BROŠURA
Pogledao sam brošuru ANALITIČKA PODLOGA IDEJNOG RJEŠENJA UREĐENJA PROSTORA UZ JEZERO BLATA, OPĆINA SABORSKO. Valjda je podloga zamišljena kao podastiranje znanja o resursima u turizmu te usmjeravanju razvitka turizma na temelju, u blaćanskom slučaju, prirodnih dobara.

Naručitelj brošure je TZ Plitvičke doline koja ima sjedište u Rakovici. Brošuru je izradio Vitaprojekt. U brošuri stoji da je u autorstvu sudjelovao stručni tim od sedam autora.

Dobro je ako je brošura izrađena na volonterskoj osnovi ali nije ako je plaćena. Ako je plaćena mišljenje se pogoršava.

Prva suštinska primjedba.

Iz brošure nije vidljivo kojim se selektivnim oblicima turizma prilagođava ponuda. Koncept je najbliži planinarstvu, a planinarstvo teoretičari turizma ne smatraju turizmom. Planinari se voze privatno, jedu iz torbe i spavaju pod šatorima. Dakle ne ostvaruju potrošnju. Potrošnja u razmatranoj brošuri nije nigdje spomenuta. Odmah je zamjetno da u brošuri pod literaturom nema niti jedne jedinice koja se bavi Blaćanskim jezerom. Korišteni su samo uopćeni naslovi pa je i gradivo ostalo takvo. U sadržaju brošure ne postoji niti jedna rečenica znanja koja bi pripala autorima.

Jezero je turistička atrakcija samo za sebe u mokrom dijelu godine a brošura ne detektira resurse u suhom dijelu godine.

Brošura razmatra livadni procjepak i posvećuje mu najviše prostora. Svi procjepci stali bi u otkos trave koji bi bio između Ogrizovića i Školja. Kao ekološku prijetnju procjepku autori vide melioraciju. Što bi se to melioriralo u Blaćanskom polju?

Kaže se da napunjeno jezero u suhom dijelu godine opstane samo nekoliko dana. To nije tako. U Blatima je vodomjere očitavao Mane Grba u periodu od 1949. pa do 1990. Ti su podaci preuzeti i obrađeni (više o tome Knežević, Grbac – Hrvatske vode).

Na stranici 12 govori se o vodi a upadice su pojedine rečenice koje razmatraju tla.

U brošuri se ne podudaraju sadržaj brošure i naslovi u brošuri. Tako su na stranici 35 naslovi Prirodna obilježja i Antropogena obilježja, a tih naslova nema u sadržaju. Ponovljeno je, više puta, da su očuvane šume važan turistički resurs. Šume nisu bile nikada devastiranije.

Kao kočnica razvitka turizma navedene su i uske parcele. Što se pod tim podrazumjeva?

Potpuno je nejasno kako to da globalno zatopljenje može pripomoći razvitku turizma na jezeru. Ako se misli na ljetno zatopljenje ljeti u jezeru nema vode.

Izlaganje gradiva popraćeno je brojnim nejasnoćama i teškim stilom. Priloženi odlomak je jedan od primjera. „Ograničenja u ostvarivanju turističkog potencijala nisu brojna te prilikom posjećivanja mogu prevladati planiranjem izleta koje uključuje razmišljanje o prometnoj povezanosti i pristupačnosti lokaciji jezera Blata, kao i o pristupačnosti samog terena, razmatranju vremenskih prilika, pravilnom odabiru opreme (terenske obuće i odjeće), prethodnom upoznavanju reljefa“(40).

Neke su fotografije naslovljene kao kadrovi naslikani na jezeru a zapravo su preuzeti iz nekakvih drugih izvora (Sl. 39). Predlažem da se i nadalje bavite Jezerom Blata. Ponovljeno izdanje brošure sigurno će biti bolje.

Primjedbe: R. Knežević