Rasap Hrvata od XV.-XVII.st.
Napisao/la Zeljko S, ožu. 4, 2016.

“…Najteže posljedice kršćansko-islamskog hrvanja na hrvatskom narodnom tlu bijaše razdiranje dotle jednistvenog hrvatskog etničkog tkiva između Jadrana, Dunava, Drave i Mure…..Tako je od XV. do XVII. stoljeća golem broj Hrvata ostavio djedovsku grudu, da nestane u tuđini, bilo kao iseljenik, bilo kao zarobljenik…. U Madžarsku Kranjsku, Štajersku, Austriju, Moravsku, preko mora u južnu Italiju….
Stotine i stotine tisuća Hrvata nestade tako u prostranom turskom carstvu. Golem broj pade konačno na bojnom polju u tristoljetnim bratoubilačkim ratovima.

To najpotresnije doba hrvatske prošlosti slabo je proučeno. Golemim migracijama Hrvata u tursko doba bavi se iscrpivo prof. Stjepan Pavičić, no njegovi radovi dosad su tek malim djelom objelodanjeni.
Vrlo vrijedne doprinose sadrži i Draganovićev opsegom malini, no materijalno prebogati komentar k njegovoj karti: ” Katolička crkva u BiH nekad i danas”.

Odvođenje HRVATA u roblje počelo je već početkom XV. stoljeća. Do konca XVI. za svake generacije barem u jednom velikom pohodu odvedeno je iz Hrvatsje na desetke tisuća roblja. Navest ćemo samo najveće od tih pohoda.

1. Prva velika provala Turaka bila je g.1415., kad Turci provališe preko BiH sve do Celja, poharavši usput…..i odvedoše oko 30.000 roblja. Tom prilikom napose postradaše krajevi oko Zrinja i Blinje.

2. Kod sloma bosanskog kraljevstva god. 1463. odvede sultan Mehmed II. 100.000 odraslog roblja i 30.000 dječaka iz Bosne u Tursku.

3. God.1469. provale Turci iz Bosne u Liku i Krbavu, prodru pred Senj…. pri povratku odvedu u ropstvo 60.000 naroda. Još iste godine došlo je do druge provale Turaka, kad bi odvedeno 15.000 roblja iz Hrvatske.

4. God.1471. Turci poharaše najprije Dalmaciju do pred zidine Splita… zatim do Ljubljane i Celja tom prilikom zaglavi ili bude odvedeno u roblje 30.000 kršćana.

5. God.1474. strašno postrada Hrvatska i Slavonija, a napose Zagorje gdje su Turci pustošili…. te odveli u roblje 14.000 ljudi.

Ljetopisac URNEST kaže, da je Slavonija nakon toga ostala tako opustošena “da se često na 10 milja nije vidjelo ni kuće ni čovjeka”. Dalje kaže pisac, da je Turčin “u državi mletačkoj zemlju Albaniju spalio,orobio i narod odveo, jedino se drže još gradovi ;Hrvatska je gotovo sasvim popaljena ,oplijenjena i narod odveden,tek se održalo nekoliko gradova i tvrdinja…..”

6. God.1494. prijeđu Turci Savu kod Mitrovice….. i vrate se s 7.000 roblja

7. God.1510. odvedeno je iz kraja Bijele Stijene….10.000 ljudi u roblje.

8. God.1514. odvedoše bosanski Muslimani iz Like i sjeverne Dalmacije 3.000 roblja.

9. Nakon neuspjele opsade KISEGA vrati se sulatn SULEJMAN g.1532. preko Hrvatske u Carigrad… vezir Ibrahim ..Križevaca, Čazme, Moslavine,….. Koprivnice, Virovitice,….. Tom prilikom odvedeno je u roblje 50.000 Hrvata.

10. God.1536…. 70.000 Hrvata u roblje na Balkan.

11. God.1556. provali bosanski paša….. 46.000 ljudi, žena i djece.

12. God.1591.-2…. Hasan paša odvede 35.000 ljudi i uništi preko 100 sela.

U tih 12 pohoda izvedeno je dakle iz hrvatskih krajeva 590.000 ljudi u roblje, od toga 560.000 u razmaku od 124 godine. No tu su računani samo veliki pohodi na roblje.
MLETAČKI pisac SANUDO računa g.1533., da su već dotle iz hrvatskih zemalja Turci izveli 600.000 roblja.

Sve ako su brojevi o pojedinim pljačkaškim pohodima i odvođenju robija pretjerani, ipak nam daju jasnu sliku strahovitog pustošenja, koje je moralo nastati u hrvatskim krajevima. Držimo, da je broj stanovništva hrvatskih zemalja prije dolaska Turaka dosezao 2 milijuna duša.”

Autor: Dr.Mladen Lorković “Narod i zemlja Hrvata” 1939 Zagreb.

Uredio: Željko S.

# 1493. Krbavska bitka, veliki poraz hrv. snaga. Znatni ljudski gubitci, većina hrv. plemstva je izginula.

# 1494. Preživjelo hrv. plemstvo se skuplja na Sabor u Bihaću, odakle 10. travnja preko pape i njemačkog cara Maksimilijana šalje poruku kršćanskoj Europi u kojoj vapi za pomoć.

# 1513. pobjeda kod Dubice

# 1518. prodor hrvatskih snaga do okruženog Jajca

# 1519. novi prodor hrvatskih snaga do okruženog Jajca, Hrvatska dobila naslov Antemurale Christianitatis.

# 1520. Ban Petar Berislavić pogiba na Vražjoj gori

# 1521. pada Beograd, ključ Ugarske i Hrvatske, Turci osvajaju Srijem, padaju Knin, Sinj i Skradin

# 1522. Govor Oratio pro Croatia Bernardina Frankopana njemačkim staležima u Nürnbergu, neuslišeni vapaj za pomoć Hrvatskoj.

# 1525. prodor hrvatskih snaga do okruženog Jajca

# 1526. Sulejmanov pohod na Ugarsku preko Hrvatske (Osijek i Vukovar). Mohačka bitka. Pada dinastija Jagelović u Hrvatskoj i Ugarskoj.

# Hrvatski Sabor u Cetinu 1527. bira Ferdinanda Habsburgovca za kralja, a slavonski u Dubravi bira Ivana Zapolju za kralja

# 1527. građanski rat u Hrvatskoj i Ugarskoj, Ferdinand šalje snage u Ugarsku, bitka sa Zapoljom kod Tokaja, pobjeđuje, zauzima Stolni Biograd i Budim, opsada Varaždina, slavonsko plemstvo u Križevcima izabire Ferdinanda Habsburgovca za kralja; Osmanske snage osvajaju Liku, Krbavu, dolinu rijeke Zrmanje i Udbinu, prekid kopnene veze sj. i j. Hrvatske

# 1528. Osmanlije osvajaju Jajce i Banju Luku, pad Jajačke banovine

# 1527.-1530. savez Ivana Zapolje sa Osmanskim Carstvom protiv kraljevina pod Habsburgovcima; sultan Zapolji predaje prava na Ugarsku i za nj osvaja Budim, 1529. opsjeda Beč, Zapoljina struja osvaja Slavoniju, Ferdinand šalje kranjsko konjaništvo u Slavoniju od kojih stradava Zagreb, 1530. novi sabor slavonskog plemstva u Križevcima okončava građanski rat

# 1532. Treći Sulejmanov pohod na Ugarsku i Beč, neuspješna turska opsada Kisega (zadržale ih snage Hrvata Nikole Jurišića), u povratku se Turci vraćaju preko Hrvatske, sultanova skupina pravcem duž Drave od Varaždina, Koprivnice i Virovitice, a vezirova preko Križevaca, Čazme i Posavinom, spajajući se kod Beograda

# 1533. Ferdinand i brat Karlo V. mobiliziraju 100.000 ljudi kod Beča. Ljeti Ferdinand i Sulejman ugovaraju mir.

# 1536. Turci upali u ist. Slavoniju, osvajaju Požegu i još neke utvrde u blizini

# 1537. Turci osvojili Klis nakon ustrajne Kružićeve obrane, pad j. Hrvatske. Pada Požega. Katzianerova vojna: protupohod u Slavoniju, cilj Osijek; vojskovođa bježi, poraz u bitci kod Gorjana

# 1538. mir u Velikom Varadinu između Ferdinanda i Ivana Zapolje: Zapolji priznato kraljevanje u dijelu Ugarske gdje je vladao, Ferdinandu priznato pravo na Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju, a po Zapoljinoj smrti i Ugarska; rođenjem sina Zapolja prenosi prava na sina Ivana Sigismunda, a ne na Ferdinanda
# Ugarska na Rakoškom polju izabire Zapoljinog sina za kralja, Ferdinand vojno reagira radi ostvarenja prava na Ugarsku, osmanska protureakcije 1541. je 4. pohod koji uglavnom obuhvaća Ugarsku; formira pašaluk koji dijelom obuhvaća i hrvatski teritorij, Ferdinandu ostaje z. Ugarska te ostatak Hrv. Kraljevstva

# 1543. 5. Sulejmanov pohod. Osvaja Valpovo, Orahovicu i Pakrac.

# 1547. Ferdinand nakon teških poraza traži primirje od 5. godina, plaća godišnji danak od 30.000 dukata

# 1552. Erdeljski zapleti rezultiraju novim sukobima s Turcima, koji su osvojili Viroviticu, Čazmu i Kostajnicu i Moslavinu, sve do rijeke Česme. Hrvatska podiže utvrdu Sisak i Senj. Primirje.

# 1556. Turci neuspješno opsjedaju Siget u Ugarskoj, velike zasluge hrvatskih snaga.
# Zrinski postaju vladari Međumurja i Čakovca, koji im postaje sjedište.

# 1557. Zagreb se počinje nazivati hrvatskom prijestolnicom
# Hrvatska žilavo drži Pounje, Kostajnica i Bihać ključni gradovi. "Vrata Hrvatske", Kostajnicu sramotno predaje kostajnički kapetan, čime Turci prelaze Kupu, pljačkaju Turopolje, turski poraz pod Zagrebom. Pada Banovina. Obrambena crta je umjesto Une, Kupa.
# Ferdinand uvodi središnji ured, Ratno vijeće za sve kraljevine kojima je kralj (Austrija, Češka, Hrvatska i Ugarska)

# 1562. Primirje.

# 1564. Maksimilijan Habsburgovac postaje novi hrvatski kralj.

# 1565. Turski pohod na Hrvatsku, osvajaju Krupu na Uni, koju je branio Matija Bakić s malom posadom. Hrvatska pobjeda kod Obreške (blizu Ivanića), pod vodstvom bana Petra Erdődyja.

# 1566. Neuspješni pokušaj nagodbe sa Ivanom Sigismundom Zapoljom, novi građanski rat. U svibnju 6. Sulejmanov pohod na Ugarsku, na poticaj Mehmed-paše Sokolovića. Udar na Siget, bazu odakle je Nikola Zrinski kretao u napad na Turke oko Blatnog jezera. Pada Siget.

# 1567. Maksimilijan potiče pregovore o miru.

# 1568. U Drinopolju dogovoren mir na 8 godina: odredbom tog mira Ivan Sigismund se mora nagoditi sa Maksimilijanom.

# 1570. Ivan Sigismund Zapolja se odrekao naslova kralja, ostaje erdeljskim vojvodom, Maksimilijan se obvezuje da će Erdeljci sami izabrati vladara poslije Zapoljine smrti.

# 1571. Umire Zapolja. Izumiru Zapolje.
# Radi obrane su ustrojene kapetanije u Senju, Ogulinu, Bihaću, Hrastovici, Žumberku, Ivaniću, Križevcima i Koprivnici i tako je pokriveno područje od mora do Drave. Uspostavljen sustav vojničkih utvrda i stražarnica: Karlovačka ili Hrvatska krajina i Slavonska vojna krajina odnosno Varaždinski generalat su bile pod izravnom kraljevom upravom, Banska krajina pod hrvatskom banskom upravom.

# 1573. Gupčeva seljačka buna, bitke kod Krškog i Stubičkih Toplica

# 1574. Turci napali Bihać

# 1575. Ferhat-paša osvaja porječje Gline i međurječje Une i Kupe. Bitka kod Budačkog.

# 1576. Rudolf II. postaje hrvatski kralj. Padaju Cazin i Bužim.

# 1577. Padaju Kladuša, Ostrožac, Zrin i Gvozdansko. Pada Bosanska Krajina.

# 1578. Kralj predao neposrednu upravu u Vojnoj krajini stricu Karlu, izvan nadležnosti Hrvatskog Sabora i bana, unatoč žestokim prosvjedima istih.

# 1579. Izgrađen Karlovac.

# 1580. Bosna postaje osmanski pašaluk. Pada Bihać. Turski upad na Turopolje.

# od 1584. niz malih pobjeda hrvatske vojske.

# 1591. Hasan-paša Predojević opsjeda Sisak. U protuudaru i progonu Turaka oslobođena Moslavina. Turci u povlačenju pale okolinu Božjakovine i Vrbovca. Na to Hrvatski Sabor donio Odluku o sveopćem zemaljskom ustanku (insurekciji) na obranu domovine i o dostavi hrane vojsci. Time u ratnim okolnostima kad ban uputi poziv, u rat moraju poći svi plemići hrvatskog kraljevstva osobno, sve duhovne osobe, građani i kmetovi.

# 1592. Turci ne uspijevaju osvojiti Sisak, ključ Hrvatske. Za tu svrhu su sagradili grad Petrinju radi zaobilaženja Siska i da im posluži kao istureno uporište za napade na Hrvatsku. Opsjedaju i osvajaju Bihać.

# 1593. sisačka bitka, katastrofalni poraz turskih snaga