Ispis
Hitovi: 365

S ciljem podizanja svijesti o važnosti prašuma, 14. rujan ustanovljen je kao Svjetski dan prašuma. Pod prašumom se podrazumijeva ekološki stabilna šuma sačuvana od negativnog čovjekovog utjecaja, čija je dinamika, struktura i funkcija podložna isključivo prirodnim čimbenicima, koji su ujedno i glavni pokretači dinamike ekosustava.

Tijekom prošlosti mnoge su prašume na različite načine antropogeno utjecane. Čovjek je svojim aktivnostima promijenio izgled prostora na kojem obitava. Velike površine šumskog tla su raskrčene i pretvorene u poljoprivredne površine.

Ostatke prašuma, odnosno njihove relikte danas nalazimo diljem Europe, obično u nepristupačnim područjima ili močvarama. Najveći broj takvih lokaliteta nalazimo na Balkanu, Alpama i Karpatima. Prema procjenama u Europi je ostalo sačuvano oko 0,3 milijuna ha prašuma, što iznosi oko 0,4 % ukupne površine šuma. Većina ih pripada mješovitim bukovo-jelovim, bukovo-jelovo-smrekovim i čistim bukovim šumama.

Takvi vrijedni i jedinstveni lokaliteti izlučeni su u neke od oblika šumskih rezervata. Šumski rezervat je termin za dio šume koji je izlučen (konzerviran) i zaštićen (zakonskim aktom) zbog specifičnog fenomena očuvanosti i prirodnosti. Namjena šumskih rezervata je edukacijska, prirodoznanstvena te istraživačka svrha. Na području Republike Hrvatske jedno od reprezentativnih područja predstavlja Nacionalni park Plitivčka jezera na čijem području nalazimo jednu od najočuvanijih prašuma dinarskog gorja, prašumu „Čorkova uvala“ koja  je tipičan primjer dinarske jelovo-bukove prašume.

.

Ostaci europskih prašuma obične bukve zaštićeni su kao UNESCO-ovo serijsko dobro svjetske baštine „Bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe“, gdje Republika Hrvatska sudjeluje sa tri područja, u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica. Radi se o 1.289,11 hektara bukove šume koja se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit nalazi u Strogom rezervatu “Hajdučki i Rožanski kukovi” te 2.031,87 hektara šume na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica.


 Obična bukva (Fagus sylvatica) raste od prirode isključivo na području Europe i nigdje drugdje na svijetu. Ova drvenasta vrsta uspješno je kolonizirala, u posljednjih 12.000 godina, gotovo cijeli eurpski kontinent. Ovaj fenomen prepoznat je kao izvanredna svjetska vrijednost.


Sa šireg ekološkog gledišta poznavanje dinamike razvoja prašume vrlo je važno za razumijevanje prirodnih zakonitosti funkcioniranja šumskih ekosustava, kako u prirodnoznanstvenom tako i u praktičnom smislu, gdje se rezultati istraživanja koriste  u razumijevanju funkcioniranja prašuma s ciljem implementacije rezultata u gospodarenju  šumama i upravljanju zaštićenim područjima prirode.


Kao jednu od najvažnijih uloga u borbi protiv klimatskih promjena imaju upravo šume i to prirodne šume, stoga je   očuvanje postojećih prašuma kao i povećanje površina obraslih šumom jedna od glavnih zadaća čovječanstva u borbi protiv klimatskih promjena.

Tekst: https://np-plitvicka-jezera.hr

Foto: saborsko.net