U suradnji sa Sue OReilly nastavljamo s objavama saborčanskih rodova. Planiramo do kraja zime - početkom proljeća 2017. završiti s ovim poslom, tako ćemo na ovom portalu imati "obrađena" sva saborčanska prezimena od sredine 18. st. do samog početka 20. stoljeća. U ovoj tablici se nalaze imena 261 osobe koje su pri krštenju upisane kao Krizmanić, podaci su iz razdoblja od 1740. - 1902. godine. Saborsko_Krizmanic.xls
KRIZMANIĆI - Iz skupine "Kranjaca". Doselili iz Gorskog kotara (Severin ili Lukovdol), govorili kaj.
U izvorima se pojavljuju još u 15. i prvoj polovici 16. stoljeća (urbari, popisi tvrđavskih posada, sudski spisi i sl.), gotovo cijelo jedno stoljeće prije Tridentskog koncila i uvođenja matičnih knjiga. Hrvatska prezimena nalazimo i u popisima tvrđavskih posada u Pounju (npr. Bihać, Krupa, Cazin), čiji su se nositelji, nakon što su Osmanlije probili unsku obrambenu crtu, rasuli po ostatku Karlovačkoga generalata. U ta stara prezimena ubrajamo: Baniće, Blažanine, Brajkoviće, Butkoviće, Dubravčiće, Grguriće, Jelačiće, Krizmaniće, ...
Krizmanići u Saborsko dolaze početkom 18. st. iz ogulinsko - modruškog kraja.
Najpoznatiji od Krizmanića u Saborskom bio je Josip Krizmanić (1924. - 2009.), (foto lijevo) proizvođač drvene šindre. Posebnost obrta Josipa Krizmanića iskazuje se u tradicionalnoj ručnoj proizvodnji drvene šindre, koja proizvodnja i proizvod je upisan u Registar kulurnih dobara Republike Hrvatske te u popis zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Iako u poodmaklim godina života, svjestan kulturne vrijednosti u proizvodnji drvene šindre, rado se odazivao i izlagao je svoj proizvod po raznim gospodarskim regionalnim te međunarodnim sajmovima duž cijele Republike Hrvatske. Krizmanići u Saborskom naseljavaju padine Alana i Krizmanićevu Dragu na Kuselju. Postoji mogućnost da su neka imena krivo prevedena, jer su podaci prikupljani iz više izvora, tako npr. imate primjera gdje su imena u matične knjige upisana na latinskom. (Podatke prikupila Sue OReilly, tablicu s engleskog prevela Silvija Matovina, tehnička podrška Mario Matovina, uredio i objavio Ivan Matovina.)
Krizmanići u Hrvatskoj su Hrvati, većim dijelom iz okolice Slunja, a prema nekim izvorima iz Zagreba. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zagrebu i u okolici Slunja. U Ježenju u Gradu Pazinu svaki treći stanovnik prezivao se Krizmanić.