U četvrtak 12. studenog u programu Radio Marije posebnu emisiju posvetili smo sjećanju na pad Saborskog 12. studenog 1991. U Saborskom je omjer snaga tog 12. 11., nakon točno sto dana u okruženju, bio do 9 MIG-ova (srpski dokumenti navode 3 MIG-a, a neki svjedoci Saborčani 9), 4 tenkovske čete i 1500 dobro naoružanih vojnika naspram 200 slabo naoružanih domicilnih branitelja u potpunom okruženju. Svi stradali bili su Hrvati.
Saborsko je manje ličko mjesto, ali uvijek kroz povijest snažno i neslomljivo u obrani Hrvatske. U Domovinskog ratu Saborsko je imalo vrlo važnu i stratešku ulogu.
O danima borbe, čudesnog otpora, nezamislive boli, ali i ponosa, s pogledom u budućnost, jer žrtva branitelja i Saborčana ne može biti uzaludna, razgovarali smo s mladim znanstvenikom, povjesničarom Ivanom Vukovićem, Saborčaninom koji se posebno bavi istraživanjem Domovinskog rata. Kada je u Saborskom učinjen strašan zločin i masakr, Ivan je bio dvogodišnje dijete. Iako se ne sjeća ratnih strahota, i njegovu obitelj progonstvom i strepnjom obilježila je žrtva Saborskog.
Ivan je upisao Povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Interes za povijest proizlazio je najviše iz mogućnosti da, pročuvajući povijest, saznajemo istinu, ona nam objašnjava sadašnjost, a možemo čak promišljati budućnost, ističe Vuković. Bio je jedan od prvih studenata na fakultetu koji je za diplomski rad odabrao temu vezanu uz obrambeni Domovinski rat – Ogulin u Domovinskom ratu. Iako je mislio da neće biti dovoljno materijala čak ni za dilpomski rad, ispostavilo se upravo suprotno tako da je, između ostalog, vidjevši koliko je dokumentata hrvatske i srpske provenijencije otkrio, prionuo radu na knjizi o svom rodnom Saborskom.
Genocidna djela
S obzirom na činjenicu da su ubijeni bili samo Hrvati, Vuković ističe i činjenicu da je Saborsko bilo zajedno s Vukovarom, Ovčarom i Škabrnjom u središtu hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, koji je presudio da nema dovoljno elemenata genocida da bi se zločin u Saborskom okvalificirao kao genocid, nije dokazana planska namjera genocida, ali je dokazan element da su se u Saborskom dogodila genocidna djela. Zapovijed da se u Saborskom zapale sve kuće i bajte da se mještani i njihova vojska nemaju kamo vratiti, sačuvana je samo u ratnom dnevniku pripadnika srpskih postrojbi iz Plaškog. Saborsko je u okruženju napadano dulje čak i od Vukovara i Škabrnje, a i postotak ubijenog stanovništva je veći.
Saborsko – ključno za obranu Republike Hrvatske
U emisij je poseban naglasak stavljen na nedovoljno poznatu činjenicu da je upravo Saborsko bilo ključno u obrani Hravatske. Ivan Vuković u emisiji je analizirao kako je dugotrajna obrana Saborskog i susjednih mjesta rasteretila ogulinsku i karlovačku bojišnicu, omogućila osvajanje vojarni i vojnih skladišta te spriječila spajanje tzv. Krajine s Gomirjem, Moravicama i granicom sa Slovenijom. Dakle, spriječila je presijecanje Hrvatske na tom vitalnom dijelu, što bi značilo prometni i gospodarski kolaps te slom obrane Republike Hrvatske. Plaščanski ratni bilten je pisao da je „nakon čišćenja Saborskog otvoren put preko Ogulina, prema Gomirju i Srpskim Moravicama, jer neće valjda Plaški ostati zapadna granica Krajine“.Spajanje odmetnutog područja Plaščanske doline i Ličke Jesenice s ostatkom okupiranih dijelova Hrvatske bilo je moguće okupacijom Saborskog, što je pobunjenicima bilo od vitalne važnosti. Nakon osvajanja Banovine, izlazak na zapadne granice „Velike Srbije“ ovisio je gotovo isključivo o ishodu rata za Liku. Vjerovalo se da će Hrvatska biti na koljenima osvajanjem Like i premještanjem ratnog požara u Gorski kotar do Srp. Moravica, te izravnim spajanjem Gorskog kotara, Like i Korduna s Bosanskom krajinom. Međutim, velikosrpskim planovima ispriječilo se Saborsko, objašnjava Vuković.
12. 11. 1991
Uz izvadke iz tiska, Vuković je posebno podcrtao herojstvo branitelja Saborskog jer prema svim vojničkim parametrima, oni su, uz vjerujemo Božju pomoć, nadljudskim snagama činili nemoguće, potpuno odsječeni odoljevali su po oružju mnogo moćnijem neprijatelju. Tog 12. studenog u općem avionsko-topničko-tenkovsko-pješačkom napadu na opkoljeno Saborsko iz 5 smjerova, 12. 11., sudjelovale su sve raspoložive snage JNA i paravojnih postrojbi, a napadom je zapovijedao Čedo Bulat koji će 1995. u Oluji predati korpus generalu Petru Stipetiću. Tog dana ubijeno je 38 Saborčana.
Crkva sv.Ivana Nepomuka minirana
Miniranjem je u potpunosti srušena župna crkva sv. Ivana Nepomuka, dok je teško oštećena kapelica Rođenja BDM iz 1726. sa srednjovjekovnim temeljima. Tenkovi su pregazili groblje. Pljačkanje i palež su trajali mjesecima, ističe naš sugovornik.
Dani ponosa
Nakon razgovora o danima boli i strašnih zločina, s pogledom u budućnost prisjetili smo se dana ponosa kada u operaciji „Oluja”, Samostalna satnija Saborsko u sastavu 143. domobranske pukovnije sudjeluje u oslobađanju Plaščanske doline. Prva gbr HV-a („Tigrovi”), prva je ušla u oslobođeno Saborsko. Naš gost, povjesničar Ivan Vuković, u tom je kontekstu istaknuo kako vjeruje u ipak svjetlu budućnost Saborskog, Like, Hrvatske čemu u prilog ide i važna činjenica da je nedavno u saborksom otvoren dječji vrtić koji pohađa sedamnaestero djece, zasad.
S Ivanom Vukovićem, mag. povijesti, razgovarala Ivka Malkoč Bastašić.
Razgovor u cjelosti možete poslušati na poveznici.
Komentari