UDRUGA SLOBODNA ŠKOLA U PLAŠKOM DRUGU GODINU ZA REDOM OBILJEŽILA DAN NIKOLE TESLE, POVODOM 161. OBLJETNICE ROĐENJA VELIKOG IZUMITELJA

Otvaranjem kutka slobodne razmjene u Plaškom,akrobatskim plesom mladih polaznica akro-plesa udruge Slobodna škola, programom kulturno umjetničkog društva žena i djece Plaškog te prikazom dokumentarnog filma o životu Nikole Tesle obilježen je Dan Nikole Tesle u Plaškom.
U okviru programa organiziran je i sajam domaćih proizvoda lokalnih OPG-ova, ručno rađene umjetničke keramike iz Ateljea Janja Gora te rukotvorine hobista nastale na kreativnim radionicama udruge.
Plaščani nastoje da obilježavanje obljetnice rođenja Nikole Tesle postane tradicija plaščanskog kraja, a uzor i nadahnuće nalaze u njegovom životu, koji zorno pokazuje da i najmanja mjesta mogu dati najveće ljude i promjene značajne za cijelo čovječanstvo. (radio-mreznica.hr)

Na današnji dan 10. srpnja 1856. rođen je u Smiljanu u Lici, svega 5 kilometara od Gospića, slavni i genijalni znanstvenik Nikola Tesla.

Tesla je podrijetlom iz kršćanske pravoslavne obitelji, a otac mu se zvao Milutin Tesla i bio je pravoslavni svećenik. Majka Georgina bila je iz obitelji Mandić, također pravoslavnih svećenika. Odgoj u kršćanskom duhu od bogobojaznih roditelja ostavio je duboki pečat u životu genijalnog znanstvenika iz Hrvatske.

Osnovnu školu završio je u Lici, a Višu realnu gimnaziju u Karlovcu (Rakovac). Pošto je obolio od teške bolesti kolere, usprkos željama roditelja da postane svećenik, upisao je studij politehnike u Grazu, a pet godina kasnije u Pragu. Nakon završetka studija radi u Budimpešti, a 1894. odlazi u SAD gdje se u potpunosti razvio i otkrio Teslin genijalni um.

Prijepori Teslinog porijekla

Nikola Tesla se zanimao za svoje porijeklo, pa se potrudio i istražiti ga. Zaključio je da je hrvatskog plemićkog porijekla i o tome je sam navodno zapisao u svome dnevniku: “Drago mi je što me i Hrvati smatraju svojim jer su moji predci hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra. Kao hrvatski plemići u 16. stoljeću došli su u Liku i tu ostali. U Liku su moji prapredci došli preko Novog Vinodola. Predci moje majke, Kalinići, također su hrvatski plemići iz Novog Vinodola. Moj pradjed stjecajem okolnosti morao je otići u Bosansku krajinu (nekadašnja turska Hrvatska) i tamo se oženio pravoslavnom djevojkom i prešao na pravoslavlje. On je imao isturene prednje zube pa ga je narod prozvao Tesla prema alatki kojom se obrađuje drvo i otud i moje sadašnje prezime Tesla. To je zapravo nadimak. Moj djed je bio časnik u ličkoj regimenti, a moj otac pravoslavni prota!” Dakle, prezime Tesla navodno je zanatlijsko prezime poput Kovač ili Drvodjelić, a dano je jednom Teslinom pretku. Sam Tesla je smatrao da su njegovi predci zapravo bili hrvatskih korijena, a da su tek kasnije prešli na pravoslavlje, te da su ih stvaranjem modernih nacija koje su se vezivale uz vjeroispovijest počeli smatrati Srbima. Oko takvog gledišta još postoje nesuglasice među povjesničarima.