Oršići i ostale izbjeglice iz samo jednog ličkog sela 1527. starosjedioci su zap. Zagreba od Vrapča i Kustošije do Jaruna te su osnovali sela Jarun i Horvate / Knežiju i dali ime Trešnjevki („plac pod črišnju”)Nakon turskog osvajanja Like 1527., pred zidine Gradeca (s Kaptolom imao oko 2800 st.) stižu izbjeglice iz nepoznatog ličkog čakavskog sela, predvođene svojim župnikom Ljubićem. Spominje se 30 prezimena izbjeglih, sva na -ić, za razliku od kajk. starosjedilaca čija prezimena nisu na -ić. Za izbjegle obitelji sa stokom, župnik Ljubić traži smještaj, što gradski sudac Mijo Novak odobrava i predloži da izbjeglice iz Like budu grički kmetovi i dodijeli im se nenaseljena i šumovita današnja Knežija, za krčenje i obrađivanje, kako bi prehranjivale Gradec, a ujedno bile štit prema Turcima.
Gradski bilježnik Bartol Vrkljan razdijeli zemljište, nikle su drvene kolibe, a gradske vlasti novom selu dale ime „Horvati“, što je na kajk. i mađ. značilo Hrvati, jer starosjedioci sjev. od Kupe tad još nemaju razvijenu hrv. nacionalnu svijest, koju šire brojni izbjeglice s područja južno od Kupe i Save, tj. srednjovjek. Hrvatske.
Samo 1/3 ličkih obitelji nastavlja živit u Horvatima, jer još iste 1527., 2/3 kuća uništava poplava Save. Stradali se upute prema gradskim zidinama, gdje ih dočeka kaptolski prepošt Albert Kašuh. Oni postaju kaptolski kmetovi, jer je većina naseljena u Vrapče („v Rabče”) i o njima ću 2. put, a Oršići, Hrgovići, Petrovići, Židanići i Županići naseljeni u Jarun, po kaptolskim zapisima šumovit i pun zmija i gmizavaca te ga je trebalo raskrčit i naselit seljacima koji će hranit Kaptol i bit na raspolaganju kao vojska protiv Turaka i potencijalno Gradeca. Kasnije Kaptol u Jarun naseljava i 2. kmetove, npr. Bartoliće, Petrine i Borovce.
1980-ih, zbog Univerzijade i izgradnje kvarta, jezera i SRC Jarun, Jarunčanima vlasti nacionaliziraju kuće i imanja. Molili su da im se bar ne izbriše 500 ljeta stari trag i da se na mjestima oduzetih domova bar neke ulice nazovu po njima. Tako su ime dobile jarunske ulice Hrgovići, Bartolići, Fočići (ne Kočići!), Borovci, Petrine i Županići, dok je Oršićima u tom smislu nanesena dodatna nepravda. Od Oršića iz 1527. vjerojatno je i Mislav Oršić iz MO Horvati-Srednjaci.
Foto: Obitelji Oršić i Hrgović obrađuju svoju zemlju o. 1940., kasnije nacionaliziranu; danas benzinska na granici grad. četvrti Trešnjevka i Stenjevca, točnije Rudeša i Vrapča.
Foto i tekst prema: https://blog.dnevnik.hr/.../1631141647/povijest-jaruna.html
Objavio: mag. hist.; mag. educ. hist. Ivan Vuković