Naslovnica
Na današnji dan prije 26 godina počela je akcija Oluja: ‘Sanjate san o samostalnosti, a onda jednog jutra taj san prelazi u stvarnost. To je nešto veličanstveno‘
- Hitovi: 52
Na današnji dan prije 26 godina počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu. U akciji “Oluja” za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Ante Nazor: Temelj za bolje odnose je priznanje srpskih zastupnika da je Srbija kriva za rat
- Hitovi: 51
Boris Milošević ove godine ne ide u Knin, a ni potpredsjednik Vlade Tomo Medved ove godine neće na smjesta stradanja Srba.
Objašnjenje je da je zajedničko obilježavanje bilo za okruglu obljetnicu, a iako će svatko na svoju stranu, i jedni i drugi uvjeravaju da se s politikom približavanja i uključivosti neće stati. Gost Novog dana N1 televizije bio je povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
“Prošle godine je to zaista simbolika. No od simbolike, gesta i govora koji su tada izrečeni, i u Kninu i u Gruborima, mislim da je važnije suočavanje s prošlošću na način da se u obzir uzmu činjenice. Istina i činjenice ne smiju biti žrtva, nego temelj pomirenja. Sami dolasci dijela predstavnika srpske nacionalne manjine u Knin ili Vukovar nisu dovoljni”, rekao je Nazor te dodao:
“Ono što većinu hrvatskih građana, Hrvata, iritira jest da primjerice u Gruborima, gdje je došao predstavnik Vlade i predsjednik Vlade, da stoje isti ljudi koji su prije 10-ak godina od tih Grubora pokušavali stvoriti zločinački pothvat, proglašavali i Oluju i Domovinski rat zločinačkim pothvatom. Ignorirali su činjenice i uzroke i dan-danas se odbijaju suočiti s nedavnom prošlošću. Ne možemo tretirati povijest po razdobljima kako nekome paše, i ’41. i ’45., i ’91. i ’95. Što se tiče znanosti, moraju biti isti kriteriji. To iritira mene osobno, a vjerujem i mnoge ljude u Hrvatskoj”, rekao je Nazor.
Sada smo tu gdje jesmo, okruženi krokodilima i jazavcima
- Hitovi: 177
Foto: SRB 2021.
Nakon što su godinama divljali u suradnji s talijanskim fašistima, vidjevši kako se stvari kreću, srpski su četnici stavili crvenu zvijezdu i nakon “pobjede” nastavili ubijati Hrvate u Lici i drugdje, u Lici posebno, jer je ondje bilo teško izbjeći represalije, teže čak nego u Hercegovini.
Devedesetih su izgubili, nije bilo podjela u hrvatskom narodu u tom sjajnom trenutku kada je postojao Camelot, što bi rekla Jackie, ali su valjda znali da će se Hrvati kad-tad opet podijeliti jer se množiti ne znaju, pa je nastala pripuzna sastavnica originalno četničke stranke (Hadžić) i pomalo se uvlačila u hrvatsku politiku s pogledom na Beograd i ušima u Zagrebu. Uvlačila se s lakoćom i u hrvatsku kulturu, nastojala preko svojih ili parahrvatskih protagonista okrhnuti hrvatski jezik, ući u hrvatske ustanove i sada smo tu gdje jesmo. Okruženi krokodilima i jazavcima.
Malić: Branitelji srpske nacionalnosti za čelnike SNV-a i SDSS-a kao da nisu Srbi
- Hitovi: 120
Novinar i dokumentarist Gordan Malić na društvenim mrežama napisao je tekst s naslovom 'ZAŠTO SE U HRVATSKOJ NE SLAVI BRANITELJE SRPSKE NACIONALNOSTI?'.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
"Dokumentarac o potresu na Banovini, epohalnoj hrvatskoj katastrofi, započeo bih preletom drona iznad porušenih sela, sve do Gline koja je najviše postradala. I hrvatskom himnom. Nju je 1848. u kući Peleš u Glini, kao kadet graničarskog pješadijskog puka pod zapovjedništvom bana Josipa Jelačića, skladao pravoslavac Josif/Josip Runjanin. Kao i njegov otac građevni kapetan Ignjat Runjanin, bio je blizak tzv. glinskom Ilirskome krugu, kojem su osim baruna Jelačića, pripadali i časnici pravoslavci: Jelačićev zamjenik Aksentije Teodorović, varaždinski veliki župan Ognjeslav Utješenović Ostrožinski, i autor našeg najvećeg nacionalnog epa Petar Preradović. Tekst Mihanovićeve 'Horvatske domovine' Runjanin je pročitao u Gajevoj 'Danici' tiskanoj novim pravopisom. Nije imao formalnog glazbenog obrazovanja, ali je na glasoviru vojnog kapelnika uglazbio dvije kitice Mihanovićeve pjesme koja je vremenom postala hrvatska himna. Pjevale su je i Pavelićeve ustaše. Čak je i samo ime ustaša preuzeto od pravoslavaca, bosanskih ustanika u 19. stoljeću nakon Austro-Ugarske okupacije, koji su ga upotrebljavali u dva varijeteta – kao ustaš i ustaša.
Josip Anušić kajakom niz Dretulju, od izvora do mostova
- Hitovi: 100
Kajakom po Zelenki (Jesenici) kod Lovačke kuće i kod Kneževića brane
- Hitovi: 209
Kajakom po Zelenki (Jesenica) kod Lovačke kuće i kod Kneževića brane
by Josip Anušić|Published 01/08/2021
Dani ponosa i slave
- Hitovi: 554
HRT video: Ulazak tigrova u Saborsko 5. kolovoza 1995. Branitelji Saborskog na ruševini crkve sv. Ivana Nepomuka na dan oslobođenja Saborskog (slika desno). Bili su to dani ponosa i slave, bili su to dani vjere u bolje hrvatsko sutra, dani vjere u pravednu i prosperitetnu Hrvatsku. Ponosan sam što sam bio sudionik tog povijesnog trenutka kao hrvatski vojnik koji oslobađa svoju zemlju (Lički Osik-Vrebac-Pavlovac-Mogorić-G. Ploča-Medak). Danas 26 godina kasnije sam razočaran mnogim stvarima. Razočaran kao i mnogi Hrvati u Hrvatskoj i diljem svijeta! Ako ništa drugo tješi me to što imamo neovisnu Hrvatsku koju će "nadam se" mlade generacije izbaviti iz ralja korupcije i kriminala i vratiti je na pravi put. Živila Hrvatska!
Saborsko nakon prvog minobacačkog napada 5. kolovoza 1991. godine
- Hitovi: 6003
Objavljujemo Yutelove fotografije povodom 31. godišnjice prvog minobacačkog napada na Saborsko iz pravca Jesenice 5. kolovoza 1991. Taj datum je svima poznat kao oružani početak agresije na Saborsko, sve do izgradnje novih spomenika ove godine na kojima piše da je agresija na Saborsko počela 27.07.1991. ...!?
Saborsko iz kista naivnog slikara Stjepana Ivanca
- Hitovi: 253
Saborsko na platnu viđeno okom umjetnika naivog slikara Stjepana Ivanca, za sebe je naručio jedan naš Saborčanin koji živi i radi u Njemačkoj. Umjetnik ju je naslikao gledajući moje fotografije iz 2010. godine. Stjepan Ivanec je najvažnii predstavnik naivnog slikarstva "Hlebinske škole" koji već radi 40 godina. Rođen je 22. listopada 1953. u Kladarama, u Podravini, gdje i sada živi i radi. Sustavno je počeo slikati 1971. godine, a svoje radove izlaže što samostalno što zajednički od 1972. godine.
Svečano otkriveno novo lice spomenika hrvatskim braniteljima u Josipdolu
- Hitovi: 504
U sklopu proslave Dana hrvatskih branitelja ogulinskog kraja, 22. srpnja, na 30. obljetnicu napada pobunjenih Srba iz Plaškog na Josipdol, vojni ordinarij u RH Jure Bogdan blagoslovio je spomenik za 24 poginula branitelja s prostora općine Josipdol.