Crna Uvala je stari toponim današnje Skrade, odnosno naziv koji se kroz povijest koristio za ovaj prostor u zaleđu Saborskog. Krajem 19. stoljeća naziv Crna Uvala, odnosno Uvala se sve rijeđe koristi, a početkom 20. stoljeća počinje se paralelno koristiti i naziv Skrada, koji se zadržao do danas.
U povijesnim matičnim i crkvenim knjigama iz kraja 19. i početkom 20. stoljeća uz naziv Saborsko bilježe se i nazivi pojedinih zaselaka koji čine današnje područje Skrade: Uvala - Skrada, Skrada - Prosina, Skrada - Medviđar, ..., te, kako se razvoj naselja nastavlja, prevladava naziv Skrada.
Povijesne karte, osobito austrijske topografske iz drugog dijela 19. stoljeća, jasno bilježe Crnu Uvalu i okolne lokalitete te otkrivaju ranu strukturu naseljenosti i okolnih toponima koji su se od tada djelomično promijenili ili nestali s modernih karata, kao npr. Dejnovac.
Prema raspoloživim kartografskim izvorima i matičnim popisima stanovništva, prvi stanovnici Crne Uvale/Skrade bili su rodovi Sertić i Kovačić, čije se prezime pojavljuje na kartama iz 1887. godine. Kasnije se iz Saborskog u Skradu doseljavaju i drugi rodovi, među kojima su Štefanci, Grdići i Špehari.
Podaci iz demografskih popisa pokazuju da je broj stanovnika u Skradi najbrže rastao tijekom prvih desetljeća 20. stoljeća, dosegnuvši vrhunac od približno 200 stanovnika uoči Drugoga svjetskog rata. Sličan demografski maksimum bilježi i župa Saborsko, koja je 1939. godine imala 3.352 stanovnika, uključujući i Skradu kao njezin sastavni dio. Nakon Drugog svjetskog rata bilježi se značajan pad broja stanovnika, što se u nastavku 20. stoljeća posebno intenzivira gradnjom vojnog poligona početkom 1960-ih. Posljednje dvije stanovnice Skrade Ivka i Kate Sertić, ubijene su u svojoj kući u prosincu 1991. tijekom velikospske agresije na Saborsko.
Istraživanja onomastičkih i povijesnih jezičnih izvora ukazuju da naziv Skrada vjerojatno potječe iz ilirskog korijena *scard > *skrad- „strm“, „ustrmljen“ (Petar Šimunović 2013.). Iznad Uvale/Skrade uzdiže se strmo brdo Velika Skrada, po kojem je zaselak Skrada zasigurno dobio ime. Slični toponimi javljaju se u drugim dijelovima Hrvatske i susjednih prostora (Skrad, Skradnik, ...) te odražavaju starinske jezične slojeve prije dolaska slavenskih naroda na ovo područje.
Crna Uvala - današnja Skrada - primjer je kako geografski i demografski razvoj u ruralnim krškim krajevima može reflektirati šire povijesne, društvene i političke procese. Od starinskog zaselka s vlastitim imenom, kroz tranziciju u jedinstveno naselje, do postupnog nestanka uslijed suvremenih društvenih promjena, Skrada ostaje važan element kulturne i povijesne memorije Saborskog i njegove okolice.
Crkveni zapis:
Zaborsko Uvala - Skrada 1900. godine
Satelitski snimak Skrade - Geoportal 2014.
Pozicija Skrade u odnosu na Saborsko (slika gore)
Komentari