Netko tko granice NP Plitvička jezera crta iz ureda u Zagrebu je krivo protumačio zakon u kojem je granica Parka jasno definirana opisno i kotama. U ovom "mom" slučaju piše ovo: ... 862 Bršljanovica i 841 - dalje prema jugozapadu - kota 761, raskrižje ceste i kolnog puta prema Cagrištu, ...
Uz pomoć topografskih karata i izvida terena lako se da utvrditi da granica Parka ide pravocrtno od kote 761 (Žirić brdo) preko raskrižja ceste i kolnog puta prema Cagrištu (slika ispod), a ne preko raskrižja ceste i šumske ceste 200 m niže, koje nije u pravcu prema Cagrištu, kako piše u Zakonu.
Navedena "šumska cesta" nije legalna jer je napravljena preko privatnih posjeda Kovačića, kojima je nova granica zadala glavobilje oko legalizacije kuća jer su odjednom upali u Park, područje pod zaštitom UNESCO-a.
Granica Parka u šumskom djelu (Bršljanovica i Titra) se do sada mijenjala četri puta.
Gornja zelena crta je granica Ninoslava Duspera planera koji je izradio PP NP Plitvička jezera 2014. i tadašnje ministrice Anke Mrak Taritaš, nakon čega je krenula masovna apartmanizacija Plitvica Sela, isti planer radi i Izmjene i dopune PP NP Plitvička jezera koje su pokrenute 2018. godine.
Netko će reći pa što, to je ionako mala razlika, ali područje između gornje crte "dusperove granice" i pilane, nije prikazano na karti građevinskog područja Kuselj (slika ispod), niti u Prostornom planu Općine Saborsko - Ničija zemlja.
I sam se planer ne snalazi baš najbolje na svojim kartama, odnosno nije vjerodostojan, dok granice Parka crta kako je prikazano na karti ispod, a na karti građevinskog područja Kuselj granicu crta drugačije tj. 400 m jugoistočno prema unutrašnjosti Parka (slika gore).
Kota 761 na Žirić brdu Raskrižje ceste i kolnog puta
Kolni put, koji se navodi u zakonu je bio dio granice do 2014. (granični stupić lijevo)
Potoci - Nugli
Šumarija je krajem 70-tih nezakonito izgradila cestu koja prolazi kroz privatne parcele br.: 4955/2, 4959/1, 4956/2, 4959/3, 4958/1, 4958/2 i 4957, nakon zadnje parcele spaja se sa starom cestom koja je zakonita jer je još iz vremena Austrougarske.