U vrijeme naseljavanja u Liku i Krbavu, ti su “njemački” Kranjci već bili potpuno slavenizirani, razlikovali su se još jedino specifičnom antroponimijom koja je podsjećala na njihove etničke i kulturne korijene. Riječ je o prezimenima: Fink, Kajfeš (Kaifess), Piršlin (Pirslin), Portner, Rožman (Rosmann), Šneperger (Schneberger), Špehar (Späher), Štajduhar (Staudocher), Štrk (Sterk). Conjar (Zollner).
Prezime Štrk je vjerojatno nastalo od Šterk (njem. Sterk). "Kranjci" doseljeni iz Gorskog kotara u donje selo - Borik.
Kao prvi Štrci u Saborskom spominju se Luka 1769/1834. i Marko 1795/1844. te njihove supruge Jelena i Kata. U crkvenim njigama nema podataka o njihovom vjenčanju niti o roditeljima. Prema gore navedenim podacima moglo bi se zaključiti da su Luka i Marko bili prvi Štrci u Saborskom.
Luka i Jelena su imali samo sina Luku koji je oženio Katu Štefanac s kojom je imao sedmero djece: sin Josip im je umro s 20 godina, Jelena je umrla kao beba, Ivan je oženio Rožu Malkoč, bio je graničar, Petar je oženio Magdalenu Sertić, Matija je umrla s 12 godina, Jakov je oženio Anu Špehar, drugi Josip je umro s 6 godina.
Marko i Kata su imali petero djece, Fabijana, Magdalenu, Ivana, Anu i opet Ivana. Fabijan i Magdalena su doživjeli zrelu dob i imali su svoje potomke, Ivan je umro s dvije godine, Ana je umrla s 11 godina, a drugi Ivan je umro s 25 godina. Fabijan Štrk i Vinka Bićanić su imali 12-ero djece, u ovoj tablici postoje podaci za samo četvero njihove djece i to za Ivana i Marka koji su umrli kao jednogodišnje odnosno dvogodišnje djete i za Josu koji je oženio Anu Conjar i za Marka koji je oženio Katu Malkoč. Saborsko_Strk.xls
Prezime Štrk (Sterk) u modernoj Hrvatskoj
Prezime Štrk u Hrvatskoj nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Slunja. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Glini.