Saborsko je brdsko mjesto smješteno na sjeveroistočnim obroncima Male Kapele.

Saborsko i okolica

Saborsko je u širem zemljopisnom smislu smješteno na pravcu između Kleka na sjeverozapadu kod Ogulina i Plješevice na jugoistoku kod Korenice, a taj pravac se proteže paralelno s planinskim lancem Male Kapele, njegovom sjeveroistočnom stranom. Naselja između Ogulina i Plitvica koje povezuje državna cesta D42, su: Ogulin, Oštarije, Josipdol, Plaški, Blata, , Begovac, Lička Jesenica, Saborsko, Kuselj, Sertić poljana, Poljanak, Rakovičko selište i na kraju Plitvička jezera. Većina ovih naselja je smještena u tzv. Ogulinsko-plaščanskoj udolini na 300-400 mnv., a ostatak od Blata do Plitvica na sjevero-istočnoj strani Male Kapele, koja se nalaze na 400-750 mnv.

Pilana u Saborskom 30-tih godina prošlog stoljeća

Povijest

Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje pod imenom Zaborsko u Modruškom urbaru (lat. urbarium, urob ili urbar), iz 1486. godine, kao jedno od mjesta koje je 1449. godine u posjed dobio hrvatski ban Stjepan Frankopan II. Ozaljski. Mjesto je postojalo i prije, ali velika je vjerojatnost da ga je namjerno naseljavao Frankopan, nakon što je koncem XII. stoljeća dobio u posjed Modrušku županiju.

Modruški urbar svjedoči da je u Zaborskom godine 1486. postojalo 12 naseljenih i 6 i pol opustjelih kmetovskih imanja, frankopanski dvorac, feudalčeva domena i katolička crkva, te da su kmetovi osim vlastelinske morali obrađivati i crkvenu zemlju. Broj opustjelih imanja govori nam da je već tada u tijeku bio proces iseljavanja zbog osmanskih provala. Ipak je sve uskoro, pred turskim naletima u Kraljevinu Hrvatsku opustjelo, premda neki drže da Saborsko nikada nije posve bilo raseljeno. Od pojedinih iseljenika iz Zaborskog nastala su prezimena Zaborski i Zaborac, a po njima je ime dobilo Zaborsko Selo u današnjoj općini Netretić kraj Karlovca, gdje je, prema popisu stanovništva iz 1948. godine, živjelo 16 pojedinaca s prezimenom Zaborski. Pod neposrednu kontrolu Osmanlija, Saborsko je došlo nakon njihovog osvajanja Like 1528. godine. Žitelji su se sa svojim blagom pred Turcima skrivali u dubokim šumama. Kada je Plaščanska dolina naseljavana vlaško-pravoslavnim življenjem, Saborsko su ponovno naselili, ili, bolje rečeno, u nj se vratili raseljeni Hrvati katolici iz Kranjske. Zato je ono do danas ostalo mjesto naseljeno isključivo Hrvatima.

Stara lička kuća u Čorkovoj uvali

Oslobođenjem Like i pomicanjem osmanske granice ka Drežniku, Izačiću i Cazinu, nastala su povoljnija vremena za ponovno naseljavanje stanovništva krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Veće naseljavanje stanovništva u Saborsko i okolicu izvršili su vlasti Vojne krajine ^{[nedostaje izvor]} za vrijeme Velikog bečkog rata (1683.-1699.), kada je raspoređena jedna veća skupina Hrvata i pravoslavnih Vlaha od oko 200 kuća i naseljena u Rakovičkom polju, Močilima i Saborskom. Četiri najveće skupine doseljenika u Saborsko činili su Hrvati iz brinjskog kraja (Vukovići, Sertići, Bićanići, Dumenčići), Hrvati iz ogulinskog kraja (Vukovići, Špehari, Grdići, Štefanci, Tomšići, Krizmanići), Hrvati iz Gorskog kotara (Kovačići, Galovići, Štrci, Conjari), te Hrvati iz ličke skupine Bunjevaca (Matovine, Hodaci, Čorci). Još uvijek sačuvana lokalna tradicija govori da su prilikom ponovnog naseljavanja Saborskog, doseljenici naišli na ruševine crkve te na ostatke ukopanih zidova podruma. Unutar ostataka zidova srednjovjekovne crkve, doseljenici su svoju katoličku župnu crkvu podigli 1726. godine. Godine 1864. sagrađena je veća župna crkva posvećena sv. Ivanu Nepomuku, a stara župna crkva danas je spomenik kulture nulte kategorije.

Wikipedija

Stara crkvica iz 1726. godine, spomenik kulture

Govor

Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. To je izvorno srednječakavski ikavsko-ekavski govor u koji su ušle mnoge štokavske riječi, pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi što, ali su očuvani mnogi čakavski elementi (npr. zamjenica česa=čega kao genitiv od ča), te se alternacija staroslavenskog glasa jat ostvaruje kao e ili i, što je imanentno čakavskim ikavsko-ekavskim govorima, gdje jat ispred dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n) ukoliko iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, prelazi u e, a u ostalim slučajevima, prelazi u i (npr. sedi-sidim, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit). Također su očuvani mnogi arhaični čakavski oblici i riječi (npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, maša=misa, merlin=mrkva, pod=tavan, vanjkuš=jastuk, vaik=uvijek, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga). Samoglasnik o se često zamjenjuje samoglasnikom u, npr. riječi un=on, unda=onda i dr. Česti su dvoglasi uo, ie i ua (npr. puod=pod, lied=led, gluava=glava). Prisutan je velik broj germanizama (npr. cajt=vrijeme, štokrla=stolac bez naslona, britašnik=novčanik), turcizama (npr. čaršaf=plahta, perčin=pletenica, peškir=ručnik) i romanizama (npr. funtana=vrelo, poplanirat=poravnati, škuro=tamno).

Wikipedija

Učenici osnovne škole Saborsko, poslije 2. svj. rata

Prikaz broja stanovnika za mjesto Saborsko i za Općinu Saborsko od 1857 -2011.

Izvor podataka: http://www.dzs.hr/ Plavi brojevi se odnose na mjesto Saborsko.

Jesenska panorama Saborskog - pogled ispod Borika iz Malokoča

Saborsko i Vukelić Poljana - pogled s željezničke stanice Lička Jesenica

Jesenska panorama Saborskog pogled s Lugova kod Biljevine

Proljetna panorama Saborskog pogled ispod Borika iz Malkoča

Ljetna panorama Saborskog pogled s Alana

Jesenska panorama Saborskog pogled ispod Borika iz Malokča

Zimska panorama Saborskog pogled ispod Borika iz Malokoča

Povijest župe Saborsko

Župa Saborsko je također posebna. To je povratnička župa. Naime u Domovinskom ratu branitelji Saborskoga morali su se povući, nakon višemjesečne hrabre obrane svojih domova. Četnici su u svom divljačkom napadu srušili selo a sve kuće uništili, zajedno sa župnom crkvom.

Još je grozomorniji bio pokolj starih i nemoćnih, koji nisu uspjeli otići s braniteljima. Stari i nemoćni ubijani su na kućnim pragovima, a potom su bačeni u zajedničku grobnicu blizu župne kuće. Nadbiskup je riječko-senjski Antun Tamarot 4 godine nakon toga pokolja (koji se zbio 12. studenog 1991.) predvodio sprovode u Saborskom za 24 ubijene osobe. To je obavljeno 15. studenog 1995., a zemni ostaci pobijenog Saborčana smješteni su u mjesno groblje.

U matici umrlih upisano je još 26 osoba poginulih u Domovinskom ratu, dakle ukupno 50 iz župe Saborsko.

Povratak u Saborsko bio je spor. Sve su kuće porušene, nema zaposlenja, a opasnost od mina vreba. U početku vratili su se samo starci i starice. Vlada Republike Hrvatske preuzela je na se obavezu izgraditi obiteljske kuće i zajedničke građevine, a među njima i župnu crkvu. Tako se stvaraju uvjeti za povratak. Ipak mladih je obitelji malo, a djece još manje.

Prema popisu blagoslova kuća, 30. i 31. prosinca 2003., u župi Saborsko u 181 kući živi 465 katolika, od kojih neki još uvijek samo povremeno. Djece u velikoj sagrađenoj školi ima samo 18, što je ipak 100% više nego u prošloj školskoj godini, kada ih je bilo 9. Župom je, nakon oslobođenja Saborskoga 1995.-1996. iz Josipdola upravljao Vlč.Zlatko Sušić, nekoć Saborčanski župnik. Tada je za Saborsko brigao Pater Tonči, a potom kao i u Plaškom vlč. Zdenko Skender a od kolovoza 2003. fra. Slavko Antunović i fra. Robert Jolić.

Stanovništvo

Prema poslijednjem službenom popisu stanovništva, obavljenom u Republici Hrvatskoj 2001. godine, u Saborskom i okolnim naseljima koja pripadaju općini Saborsko (Lička Jesenica, Begovac, Blata) živi 860 osoba, od toga 429 muških i 431 ženska osoba. Registrirano je 46 djece starosti 0-4 godine, 35 djece starih 5-9 godina, 27 djece 10-14 godina, 30 osoba 15-19 godina, 23 osobe starosti  20-24, 72 osobe starosti 25-29 godina, 59 osoba 30-34 godine, 64 osobe 35-39 godina, 36 osoba 40-44 godina, 38 osoba 45-49 godina, 34 osobe starosti 50-54, 40 osoba starosti 55-59 godina, 91 jedna osoba stara 60-64, 119 osoba starosti 65-69 godina, 79 osoba 70-74 godina starosti, 32 osobe stare 75-79 godina, 18 osoba starosti 80-84 godine, 11 osoba 85-89 godina, 3 osobe stare 90-94 godine te nijedna osoba starija od 95 godina.

Žene za vrijeme sv. mise na Alanu kod velikoga križa.

Kao stanovništvo koje je odsutno i živi u inozemstvu registrirano je 68 osoba. Tako su prijavljene i 23 osobe stanovnici drugih naselja ili država, a koji su bili prisutni u Saborskom za vrijeme popisa što zbog obiteljskih razloga što zbog rada.

Od ukupnog broja stanovništva 11,17 % (87 osoba) registrirano je kao nepismeno, a starije od 35 godina. Od ukupno 752 osobe starije od 15 godina 125 ih nije školovano. 1-3 razreda osnovne škole nije imalo 125 osoba, 107 osoba nije imalo 4-7 razreda osnovne škole, završenu osnovnu školu nisu imale 183 osobe. 193 osobe prijavile su završenu srednju školu, od toga 121 osoba završila je škole za zanimanje u trajanju 1-3 godine ili školu za KV i VKV radnike. 66 osoba završilo je školu za zanimanje u trajanju 4 i više godina. Gimnaziju je završilo 6 osoba, a višu školu, I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij 8 osoba. Fakultete, umjetničke akademije i sveučilišni studij završilo je 7 osoba.

Od ukupnog stanovništva 31,05 % stanovnika bilo je aktivno, a 19,49 % žena bilo je aktivno u ukupnom ženskom stanovništvu. 22 osobe registrirane su  kao poljoprivredno stanovništvo.

Narodne nošnje i običaji našeg kraja

Saborsko s tornja nove crkve

Katoličkoj Crkvi pripadalo je 77,79% ili 669 osoba, 18,60% ili 160 osoba pripadale su pravoslavnoj Crkvi, jedna osoba ili 0,12% pripadala je islamskoj vjerskoj zajednici. Baptističkoj crkvi pripadalo je 7 osoba ili 0,81% stanovništva, evangelističkoj 1 osoba ili 0,12 %, a kao ateist registrirana je samo jedna osoba koja je činila 0,12%. Kao agnostici ili neizjašnjeni registrirano je 11 osoba ili 1,28% ukupnog stanovništva.

Saborsko je često kroz svoju povijest stradavalo, ...nisu zacijelile niti rane Drugog svj. rata, a već nas je zadesila tragedija 1991. u Domovinskom ratu.

Ukupno su registrirane 752 osobe starije od 15 godina,  od toga 370 muškaraca i to 131 neoženjen, 215 oženjenih, 17 udovaca te 6 razvedenih. Od ukupno 382 ženske osobe neudane su bile 63, udanih 206, 104 udovice i 8 razvedenih. Od 382 ženske osobe starije od 15 godina 75 žena nije rodilio niti jedno živorođeno dijete, nijh 299 rodilo je živorođenu djecu i to 50 žena po jedno dijete, 77 žena po 2 djece, 63 žene po 3 djece, 39 žena po 4 djece, 28 žena po 5 djece, 16 žena po 6 djece, 11 žena po 7 djece, 7 žena po 8 djece, 6 žena po 9 djece i 2 žene po 10 i više djece. U općini Saborsko registrirano je 380 privatnih kućanstava.

Općina Saborsko je brdska Općina

Gospodarstvo je slabo razvijeno, nekoliko obitelji bavi se uzgojem ličkoga krumpira i zelja, a neki se bave proizvodnjom sira, meda, rakije šljivovice i to u manjem broju. Gospodarski potencijal Saborskog je njegovo prirodno bogarstvo čistom i pitkom vodom i neposredna blizina N.P. Plitvička jezera pa u tom smislu i eventualno bavljenje turizmom, što su neke obitelji i pokrenule uređenjem apartmana za iznajmljivanje u ljetnom razdoblju, a moguće je i zimi za ljubitelje snjega  kojeg kod nas ne fali ni jedne zime.

Kuselj (Potoci)

Slike Saborskog iz helikoptera

Škola

Škola zimi

Ambulanta

Stara crkva iz 1726. i novo groblje

Rijeka Jesenica - izvor

1

Šumsko i livadno cvijeće

Autor fotografija i članaka Ivan Matovina