Ispis
Hitovi: 4145

Karlovačka županija smještena je u najužem dijelu Hrvatske, tzv. hrvatskom gorskom pragu. Sastoji se od gradova Karlovca, Ogulina, Duge Rese, Ozlja i Slunja te 17 općina. Na jednom dijelu udaljenost između granice s BIH i granice sa Slovenijom iznosi 47 km.


Osvajanjem karlovačkog ili ogulinskog područja, velikosrpske snage lako bi osvojile područje do granice sa Slovenijom, što bi za posljedicu imalo dijeljenje Hrvatske na dva dijela, odnosno potpuno odvajanje panonskog i jadranskog kraka tzv. hrvatske potkove. Bile bi prekinute sve prometne komunikacije između panonske i jadranske Hrvatske, a znatno bi oslabilo hrvatsko gospodarstvo.

U Karlovačkoj županiji je broj stanovnika u razdoblju od 1991. do 2001. smanjen sa 184.577 na 141.787 (indeks promjene 76,8). Brojni su razlozi takvog smanjenja broja stanovnika, no jedan od najvažnijih bio je Domovinski rat, koji je prouzročio izravne i neizravne demografske gubitke. Prema dostupnim podacima (Izravni demografski gubici Karlovačke županije u Domovinskom ratu, 2008.), ukupni izravni demografski gubici (poginuli, ubijeni, umrli od posljedica rata, nestali) na području Karlovačke županije u Domovinskom ratu iznose minimalno 1619 osoba (1373 muškarca i 246 žena). Od tog broja, 888 je civila i branitelja koji su stradali na neokupiranom području (539 branitelja, 340 civila i 9 osoba nepoznatog statusa), 39 civila i branitelja čija sudbina nije poznata, 53 civila – Hrvata ubijena na okupiranom području za vrijeme mandata UNPROFOR-a, 577 pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i civila na okupiranom području (uključujući bivšu općinu Vrginmost u Zajednici općina Karlovac) te 62 nestala pripadnika srpskih paravojnih postrojbi i civila na okupiranom području.

Prema dostupnim podacima, etnička struktura poginulih i nestalih je sljedeća: 943 (58,26%) Hrvata, 656 (40,5%) Srba (od čega 17 poginulih Srba – hrvatskih branitelja), 19 (1,17%) Muslimana (Bošnjaka) i 1 Makedonac. Najviše poginulih branitelja imaju Grad Karlovac (218) i Grad Ogulin (63), a najveći udjel poginulih branitelja u broju stanovnika naselja 1991. ima Saborsko. Prosječna starosna dob poginulih branitelja Karlovačke županije je 34,7 godina, a 70,9% je u trenutku stradavanja bilo mlađe od 40 godina, što ima dodatne nepovoljne demografske posljedice. Dob poginulih branitelja varira od 15 godina (2 poginula, pripadnici 129. br. HV-a i NZ Švarča) do 71 godinu starosti. Najviše branitelja poginulo je u akciji (285), zatim nesretnim slučajem (67). U zatočeništvu ih je ubijeno 46, a u minskom polju je poginulo 32.

Pregled poginulih branitelja po godinama Domovinskog rata jasno govori da je najveći intenzitet borbenih aktivnosti bio 1991., kada je poginulo 250 branitelja (oko 47%). U VRO „Oluja” poginula su 33 branitelja (6,12%), a neposredno nakon „Oluje” još 19. Ukupno, među poginulim braniteljima su 535 muškaraca i 4 žene. Najviše poginulih imali su 110. brigada Karlovac (110), MUP (64), 143. brigada Ogulin (50) i 137. brigada Duga Resa (44). Na području Karlovačke županije poginula su i 63 branitelja s prebivalištem u drugim dijelovima Hrvatske, najviše iz Grada Zagreba (26), općine Plitvička Jezera (14) i Grada Krapine (5).

Na području Karlovačke županije je u Domovinskom ratu i poraću poginulo je najmanje 402 civila, od čega su 53 civila Hrvata ubijena na okupiranom području u vrijeme mandata snaga UN-a. Najviše poginulih civila je iz Grada Karlovca (109) i Grada Slunja (62, od čega je 47 ubijenih za vrijeme mandata snaga UN-a), a najveći udjel poginulih civila u ukupnom broju stanovnika naselja 1991. ima Saborsko. Većina civila smrtno je stradala 1991. godine.

Što se tiče poznatih okolnosti pogibije civila, među poginulim od granatiranja (66), najviše je stanovnika Karlovca, a među ubijenim civilima (204), najviše je iz Grada Slunja i općina Saborsko i Rakovica. U naselju Saborsko je ubijeno i poginulo ukupno 6% stanovništva. Usporedbe radi, da je takav postotak poginulih bio na razini cijele Hrvatske, iz Domovinskog rata bi Hrvatska izašla s preko 10 puta više žrtava, odnosno oko 287.000 ljudi. Ukupno je u Karlovačkoj županiji poginulo i ubijeno najmanje 0,88% stanovništva u Domovinskom ratu, što bi na razini cijele Hrvatske iznosilo oko 42.000 ljudi. Takva ilustrativna usporedba može dati precizniju sliku o stvarnom razmjeru izravnih ratnih gubitaka koje je pretrpjela Karlovačka županija. Njeni dijelovi u potpunosti okupirani u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. bili su Slunj, Cetingrad, Krnjak, Lasinja, Plaški, Rakovica Saborsko i Vojnić.

Najmlađa žrtva bio je Ivan Špoljarić iz sela Korana (općina Rakovica), poginuo u dobi od 3 mjeseca i 6 dana, prilikom granatiranja izbjegličkog naselja u auto-kampu Grabovac kraj Rakovice 26. 9. 1991. Prema podacima Ureda za žrtve rata, na području Karlovačke županije u Domovinskom ratu poginulo je 18 djece, od čega 15 prilikom granatiranja ili od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, a troje u borbenim akcijama (dvoje kao pripadnici Narodne zaštite, jedan kao pripadnik 129. br. HV-a). Najstarije žrtve u Karlovačkoj županiji bila su dva 96-godišnja starca (Mate Matovina i Polde Conjar), rođeni 1895. i ubijeni u Saborskom 12. 11. 1991.

Prema dostupnim podacima za osobe poznatih okolnosti pogibije, u izravnim borbenim aktivnostima na okupiranom području Karlovačke županije (uključujući bivšu općinu Vrginmost, danas većinom u Sisačko-moslavačkoj ž.) prije VRO „Oluja” poginulo je 146 pripadnika srpskih postrojbi i 2 civila, u granatiranju je poginulo 17 pripadnika srpskih postrojbi i 5 civila, a u minskom polju 18. Od svojih sunarodnjaka (namjerno, „prijateljskom vatrom”, nesretnim slučajem) ubijena su 82 pripadnika srpskih postrojbi i civila. U VRO „Oluja” i nakon nje (do kraja 1995.), stradalo je 60 pripadnika srpskih postrojbi i civila. Po godinama pogibije, najviše stradalih je 1991. (140) i 1992. (132) te potom 1995. (118). Premda je na potpunost podataka o žrtvama utjecala nedostupnost okupiranog dijela teritorija, njihova točnost veća je nego u prijašnjim ratovima.

Karlovačka županija je i prije Domovinskog rata imala nepovoljna demografska obilježja te svojim najvećim dijelom nije spadala u razvijene dijelove Hrvatske. Rat je nepovoljne demografske i ekonomske procese dodatno pojačao. Najnerazvijeniji dijelovi županije ujedno su u Domovinskom ratu pretrpjeli i najveća razaranja. Osim toga, brojne su osobe tijekom Domovinskog rata prisilno iselile iz područja županije, a dio njih se nije vratio.

Iz ranije navedene dobne strukture poginulih, vidljivo je da je veliki broj smrtno stradalog mlađeg stanovništva, između ostaloga, utjecao na reproduktivnu sliku stanovništva Karlovačke županije. U ovom članku prikazani su samo najosnovniji podaci vezani uz izravne demografske gubitke, a osim njih, ratovi uzrokuju i neizravne demografske gubitke (migracijska kretanja, smanjen prirodni priraštaj), o kojima će više riječi biti u idućem članku.

Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta “Branitelji u društvu” koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Tekst: Ivan Vuković

Foto: Ivan Matovina