Crkva sv.Ivana Nepomuka, Saborsko

TEHNIČKI PODACI

"Prilikom izdrade projekta za novu crkvu smatralo se da nema opravdanja za "rekonstrukcijom" i tim načinom građenja, već je vremenu priličniji suvremeniji način građenja, kao i arhitektonsko oblikovanje. Primjenjeni materijali; drvo, opeka, kameno opločenje i drugo, priliče načinu građenja u zadanom okružju. Crkva je građena kao jednobrodna, sa nizom potrebnih prostora, povezanih u funkcionalnu cjelinu; ulaz s vjetrobranim predprostorom, liturgijska površina sa prezbiterijem. Iznad ulaznog dijela, formirana je površina kora, pristupačna vertikalnom komunikacijom. Drugi dio tlocrta čine; pomoćni ulaz s vjetrobranom, sakristija, prostor sa stubištem i jednim sanitarnim čvorom. Stubište je veza sa višenamjenskim prostorom iznad sakristije. Svi ovi prostori tzv. "drugog plana" funkcionalno su povezani sa prezbiterijem, odnosno liturgijskim djelom. Ispred ulaza je ravna površina-plato, kao okupljalište, a popločenjem nogostupa oko objekta omogućuje se ophod. Izradom horizontalne konstrukcije i pokrovom isti je zaštićen od padalina".

"Gabaritne mjere novogradnje su 10,60x25,90 m, a visina volumena koji naznačava zvonik je 18,0 m Tu vertikalu slijedi metalni križ, koji ujedno čini objekat uočljivim i iz veće udaljenosti. Strmi šatorasti tip krovišta koji se nadograđuje na obodno ziđe visine cca 4.0m, objedinjuje namjenu, krovnih ploha odnosno pročelja, a unutrašnjosti volumena daje potrebnu visinu. Strmine krovnih ploha omogućuju ujedno racionalnije iskorištenje tlocrta. Simbolika zvonika je u čvrstom "zidanom" volumenu koji počinje i uzdiže se iznad ulaza, da bi na vrhu dovršio prostorom tj. otvorima za zvona. U unutrašnjosti tornja smješteno je spiralno stubište za potrebe komunikacije do tavana i zvona. Nastavak zvonika u unutarnjem djelu tavan, koso se proteže kao "hrbat" i objedinjuje u horizontalni završetak, krovne plohe".

D. Tuhtan ing. arh.

Kamen temeljac za izgradnju nove crkve blagoslovljen je 16. svibnja 2001. Nova crkva je izgrađena na mjestu prijašnje crkve koju su 12. studenog 1991. porušili pobunjeni srbi. Novoizgrađenu crkvu posvetio je 16. svibnja 2003. gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović

ŽUPA SABORSKO NAKON RATA

Župni stan

Župa Saborsko je također posebna. To je povratnička župa. Naime u Domovinskom ratu branitelji Saborskoga morali su se povući, nakon višemjesečne hrabre obrane svojih domova. Četnici su u svom divljačkom napadu srušili selo a sve kuće uništili, zajedno sa župnom crkvom.

Još je grozomorniji bio pokolj starih i nemoćnih, koji nisu uspjeli otići s braniteljima. Stari i nemoćni ubijani su na kućnim pragovima, a potom su bačeni u zajedničku grobnicu blizu župne kuće. Nadbiskup je riječko-senjski Antun Tamarot četri godine nakon toga pokolja (koji se zbio 12. studenog 1991.) predvodio sprovode u Saborskom za 24 ubijene osobe. To je obavljeno 15. studenog 1995., a zemni ostaci pobijenog Saborčana smješteni su u mjesno groblje.

U matici umrlih upisano je još 26 osoba poginulih u Domovinskom ratu, dakle ukupno 50 iz župe Saborsko.

 

PRVE MISE U OSLOBOĐENOM SABORSKOM

U subotu, 26. kolovoza 1995. godine bila je prvi put svečana Misa u porušenom i spaljenom Saborskom nakon njegovog oslobođenja od Srbočetnika, akcijom "Oluja"

Misu je predvodio preč. g. Mile Bogović, generalni vikar riječko-senjske nadbiskupije, a koncelebrirali su dekani Ogulinskog i Slunjskog dekanata te veći broj svećenika Ogulinskog dekanata. Na Misi je kršteno i dvoje novorođenčadi, i to Luka Tomšić i Robert Sabljak. Brdo iznad porušene crkve sv. Ivana Nepomuka, kod groblja u Saborskom bilo je ispunjeno mnoštvom Saborčana. Pitanje je kada je u povijesti Saborskog ovoliko ljudi bilo na Misi. Pjesma radosno čavrljanje, suze na groblju, srdačna rukovanja ali i zaufana molitva na Misi i slušanje Božje Riječi, sve se to slilo u jedinstveni prizor naroda koji proživljava posebne povijesne trenutke svoga opstanka i nsvog identiteta.

 

Prema popisu blagoslova kuća, 30. i 31. prosinca 2003., u župi Saborsko u 181 kući živi 465 katolika, od kojih neki još uvijek samo povremeno. Djece u velikoj sagrađenoj školi ima samo 18, što je ipak 100% više nego u prošloj školskoj godini, kada ih je bilo 9. Župom je, nakon oslobođenja Saborskoga 1995.-1996. iz Josipdola upravljao Vlč.Zlatko Sušić, nekoć Saborčanski župnik. Tada je za Saborsko brigao Pater Tonči, a potom kao i u Plaškom vlč. Zdenko Skender a od kolovoza 2003. fra. SlavkoAntunović i fra. Robert Jolić.

Stara crkva iz 1864. snimljena 1961. nakon obnove, pokrivena crijepom i obnovljena fasada (slika gore)

 

 

Stara crkva iz 1864. snimljena 70-tih, pokrivena aluminijskim limom, a vidi se i nanovo asfaltiran put do groblja (slika gore).

Crkva je bila je izgrađena uz cestu kao jednobrodna građevina usmjerena u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Zvonik sa stožastim završetkom bio je prostorno odvojen od lađe crkve i kroz njega se ulazilo u crkvu. Nasuprot crkve je župni dvor, također oštećen i spaljen.

Gabaritne veličine porušene crkve bile su cca 11,50x25,0 m. Crkva je bila građena klasično, kamenim ziđem.

Korijeni župe su iz 10. st. kada je naseljavaju Hrvati. Do 1154. nalazi se u sastavu modruške županije unutar krčke biskupije. Prema prvom pisanom dokumentu ovaj kraj 1449. postaje feudalni posjed Stjepana Frankopana Ozaljskog

U "Urbaru modruškom" iz 1486. spominje se Saborsko uz prikaz još 32 naselja modruške županije.  Iz Urbara se doznaje da je na mjestu današnje novoizgrađene škole nekada bio frankopanski dvorac.

 U 15/16. st. župa je stradavala od Turaka. 1991. godine su ubijena i pohinula 52 župljana, a drugi su protjerani, a župna crkva i cijelo mjesto sravnjeni su sa zemljom.

 

ŽUPNICI U SABORSKOM OD POVRATKA DO DANAS

Od kolovoza 2019. župnik Plaškog i Saborskog je don Goran Antunović

Dr. Mile Bogović prvi biskup Gospićko-senjske biskupije od 2000. do 2016.

Od kolovoza 2016. župnik Plaškog i Saborskog je fra Draženko Tomić

HRT PRIJENOS SV. MISE IZ SABORSKOG

Od kolovoza 2014. župnik Saborskog i Plaškog je fra Šimun Romić

fra Slavko Antunović

Župu Saborsko i Plaški od 2003.  do 2014. vodio je fra Slavko Antunović, hercegovački Franjevac (prvu godinu uz pomoć fra Roberta Jolića, a drugu godinu uz pomoć fra Slavena Mijatovića), u kojoj su za vrijeme njegovog službovanja i nastale sve ove fotografije na kojima su ovjekovječeni i svi događaji koji su u velikoj mjeri obogatili vjerski život naše župe. Kako sam već na jednom mjestu napisao fra Slavko svoju službu obavlja, revno i predano i zahvaljujući njemu napravili smo; križni put žrtvama domovinskog i svih ratova u povijesti, obnovili smo staru crkvicu, organizirali pjevanje u crkvi, dok smo imali svirača i pjevače, organizirali župni karitas koji dva puta godišnje prikuplja i dijeli pomoć za najpotrebnije, uredili župni dvor izvana i iznutra, redovito održavamo sjednice crkvenog pastoralnog vijeća na koijma dogovaramo sve aktivnosti vezane za crkvu, ujedno su članovi pastoralnog vijeća i najveća pomoć fra Slavku u njegovom radu u župi Saborsko. (I.M.)

Prvi svećenik u Plaškom i Saborskom nakon Domovinskog rata bio je Pater Antun-Tonči Goričanec banjalučki trapist. Župa Plaški je tada bila specifična jer su nju u velikoj većini činili izgnani Hrvati iz Bosne, najveći broj njih je bio iz okolice Banja luke. U to vrijeme u Saborskom, do izgradnje nove crkve, svete mise su se održavale u Kvartiru - župnom stanu.

Pater Tonči Antun Goričanec rodom iz Selnice kod Goričana - Međimurje, umro je na blagdan svetih Petra i Pavla 2006. godine. Najveći dio svećeničke službe proveo u samostanu i svetištu Marija Zvijezda u Banja Luci. Za vrijeme nedavnog rata bio je prognan iz Banja Luke te je nekoliko godina bio  upravitelj župa Plaški i Saborsko, a umirovljeničke dane provodio je u Međimurju, najviše u Goričanu kod prijatelja i rođaka velečasnog Antuna Hoblaja, župnika u Goričanu. Pater Goričanec bio je pobožna osoba, dobar svećenik i majstor sira Trapista i Banjalučkog piva koje su redovnici trapisti sami i jedini u bivšoj državi proizvodili na originalan način.  

 

 

Vlč. Zdenko Skender rođen je 1932. u Kuželju (Gorski kotar), završio učiteljsku školu, školovao se kod Isusovaca 7 godina, završava teologiju u Zadru i prima svećenički red 28.06.1964. u Rijeci. Pet je godina župnik u Donjem Pazarištu, a 1970. dolazi u Lađevac i ostaje do okupacije župe 1991. Ljudi su ga voljeli u Lađevcu. Napisao je monografiju ove župe. Spašava glavu 1991. pred agresorima preko Bosne. Godinu je dana s prognanicima u Zagrebu i Karlovcu. Godine 1992. postaje župnik u Zagorju Ogulinskom, a 2000. biskup ga premješta u Plaški. Nakon tri godine dolazi u Modruš gdje je dočekao umirovljenje prošle 2008. godine. Za vrijeme njegovog vođenja župa Plaški i Saborsko počela je obnova nove crkve sv. Ivana Nepomuka.

Kamen temeljac za izgradnju nove crkve blagoslovljen je 16. svibnja 2001. Nova crkva je izgrađena na mjestu prijašnje crkve koju su 12. studenog 1991. porušili pobunjeni srbi. Novoizgrađenu crkvu posvetio je 16. svibnja 2003. gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović

Današnja  crkva ima potpuno drugačiji izgled od one prijeratne, a na njenom zvoniku dominira metalni križ visok 15 m koji simbolizira patnje i nesalomljivost naroda ove župe.

*

 

U danima nakon oslobođenja Saborskog o župi se brinuo svećenik iz Josipdola vlč. Zlatko Sušić

Panorama Saborskog snimljena s tornja nove vrkve

Stara crkva iz 1864. snimljena 70-tih, pokrivena aluminijskim limom, a vidi se i nanovo asfaltiran put do groblja (slika gore).

Crkva je bila je izgrađena uz cestu kao jednobrodna građevina usmjerena u pravcu sjeveroistok-jugozapad. Zvonik sa stožastim završetkom bio je prostorno odvojen od lađe crkve i kroz njega se ulazilo u crkvu. Nasuprot crkve je župni dvor, također oštećen i spaljen.

Gabaritne veličine porušene crkve bile su cca 11,50x25,0 m. Crkva je bila građena klasično, kamenim ziđem.

Korijeni župe su iz 10. st. kada je naseljavaju Hrvati. Do 1154. nalazi se u sastavu modruške županije unutar krčke biskupije. Prema prvom pisanom dokumentu ovaj kraj 1449. postaje feudalni posjed Stjepana Frankopana Ozaljskog

U "Urbaru modruškom" iz 1486. spominje se Saborsko uz prikaz još 32 naselja modruške županije.  Iz Urbara se doznaje da je na mjestu današnje novoizgrađene škole nekada bio frankopanski dvorac.

 U 15/16. st. župa je stradavala od Turaka. 1991. godine su ubijena i pohinula 52 župljana, a drugi su protjerani, a župna crkva i cijelo mjesto sravnjeni su sa zemljom.

 

CRKVA I ŽUPNI STAN SNIMAK IZ ZRAKA

ŽUPNO PASTORALNO VIJEĆE

 Članovi Žunog pastoralnog Vijeća, na jednom od sastanaka za vrijeme službovanja fra Slavka Antunovića 2000-tih (nepotpun sastav)

 

Novoizabrani članovi župnog pastoralnog vijeća čiji je mandat istekao još 2014/15. i više se u župi Saborsko nisu birali novi članovi pastoralnog vijeća (napisano 22.1.2022.)

ČITAČI U ŽUPI SABORSKO

Josipa Sabljak, Silvija Matovina i Ivana Conjar

 Kata Sertič, Kata Sertič i Silvija Matovina, Danica Matovina

 MALI PJEVAČKI ZBOR ŽUPE SABORSKO(slika ispod)

Mali pjevački zbor župe Saborsko trajao je 4 godine (2006-2010.) dok je Mario Matovina (klavijature) pohađao srednju školu u Ogulinu. Mario je u tom razdoblju svirao na preko 250 misa. Njegovim odlaskom na fakultet u Zagreb zbor se raspao, a pjevanje je nastavila manja grupa vjernika koji redovito dolaze nedjeljom u crkvu .

Vjerski život Saborčana uz hercegovačke franjevce nakon povratka na svoja ognjišta 1. dio

Vjerski život Saborčana uz hercegovačke franjevce nakon povratka na svoja ognjišta 2. dio

Komentari  

#1 Kapela 2016-12-23 21:42
Bravo Urednice Ive. Ovo je dobro da nas podsjeti na prosle godine i svecanosti crkvenog slavlja, Kako znamo da mnogi nisu vise medju zivima Bozija volja.

You have no rights to post comments