Sada je: sri ruj 26, 2018 7:38 am.



Započni novu temu Odgovori  [ 4 post(ov)a ] 
 Kroatien Plitvice - Baxter Video Channel!!! 
Autor/ica Poruka
Avatar

Pridružen/a: pon kol 03, 2009 5:06 am
Postovi: 213
Post Kroatien Plitvice - Baxter Video Channel!!!
Kroatien Plitvice

Kroatien Plitvice Land der Fallenden Seen 1
http://www.youtube.com/watch?v=w28HLXjutUM

Kroatien Plitvice Land der Fallenden Seen 2
http://www.youtube.com/watch?v=_9NnaW68yLI

Kroatien Plitvice Land der Fallenden Seen 3
http://www.youtube.com/watch?v=7dJQLMyemjQ


Zadnja izmjena: Ivan; pet sij 20, 2012 8:25 am; ukupno mijenjano 4 put/a.



čet sij 19, 2012 6:48 pm
Profil Pošalji privatnu poruku
Avatar

Pridružen/a: pon kol 03, 2009 5:06 am
Postovi: 213
Post Re: Kroatien Plitvice
Kroatien Plitvice Land der Fallenden Seen 4
http://www.youtube.com/watch?v=v6KLRrn-4Ic


Zadnja izmjena: Ivan; čet sij 19, 2012 7:26 pm; ukupno mijenjano 1 put/a.



čet sij 19, 2012 7:23 pm
Profil Pošalji privatnu poruku
Avatar

Pridružen/a: pon kol 03, 2009 5:06 am
Postovi: 213
Post Re: Kroatien Plitvice
Kroatien Plitvice Land der Fallenden Seen 5
http://www.youtube.com/watch?v=b-_M0Rz8QVQ

Preuzeto s: Baxter Video Channel!!!:http://www.youtube.com/user/baxterHR


čet sij 19, 2012 7:24 pm
Profil Pošalji privatnu poruku
Avatar

Pridružen/a: pon kol 03, 2009 5:06 am
Postovi: 213
Post Re: Kroatien Plitvice - Baxter Video Channel!!!
Plitvička jezera su podijeljena na Gornja i Donja. Gornja su od Prošćanskog jezera do Kozjaka u blago položenim proširenjima dolomitne podloge, a Donja u vapnenačkom kanjonu, koji se dalje ispod Sastavaka nastavlja kao kanjonski tok rijeke Korane – duge do svog ušća 134 km. Dužina Plitvičkih jezera (prema uzdužnom profilu ing. M.Petrika iz 1952. g.) iznosi 8200 m, a ako se tome pridoda Liman draga na Prošćanskom i Sušanjska draga na Kozjaku, te najudaljenija točka na jezeru Ciginovac – uzdužna linija vodene površine čitavih jezera iznosi 9050 m.
GORNJA JEZERA
(Izvor dr.sc, Srećko Božičević, Nacionalni Park Plitvička jezera)
Prošćansko jezero, Ciganovac jezero, Okrugljak jezero, Batinovac jezero, Veliko jezero, Malo jezero, Vir jezero, Galovac jezero, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti ili bukovi i jezero Kozjak.
PROŠĆANSKO JEZERO - ime je dobilo prema kolcima (prošću) ili prema legendi po "prošnji" Crnoj kraljici za vodom! U jezero utječe stalni vodotok Matica, odnosno spojene vode Cme i Bijele Rijeke. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 636 m, površine 0,68 km2 s najvećom dubinom od 37 m ispred Osmanove drage, odnosno na 370 m udaljenosti od Labudovačke barijere. Dužina je jezera 2100 m, dok mu širina varira od 180 do 400m. Na početku jezera u smjeru zapada odvaja se Liman draga (od turskog: liman - zaljev) dužine 900m. Zbog svoje širine i dubine jezerska voda ima tamnije zelenu boju. Blaga uzvišenja oko jezera obrasla su visokom crnogoričnom i bjelogoričnom šumom koja upotpunjuje mir, a odsjaje na vodenoj površini ispunjava bojom lišća prema godišnjim dobima.
CIGANOVAC JEZERO, Ciginovac ili Cigino jezero - ime dobilo prema legendi, da se u njemu utopio neki "cigan" kada je lovio ribu. Jezero dobiva vodu iz Prošćanskog jezera iskopanim kanalom, ali se dio dotoka drenira vjerojatno i podzemno kroz vrlo šupljikavu sedrenu barijeru - zvanu Labudovačka barijera ili nekada imenovana kao Delta. U nedavnoj geološkoj prošlosti voda se iz Prošćanskog jezera prelijevala u niži dio širokom lepezom u smjeru Ciginovca, Okrugljaka i Batinovca oblikovavši između njih danas postojeću zaravan Labudovac. Kroz nju je naknadno čovjek iskopao kanale i prolaze za vodu koje danas vidimo na tom prostoru. Nadmorska je visina jezera 620 m uz površinu od 0,07 km2. Najveća je izmjerena dubina 11 m u sredini jezera. Najzanimljiviji je detalj na jezeru slapište Prošćanskog jezera s urušenim sedrenim blokovima u njegovu jugoistočnom dijelu. Sjeverni rub jezera čini obronak uzvišenja Stubica (s čijeg je Tomićeva pogledala i najljepši pogled na Ciginovac i prostranstvo Prošćanskog jezera), a zapadni su pošumljeni obronci kosine sjeveroistočne padine Prošćanskog vrha i Muratova rta.
OKRUGLJAK JEZERO ili Okrugljaj, Kruginovac - po okruglom obliku. Nadmorska je visina jezera 613 m, površina 0,04 km2, uz najveću dubinu jezera od 15m u podnožju Labudovačke barijere. Na sjeverozapadnoj se strani u Okrugljak ulijeva oko 7m visoki slap vode iz Ciginovca, dok više od 20 m visoki Labudovački slap ukrašuje dio preko 100m široke presušene sedrene barijere ispod koje se nalaze brojne šupljine, polupećine i pećine nazvane zajedničkim imenom: špiljski park. Nekada se urezanim kamenim stepenicama moglo prolaziti između njih. Ispod samog Labudovačkog slapa bio je ulaz u Janečekovu pećinu - dugu više od 50m. Danas dio slapišta pada na sam otvor i ulaz više nije moguć. Najjužniji umjetni kanal na Labudovačkoj barijeri prokopan je od Prošćanskog
jezera do kosine barijere odvodeći vodu u sljedeće
BATINOVAC JEZERO, ili Bakinovac po seljaku Batiniću ili po nekoj baki, koja se u njemu utopila. Nadmorska je visina jezera 610 m, veličina 0,01 km2 uz najveću dubinu od 5m. Jezero je okruženo visokim stablima bukve, a vješto proveden put vodi pokraj niza manjih slapova na kojima je vidljivo stvaranje sedre od sedrotvorne mahovine i bilja. Dio njegove vode otječe slapom u jezero Galovac, a dio se prelijeva u sjeverno smještena manja jezera.
VELIKO JEZERO ili Jovinovac veliki - u nastavku je manjih vodenih površina odijeljenih slapovima manjih kaskada. Nadmorska je visina jezera 607 m, dubina 8 m, a veličine samo 0,02 km2.
MALO JEZERO ili Jovinovac mali nalazi se ispod dolomitnog obronka uzvišenja Stubica u blizini staze koja sa sjeverne strane obilazi Gornja jezera. Nadmorske je visina jezera 605 m, dubina 10 m, a površina 0,0 km2. Jezero je obraslo niskim raslinjem i prepuno malih slapova.
VIR JEZERO - ime dolazi od vrtloženja vode. Jezero je na nadmorskoj visini od 598m, s dubinom od 4 , a površinom od 0,01 km2. Obraslo je također niskim raslinjem, dok staza prolazi uz njegov rub.
GALOVAC JEZERO - ime je dobilo po kapetanu Galu, koji je potukao Turke ili po harambaši Galoviću. Nadmorska je visina jezera 582 m, najveća dubina 24m u sjevernom dijelu jezera pod obroncima Stubice, a površina mu iznosi 0,12 km2. To je treće plitvičko jezero po svojoj veličini. Slapovi koji lepezastim kaskadama padaju u jezero nalaze se na zapadnoj strani ispod sedrenih barijera gore opisanih malih jezera. Najviši je slap u jugozapadnom dijelu barijere visok oko 28 m nastao od voda jezera Batinovac. Uza sjevernu
stazu pod obroncima Stubice lijepi su izdanci dolomita, a pogled na jezero pruža se s veće visine. Prostrano jezero ima svijetlo - zelenkastu boju u plićinama na sjeverozapadnoj strani, a tamniju u središnjem dijelu zbog veće dubine. Posebnu ljepotu ovom dijelu jezera daju jesenje boje, kad rujevina zacrveni padine brda i kad se rumenilom prekrije i bjelogorično drveće uza slapove i jezero. Čitava istočna strana jezera, dužine oko 200m, značajna je po brojnim slapovima - zvanim Prštavci, koji se s razine jezera Galovac spuštaju niz više od dvadeset metara visoku sedrenu barijeru. S ceste, kojom uz ovo jezero i danas vozi panoramski vlak, još prije Domovinskoga rata bio je dobro vidljiv i zbog jakogšuma nadaleko uočljiv i vrlo poznat Galovački buk nekada najmarkantniji slap Gornjih jezera - visok više od dvadeset metara. Danas je na žalost zbog urušenih stabala s njegove gornje strane dotok vode prekinut i ona sada teče samo jednim uskim mlazom, a ostali je dio slapišta presušio. Uz rub staze na stijeni u blizini slapa postavljena je tabla s likom prof. Pevaleka i prigodnim tekstom. Južnije od ovog slapa u polukružnom amfiteatru niz je slapova na kojima je prof. I. Pevalek proučavao rast brada, cijevi i sedrenih potkapina. Sjeverni je rub barijere podalje od Galovačkog buka veoma široko slapište Velikih Praštavaca što se kao vodena koprena prelijeva iz Galovca te pod podnevnim suncem pršti i blista u titravom spektru duginih boja. Dio ovih voda prelijeva se nizom niskih slapova u sljedeće -
MILINO JEZERO - nazvano prema legendi po Mili Miriću iz Mirić Štropine koji se utopio u ovom jezeru. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 564 m, dubina mu je sada svega 1m, a površina 0,001 km2. Nedaleko jezera, s južne strane, vodi staza za posjetitelje koja spaja jezero Kozjak s Labudovačkom barijerom i Prošćanskim jezerom.
GRADINSKO JEZERO ili Jezerce ime je dobilo prema staroj gradini koja se nekada uzdizala na uzvišenju između ovog jezera i jezera Kozjak. Jezero je na nadmorskoj visini od 553 m, dubina mu je 10 m u najzapadnijem dijelu, a površina 0,8km2. Ovo jezero je zanimljivo po boji svoje vode, koja oscilira od svijetlozelene do bjeličaste u pličinama, pa do tamnije zelene na mjestima gdje su dubine veće. U središnjem se dijelu jezera nazire potopljena barijera danas svega 1,5 do 2m ispod razine vode, dok su još dvije potopljene barijere u njegovu donjem najužem dijelu. Bijela boja u jezeru naziva se "bjelar", odnosno ostatak čistog sedrenog mulja, koji nije prekrio podvodni obraštaj.
BURGETI ili BUKOVI - niz malih plitkih jezeraca međusobno odijeljenih osedrenim preprekama obraslim niskim raslinjem. Ime dolazi od uzburkanog i uskovitlanog vodenog toka u omanjim udubljenjima koji vrtložeći svojim tokom čine buku, bukte ili "vriju". Kao nadmorska visina računa se kota od 534 m.n.m. uz dubinu od 2 m i ukupnu površinu od 0,001 km2. S južne je strane Burgeta uzvisina Gradina, a sjeverozapadno pošumljeni obronci Stubice, koji se spuštaju do sljedećeg jezera - jezera Kozjaka. Uz rub Burgeta u šumi je ostatak malog kamenog zdanja u kojemu se nekada nalazio pokušaj iskorištavanja toka plitvičkih voda za proizvodnju električne struje - dokaz nekadašnjeg nesmotrenog čovjekova zadiranja u zaštićeni prirodni prostor!
KOZJAK JEZERO ili Kozje jezero ime je dobilo prema legendi, koja kaže da se u jezeru utopilo 30 koza kad su po nedovoljno čvrstom ledu prelazile s jedne obale na otočić bježeći od vukova. Jezero je na nadmorskoj visini od 534 m,
najveća dubina mu je 46m, a površina 0,83 km2. Osim voda slapova Burgeta u Kozjak se ulijeva stalni potočni tok Rječice što utječe u Glibovitu dragu nasuprot uzvišenja Gradina. Osim nekoliko stalnih izvora u Kozjak uviru i povremeni tokovi Matiješevac potoka i Jasenovac potoka, te vodotok u Vodenoj drazi - svi na zapadnoj strani jezera. Nasuprot Gradine u omanjoj uvali na istočnoj strani jezera zabilježena je pojava poniranja vode označena na starim kartama. Ovo najveće plitvičko jezero proteže se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, uže je u svom južnom dijelu, a šire u sjevernom uvjetovano različitom geološkom građom kamene podloge na
svojoj istočnoj i zapadnoj strani. Dužina jezera Kozjak iznosi 2350m, dok mu širina varira od svega 135 m (na liniji prelaza brodova) do 670 m u najsjevernijem dijelu u podnožju zaseoka Plitvica. Dubina jezera povećava se od 5 m u Glibovitoj drazi u južnom dijelu, do 26m ispred Matijaševića drage gdje se na dnu jezera nalazi potopljena barijera nekadašnjeg sedrenog slapa, kojoj je vrh sada svega 4m ispod današnje razine Kozjaka. Druga strana potopljene barijere strmo se ruši do dubine od 41,9 m dok je najdublja točka ovog jezera oko 280 m dalje prema sjeveru i iznosi 46m. Zapadna strana jezera ima nekoliko razvedenih i uvučenih draga pod obronke Stubice, dok Glibovita draga na južnom dijelu jezera dužine 500 m nalikuje na Liman dragu Prošćanskog jezera. Istočna, pak, strana Kozjaka u podnožju Medveđaka gotovo je ravna, jer je izgrađena od okršenih rudistnih vapnenaca kredne starosti.
Specifičnost je ovog jezera Štefanijin otok eliptično izduženog oblika na jezerskom proširenju u blizini prelaza brodova. Od zapadne obale otok je udaljen 80 m uz dubinu vode od 20 m, a od istočne 230 m s dubinom od 15 m. Dužina mu iznosi 275m, širina oko 60m s površinom od 0,014km2. Najviši dio otoka svega je 9,5m iznad današnje razine jezerske vode. Otok izgrađuju dolomitne stijene trijaske starosti na kojemu rastu bukve i ljeska uz ostalo nisko grmlje. Ime otoka je po kraljevni Štefaniji, koja je 1888. godine posjetila Plitvička jezera.
DONJA JEZERA
Milanovac, Gavanovac jezero, Kaluđerovac jezero i jezero Novakovića brod
MILANOVAC ili Milanovo - prema legendi ime je dobilo prema pastiru Mili, koji se u njemu utopio ili prema mlinaru Mili Perišiću koji je ovdje imao svoj mlin. Ovo jezero - najveće od svih Donjih - nalazi se na visini od 523 m uz dubinu do 18m u njegovu početnom dijelu. Dužina jezera je 470m, širina od 50 do 90m, te površina od 0,03km2. Boja vode je od plavičaste do zelenkaste, ovisno o danjem osvjetljenju ili vedrini neba, odnosno, da li ga promatramo s gornje strane staze ili sa samog ruba vode. Jezero obrubljuju više od dvadeset metara visoke stijene, a staza za njegovo razgledanje uređena je uza samu vodu njegovom istočnom stranom, ali ga možemo obići i stazama na gornjoj strani kanjona s nekoliko uređenih kamenih vidikovaca.Udubljenja i tamni otvori u stijenama uz donji put svjedoče o postojanju polupećina i pećina kao tipičnih morfoloških oblika u ovakvim vapnenačkim naslagama. Istočni dio slapišta jezera Milanovca što pada u sljedeće niže položeno jezero u neposrednoj blizini puta, nazvano je slapovi Milke Trnine u znak zahvalnosti toj znamenitoj hrvatskoj opernoj pjevačici svjetskog glasa, koja je dobivenim prilogom jednog svog opernog nastupa od 1.992 krune pomogla godine 1897. tadašnje "Društvo za uređivanje i poljepšavanje Plitvičkih jezera.
GAVANOVAC JEZERO ili Gavanovo - prema legendi u jezeru je nestalo Gavanovo blago. Jezero je na koti od 514 m.n.m., dužine 100 i širine 65m, odnosno površine 0,01km2. Iako razmjerno malo, ima dubinu od 10 m što je normalno za vodenu nakupinu u kamenom kanjonskom okružju. Pretpostavka da voda s dna ovog jezera podzemno otječe u nepoznatom smjeru nije do sada znanstveno dokazana. Dio sedrenih kaskada na njemu što se uz pješačku stazu ruše u nižu vodenu nakupinu, nazvane su Velike Kaskade. Od ovih kaskada odvaja se na jednu stranu put do impozantnog tamnog otvora pećine Šupljare kroz koju kamenim i zidanim stepeništem možemo izaći na zaravan i gornju stazu što vodi rubom kanjona. Na putu do pećine uz razinu vode vidljiv je tamni otvor Modre pećine u koju se nekada ulazilo čamcem. Glavna turistička staza produžuje uz kaskade te prelazi na zapadnu stranu kanjona i pod njim vodi do kraja Plitvičkih jezera.
KALUĐEROVAC JEZERO, Kaluđerovo - po kaluđeru pustinjaku, koji je nekada davno živio u polupećini uz vodu ili u Gornjoj pećini na rubu kanjona. Jezero se nalazi na visini od 505 m.n.m., dubine 13 m s površinom od 0,02km2. Njegova dužina iznosi 225 m uz širinu od 70 do 100 m. Nad njim je najstrmiji dio kanjona sa stijenama visine oko 40 m. Početni dio jezera i najbliži dijelovi uz obaluprekriveni su trskom kao očiti dokaz eutrofikacije jezerskoga prostora. Jezero se nalazi na visini od 505 m nad morem, dubine 13 m s površinom od 0,02 km2. Njegova dužina iznosi 225 m uz širinu od 70 do 100 m. Nad njim je najstrmiji dio kanjona sa stijenama visine oko 40 m. Početni dio jezera i najbliži dijelovi uz obalu prekriveni su trskom kao očiti dokaz eutrofikacije jezerskoga prostora.
JEZERO NOVAKOVIĆA BROD - prema kazivanju označuje prijelaz ili prijevoz Novakovića. Od prethodnoga jezera odjeljuje ga samo 2 m visoka sedrena barijera - posljednje je Plitvičko jezero na visini od 503 m nad morem, te s dubinom od 3 m i površinom od 0,003 km2. Širina jezera je 90 m, a dužina 50 m. Uza sedrenu kaskadu između Kaluđerovca i Novakovića broda danas vodi turistička staza kojom se s ulazne točke 1 spušta prema slapu potoka Plitvica i produžuje u obilazak Donjih jezera u smjeru Kozjaka.
Na završetku Novakovića broda u grmljem zarasloj sedrenoj nakupini veći je broj slapišta različite širine koji se ruše preko vertikale visoke 25 m u prošireno udubljenje nazvano Sastavci. Sastavci su kameno udubljenje na završetku stepeničastog toka plitvičkih jezerskih voda i voda širokog slapa potoka Plitvica, koji na ovo mjesto dotječe sa zapadne strane polukružno oblikovane vertikale. Nakon pada niz 76 m visoku vapnenačku stijenu potok Plitvica odvodi svoje vode desetak metara horizontalnim dnom. Tada se ponovno ruše niz visoke kamene stepenice do raspršenih voda slapova iz jezera Novakovića broda. I na tom mjestu zajedno sjedinjene u zapjenjenom kovitlacu ispod vodene maglice teče tamnozelena vodena masa formirajući početak toka krške rijeke Korane.


sri pro 30, 2015 11:39 pm
Profil Pošalji privatnu poruku
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 4 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group.
Designed by Vjacheslav Trushkin for Free Forums/DivisionCore.
HR (CRO) by Ančica Sečan