Sada je: uto pro 12, 2017 8:43 pm.



Započni novu temu Odgovori  [ 4 post(ov)a ] 
 Prašuma Čorkova uvala 
Autor/ica Poruka
Avatar

Pridružen/a: pon kol 03, 2009 5:06 am
Postovi: 213
Post Prašuma Čorkova uvala
Prašuma Čorkova uvala
AUTOR: Prof. dr. sc. Branimir Prpić

U sklopu Nacionalnoga parka Plitvička jezera očuvana je najljepša prašuma Dinarida - Čorkova uvala. Prašuma se nalazi u odjelu 1 istoimenoga šumskoga predjela s površinom od 79,50 ha. To je iskonska nedirnuta šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum dinaricum Ht 38) koja se razvija isključivo pod prirodnim uvjetima svoga staništa bez neposrednog utjecaja čovjeka. U prašumi je u prošlosti posječeno poneko stablo za izradu daščica kojima su se nekada pokrivale kuće (šindra) što nije moglo narušiti prašumsku strukturu.

slika

U prašumi Čorkova uvala nalazimo sve razvojne faze europske prašume bukve i jele. To su optimalna faza, faza starenja, faza raspadanja i pomlađivanja te faza mlade šume: Navedene se faze u ovoj prašumi pojavljuju mozaično u malim površinama. Danas u prašumi Čorkova uvala prevladavaju faze starenja, raspadanja i pomladivanja. Vrlo dinamičan razvoj dogada se u prašumi u prijelazu iz faze starenja u fazu mlade šume, dakle u fazama raspadanja i pomlađivanja.

Najdulje traje optimalna faza koja kod jele i smreke iznosi od 300 do čak 500 godina, a kod bukve oko 200 godina. Zavisno o kakvoći staništa, odnosno količini tla, jela i smreka žive u krškim staništima i više od 700 godina, a bukva više od 300 godina. U jednome trajanju života jele i smreke bukva se dva puta obnovi, a isto se odnosi na javore i brijest.

Drveće polaganije prirašćuje i dulje živi u skromnijim uvjetima staništa. Na kamenim blokovima gdje nalazimo tlo, planinsku crnicu (kalkomelanosol) i u plićim varijantama smeđega tla, na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol), životne prilike, a posebno opskrba vodom i hranjivima vrlo su oskudne što uvjetuje smanjeni prirast u visinu i debljinu kao i dulji život.

U dubljim varijantama smeđega tla na vapnencu, te u lesiviranim tlima (luvisol), dakle u škrapama, vrtačama i donjim dijelovima krških padina, drveće ima na raspolaganju više vode i hranjiva, ono brže raste, ranije doživi životnu kulminaciju i kraće živi.

Ova raznolikost vrsta drveća i njihovih staništa uvjetuje u ovoj šumi različitu dinamiku razvoja. Najveću ulogu ima pri tome raznolikost mikrostaništa u malome prostoru (fenomen krša). Posljedica su ekološke konstitucije drveća, te pojave različitih mikrostanišnih prilika, stalnost preborne strukture prašume u svim razvojnim fazama prašume Čorkova uvala uz iznimku faze pomlađivanja.

U prašumi je lako uočiti kako se jela i smreka pomlađuju ispod bukovih krošanja, bukva i jela ispod smrekovih i smreka i bukva ispod jelovih krošanja.

Prašuma je poznata i po odumrlim stablima svih vrsta drveća koja leže na tlu. Mrtvo se drvo bukve i javora brzo mineralizira i pretvara u tlo dok je kod jele i smreke to vrijeme vrlo dugačko i traje više od 80 godina.

Prosječni volumen drveta po ha u prašumi iznosi 565 m3 dok u pokusnoj plohi koja se danas nalazi u fazi starenja, volumen drva iznosi oko 1.000 m3. Spomenuta pokusna ploha u kojoj se obavljaju određena šumarska istraživanja osnovana je 1957. godine kad se taj dio prašume nalazio u optimalnoj fazi razvoja i kad je volumen drveta iznosio 789 m3 po ha. Nije rijedak slučaj u prašumi naići na red drveća smreke ili jele koje su se obnovile na odumrlom ležećem stablu. Na ležećem stablu jele pojavi se bukva ili smreka ili pak obratno stvorivši tako red i do 40 m dužine koji djeluje kao umjetno stvorena aleja.

U prašumi Čorkova uvala ima 47% bukve, 40% jele i 13% smreke. Najveću visinu stabala postiže smreka - više od 50 m, slijedi jela sa 47 m i najzad bukva sa 35 m visine. Najdeblja jela imala je prsni promjer 140 cm, smreka 130 cm i bukva 102 cm.

Prašuma Čorkova uvala velika je škola prirodnoga savršenstva u kojoj šumari i biolozi kao i svi oni koji su skloni praćenju i proučavanju života najsavršenijega kopnenoga ekosustava, mogu puno naučiti te uočiti brojne detalje rjeđe viđene u drugim šumskim prostorima Nacionalnog parka Plitvička jezera.


Zadnja izmjena: Ivan; pet pro 16, 2011 8:23 am; ukupno mijenjano 2 put/a.



pon lip 14, 2010 7:58 pm
Profil Pošalji privatnu poruku
Avatar

Pridružen/a: pon kol 03, 2009 5:06 am
Postovi: 213
Post Re: Prašuma Čorkova uvala
Čorkova uvala na Plitvičkim jezerima je najljepša prašuma Dinarida. Obuhvaća 79,50 ha površine, a razvija se isključivo pod prirodnim uvjetima bez utjecaja čovjeka. U Čorkovoj uvali mogu se naći i pravi divovi šumskog svijeta među kojima su smreke više od 50 m i jele čiji je prsni promjer oko 140 cm.

Od životinjskih vrsta na Plitvicama u šumama se mogu naći medvjed i vuk koji najčešće izlaze u ranu zoru ili sumrak, te lisica, ris i jazavac. Jezera nastanjuju pastrve ali ribolov zasad nije dopušten. Ptičji svijet izrazito je brojan: preko 140 vrsta ptica od pjevica do grabljivica u šumama parka nalazi gnijezdo ili utočište od hladnoće. Čak 30% sveukupne hrvatske faune leptira nastanjuje prostor Plitvičkih jezera i njihovih livada.


pon lip 14, 2010 8:08 pm
Profil Pošalji privatnu poruku
Avatar

Pridružen/a: pon kol 03, 2009 5:06 am
Postovi: 213
Post Re: Prašuma Čorkova uvala
Izvorni znanstveni članak

Struktura, tekstura i pomlađivanje dinarske bukovo-jelove prašume Čorkova uvala

Igor Anić; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Stjepan Mikac; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Istraživanje je obavljeno u dinarskoj bukovo-jelovoj prašumi Čorkova uvala u Nacionalnom parku Plitvička jezera, u razdoblju 2004–2005. godine, na sistematskom uzorku od 68 ploha postavljenih u obliku mreže, s razmacima 100 m, svaka površine 805 m2. Istraživanjem je ustanovljeno stanje strukture, teksture i pomlađivanja u prašumskoj sastojini, koja se prostire na 80,50 ha. Prašumsku sastojinu u prosjeku tvori 440 stabala po hektaru. Ukupni broj stabala opada s porastom prsnog promjera, a koeficijent (q) distribucije stabala po prsnim promjerima iznosi 1,20. Volumen sastojine iznosi 671,23 m3/ha, od čega je 52 % jele, 42 % otpada na bjelogoricu, a ostatak u iznosu od 6 % pripada volumenu smreke. Među tanjim stablima, čiji su prsni promjeri do 30 cm, kumulirano je 7,55 % ukupnoga volumena. Na stablima sred­njih prsnih promjera između 31 i 50 cm kumulirano je 19,92 % ukupnoga volumena sastojine. Ostatak volumena u iznosu od 72,53 % kumuliran je na stablima velikih prsnih promjera iznad 50 cm. Ustanovljeno je postojanje razvojnih faza, ali na malim površinama, pa se može zaključiti o prebornom obliku sastojinskog sklopa. Po hektaru površine prašumske sastojine nalazi se u prosjeku deset odumrlih (suhih i trulih) stabala, od čega je sedam stabala obične jele. Ukupna brojnost mladoga naraštaja najveća je na lokalitetima na kojima je ustanovljena prijelazna inicijalna/preborna faza razvoja. Ti su lokaliteti najrjeđe zastupljeni po njezinoj površini. Po hektaru površine prašumske sastojine u prosjeku nalazimo 6190 biljaka pomlatka. Na jelu otpada 60 %, bukvu 28 %, smreku 2 %, a na gorski javor 10 % ukupnoga broja mladoga naraštaja.


pon lip 14, 2010 8:09 pm
Profil Pošalji privatnu poruku
Avatar

Pridružen/a: pon kol 03, 2009 5:06 am
Postovi: 213
Post Re: Prašuma Čorkova uvala
Kako je poginuo prvi hrvatski novinar istraživač Franjo Fuis

slika

ZAGREB - U petak, 14. studenoga, obilježena je stota obljetnica od rođenja Franje M. Fuisa, prvog hrvatskog novinara istraživača, fotoreportera i scenarista stripova Andrije Maurovića. On se pod pseudonimom Fra-Ma-Fu u tridesetim godinama prošlog stoljeća proslavio kao novinar koji je na novinske stranice donosio zbilju ekonomske krize i života zagrebačkih skitnica.

Zlatko Šimić


Zadnja izmjena: Ivan; pet pro 16, 2011 8:22 am; ukupno mijenjano 1 put/a.



pon lip 14, 2010 8:18 pm
Profil Pošalji privatnu poruku
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 4 post(ov)a ] 


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.


Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.

Forum(o)Bir:  
cron
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group.
Designed by Vjacheslav Trushkin for Free Forums/DivisionCore.
HR (CRO) by Ančica Sečan