Pokušajte proanalizirati članak koji razmatra Mogućnosti razvitka općine Saborsko. Autor članka je prof. dr. Rade Knežević.

Sažeti tekst članka ovim se putem javno objavljuje u elektronskim medijima. Tekst je autoriziran što znači da se njegova struktura ne može mijenjati ili dopunjavati. Svako kopiranje i korištenje materijala bez navoda autora i linka, kao izvora, smatra se kršenjem autorskih prava i podliježe zakonskim sankcijama. Neke od fotografija, korištenih u članku, su vlasništvo trećih lica nad kojima portali nisu imali autorska prava.

Autor je predstavnike Općine i Županije sa sadržajem članka upoznao približno prije godinu dana.

Iza teksta ne stoji politika ili nekakve druge ineresne grupe, a autor je osobno spreman snositi sve posljedice do kojih često dolazi ako se razvitak jednoga prostora navede na krivi kolosjek.

Također koncept koji razmatra mogućnosti razvitka ne oslanjaja se na postojeće prostorne planove ili nekakve druge tekstovne sugestije koje postoje od ranije.

Iskazana znanja rezultat su dugogodišnjeg izučavanja rodnoga prostora, ona su originalna i sada su po prvi put javno objavljena.

 

UVOD

Temeljni resursi na kojima se zasniva razvitak nekoga prostora, pa tako i općine Saborsko, su prirodna dobra, društveni faktori (čovjek), vremenske datosti (društveno obilježje etape razvitka) te prostorna pozicija.

Razvitak i način korištenja resursa, na prostoru općine Saborsko, prošao je kroz pet globalnih etapa.

 U prvoj etapi nastanjen je općinski prostor. Neki od toponima, na prostoru općine, prvi put su spomenuti 1219. godine. Taj vremenski začetak nije tako loš ako se uzme da je Ogulin utemeljen 1500. godine a Karlovac 1579. godine.

Pod kraj etape naseobinsku strukturu, u današnjem smislu, uspostavili su Frankopani.

Druga etapa povezana je s vladavinom Vojne krajine (1527.-1873.). U tome razdoblju razvitak su usmjeravale vojne vlasti ponajprije zbog toga što je općina, kao dio Vojne krajine, postala podčinjena Ratnom vijeću u Grazu.

U trećoj etapi, između svjetskih ratova, urbanizacija je poprimila visoke razmjere. Obnovljene su ceste i izgrađena pruga te su podignute pilane-tvornice koje su bile među najmodernijima u Južnoj Europi.

Militarizacija općine i graničnih regija, u četvrtoj etapi, koja je trajala od Drugoga rata pa do devedesetih godina prošloga stoljeća, potakla je iseljavanje stanovništva i izumiranje većine državnih poduzeća.

Peta etapa nastala je s početkom Domovinskoga rata. Devastiranost općine ratom bila je visokih razmjera. Kasnijom obnovom izgubljena su tradicijska obilježja.

Ta najnovija etapa popraćena je starenjem stanovništva i gotovo nikakvim prirodnim prirastom.

Dakle, sada smo još uvjek na početku petoga globalnoga razdoblja pa je pitanje kako dalje?

 

TEMELJNI PROBLEMI KOJI UGROŽAVAJU ODRŽIVOST

 

Zapostavljeno gospodarstvo – oranice, vrtovi i voćnjaci zauzimaju manje od 5% poljoprivrednog zemljišta (ranije oko 60%). Šumarstvo je orijerntirano na nepoželjan izvoz sirovina, dok se oko 20 radnih mjesta nalazi u ostalim sektorima

Demografske veličine - popisom 2011. godine zabilježen je pad broja ukupnog stanovništva za 87% u odnosu na rekordnu 1931. godinu. Demografsko izumiranje rezultat je gotovo nikakvog rađanja, visoke smrtnosti i još uvjek prisutnog iseljavanja. Iz poznatih veličina dolazi se do podatka da će općina, trideset godina kasnije u odnosu na današnje vrijeme, imati između 30 i 50 stalnih stanovnika.

Uznapredovao je proces zašikarivanja - (širenje siromašnih šuma) te sužavanje agrarnog krajolika. Šikare se približavaju kućama, kao i glavnoj prometnici.

Još je podosta razorenih kuća koje nagrđuju krajolik a o njima nitko ne vodi brigu.

Potpuno su devastirani privatni šumski posjedi - ne postoji nikakav mehanizam kontrole.

 

RESURSI NA KOJE SE MOŽE OSLANJATI BUDUĆI RAZVITAK

obnovljivi energenti
turistička dobra
šume
livade i pašnjaci
ostala dobra
 

Osobito je važna ekologija i sve što se planira predložiti sagledano je kroz tu prizmu.

 

SCENARIJ RAZVITKA

Blata

Infrastrukturalni objekti postale bi hidroelektrane i to akumulacijska na jezeru Blata te protočna na rijeci Jesenici.

 

Hidroelektrana Blata 

                               Sl. 1. Hidrelektrana Blata

Kosturni dio predložene hidroelektrane je Blaćansko jezero. Ujezerenu vodu, sa strojarnicom u Plavčoj Drazi, povezo bi tlačni vod kakav je vidljiv na slici 1. Visinska razlika (potrebna kinetička energija) između jezera i strojarnice je 110 metara.

Glavni problem bila bi periodičnost jezera jer je bogato vodom u kišnome razdoblju godine a presuši ljeti (sl. 2). 

  

Sl. 2. Vodostanje Blaćanskog jezera u sušnom i vlažnom razdoblju godine

Taj je nesklad riješiv jer se radovima na podzemnom koritu (sl. 3) može preusmjeriti pritjecanje (mogućnosti poznate autoru). Tada bi jezero bilo pod vodom čitave godine. 

    

                  Sl. 3. Preregulacija otjecanja

Polaganje tlačnoga voda ne bih bio prezahtjevan posao jer već postoji jedan dio tunela koji je prokopan oko 1930. godine (sl 4). Tunelom je trebalo isušiti jezero i pretvoriti ga u oranicu. Otkup potopljenog dna polja bio bi relativno jeftin jer je više od polovice površine u vlasništvu države.

Sl. 4. Tlačni vod (dolje lijevo detalj iz vremena prokopa tunela)

Kapacitet hidroelektrane Blata, uz pretpostavku da sve ostane u prirodnim okvirima, bio bi osrednji (sl. 5). Podaci su izračunati na temelju postojeće konfiguracije.

     Sl. 5. Kapacitet hidroelektrane

Međutim, kapacitet bi bio znatno veći uz uvjet da se drenira plavljeni dio Bijelih draga. Promjene bi zahtjevale izmještanje trase ceste na nekadašnju (ravniju) trasu, koja ide obronkom Pištenika, kao i novi cestovni pristup Vrceljima (sl. 6). 

     Sl. 6. Potencijal hidrakumulacije Blata-Bijele drage

 

Ostalo – Blata

a) drveni ugljen 

Sl. 7. Tehnologija proizvodnje drvenog ugljena

 

b) Proizvodnja živoga vapna

   Sl. 8. Tradicionalni obrti

 

c) Pčelarstvo – u svim naseljima općine Saborsko

                    

                     Sl. 9. Osuvremenjeno pčelarstvo - u svim naseljima općine Saborsko

 

d) Ovčarstvo - u svim naseljima općine Saborsko

Sada su promjenjeni klimatski uvjeti. Ispaša ovaca kroz godinu sve je trajnija a sijena treba manje nego nekada. Ekonomisti bi rekli da je sada kroz uzgoj manje opredmećenog ljudskoga rada pa je i proizvod sve jeftiniji (sl. 10). 

Sl. 10. Ovčarstvo

 

Novonastala panorama Blata izgledala bi znatno drugačije od današnje (sl. 11). 

Sl. 11. Turističke zone Ogrizovići i Školj zajedno s upravnom zgradom hidroelektrane

 

Jesenica

U Jesenici su bogato živjeli Frankopani koji su na pametan način iskorištavali rijeku Jesenicu. Tradicija, zasnovana na mlinovima i pilanama, održavana je sve do šezdesetih godina prošloga stoljeća a nakon toga potpuno je nestala.

U svijetu iskorištavanje tekućica, kao što je rijeka Jesenica, svodi se na vodoopskrbu, turizam i podizanje hidrotehničkih objekata. Na rijeci Jesenici najisplativije je izgraditi hidroelektranu (sl. 12). Hidroelektrane ne onečišćuju okoliš te voda u akumulacijama ostaje uporabljiva.

       Sl. 12. Brana hidroelektrane bila bi na mjestu današnje brane

Za vrijeme primarnog (kolovoz) i sekundarnog (veljača) minimuma vodostaji i protoci rijeke su smanjeni premda rijeka nikada ne presuši (sl. 13). 

                       Sl. 13. Režim otjecanja rijeke Jesenice

Brana na Jesenici bila bi protočnog tipa. Takve hidroelektrane kadre su proizvoditi struju tijekom čitave godine uz pretpostavku da ne postoji akumulacija (sl. 14).

SL. 14. Protočna hidroelektrana Jesenica

Brana u Jesenici bila bi visoka 18 metara. Izvori Malo i Velko vrelo ostali bi na suhome a voda bi potopila Jurjevu dragu (sl. 15). 

Sl. 15. Simulirana potopljenost Jurjeve drage

 

Ostale promjene

Trebalo bi ustupiti neke od objekta novim vlasnicima bez naknade. To se odnosi na zgradu škole (sl. 16).

Sl. 16. Zgrada škole u ruševnom stanju

Zna se desiti da ovakve objekte preuzmu pojedine obrazovne institucije poput Šumarskog fakulteta. Takve ih ustanove obnove i u njima otvore vježbališta studenata.

Potencijal su i vojni objekti u kojima se može otvoriti planinarski dom kao i domovi za smještaj azilanata (sl. 17). 

               Sl. 17. Vojni objekti u kojima su mogući različiti sadržaji

Od objekata koji imaju veliku povijesnu vrijednost najvažnija bi bila obnova utvrđenoga grada (sl. 18).

                          Sl. 18. Utvrđeni grad Jesenica

Ideja za njegovu obnovu nije utopistička. Do sada su dobivena sredstva iz EU fondova za obnovu svih Frankopanskih utvrda na prostoru Primorsko-goranske županije.

 

Saborsko

Potrebna je dislokacija nastanjenosti na naselja koja su bila raniji prsten Saborskom (Ravni Lug, Skrada, Brdine, Dumenčići). U promjenama koje bi nastale trebalo bi izgraditi dodatnu mrežu cesta. Važna cesta povezala bi Brdine i željezničku postaju (stanicu) Saborsko (sl 19). Cesta bi išla izohipsom od 700m, a dužina ceste bila bi oko 2,5 km. Nova željeznička postaja Saborsko bila bi u vršnom dijelu Jurjeve drage. Takva bi postaja postala geometrijska sredina šumske regije te bi postala najprikladniji cenatar za trgovinu drvetom. Ako se podigne postaja Saborsko više ne treba Javornik, koji je kroz čitavo postojanje bio usred ničega. Željezničku postaju Jesenica, organiziraniju i s manje kapaciteta, tada bi izmjestili bliže tunelu.

                       Sl. 19. Trasa ceste koja bi povezala Brdine i željezničku postaju Saborsko

Sadržaj korisnosti u Saborskom upotpunio bi bazen. Podesna lokacija, iz više razloga, bila bi na česticama 1560. i 1561., na mjestu nekadašnje lokve (sl. 20).. Zapravo to ni nije bila tipična lokva nego jezerce jer je postojalo izvorsko pritjecanje vode. Za napajanje bazena vodom može se koristiti postojeći vodovod, a može se kaptirati i prirodno pritjecanje. U svakom slučaju vodu bi trebalo dogrijavati u sunčevim panelima. Uz uspostavljeno dogrijavanje sezona kupanja trajala bi četiri mjeseca.

                       Sl. 20. Bazen u Saborskom

Bolje od drugih bilo bi zimovalište na Brdinama. Zbok kanaliziranoga zraka tamo je više padalina, a zimovalište bi bilo lako osnježivati i umjetnim snijegom. Potrebno je napomenuti da bi potapanjem Jurjeve drage Brdine dobile privlačniju panoramu (sl. 21).  

                        

                               Sl. 21. Turistička zona Brdine

Jačanje turizma u Saborskom omogućilo bi osnutak turističke zajednice, koja bi imala sjedište u Kuselju i koja bi objedinjavala turistički proizvod općine (sl. 22). 

Sl. 22. Kuselj – turistička zajednica

 

BRŽEM RAZVITKU OPĆINE MOŽE PRIDONJETI:

- repozicioniranje cestovnog položaja općine

- kod obnove ceste D42, sedamdesetih godina prošlog stoljeća, asfalt je polagan na postojeću makadamsku osnovu

- na istovjetan način obnavljene su ceste koje povezuju općinski   prostor sa Senjom (morem)

- sve te ceste imaju zavoje malenog horizonta, previše strm uzdužni profil, nemaju rigola i sl.

- stvarna trasa ceste od Saborskog pa do Plavča Drage duža je 43,3% od najkraće moguće i do Senja 71,6%

- rekonstrukcija dionice ceste D42 samo na prostoru općine Saborsko mogla bi skratiti udaljenost od Plaškoga do Plitvica za 5-6 km i povećati tehničku brzinu ceste za približno 35%

 

ŠTO DOBIVAMO ?

  • tijekom izgradnje hidroelektrana oko 350 radnih mjesta
  • hidroelektrane u funkciji proizvodile bi oko 280 do 300 gWh električne energije
  • to znači da bi sudjelovale u proizvodnji ukupne električne energije proizvedene u hidroelektranama, u Hrvatskoj, s 4 do 5%, odnosno
  • u ukupnoj proizvodnji električne energije Hrvatske s oko 2 do 3%
  • hidroelektrana Blata bila bi jedina takva u svijetu
  • kada prorade elektrane bi imale oko 150 stalnih radnih mjesta
  • ostao bi potpuno očuvan okoliš (potopljena svega jedna kuća)
  • lokalna samouprava bi stekla novu rentu
  • stvorile bi se nove mogućnosti razvitka turizma
  • zaustavila bi se depopulacija
  • ovakav razvitak financira se iz sredstava Europske unije
  • sve zacrtano mogao bi izgraditi, tim od pet osoba, za 5 do 7 godina
  • predloženi koncept potpuno je uklopiv u Nacionalnu razvojnu strategiju R Hrvatske do 2030. godine (najavljena u prosincu 2017. godine)
  • ŠTO BI TREBALO ?
  • razraditi scenarij (ako su teze prihvatljive)
  • pronaći instrumente provedbe

 

Komentari  

#1 Matan 2019-01-26 18:23
Vrlo zanimljivo i vrlo futuristički..!
#2 Danijela Brekalo 2019-01-26 23:20
Daj Boze da se bar nesto od ovoga ostvari.
#3 Toman 2019-01-27 03:01
Veliki san a nikada se neće ispuniti ,poznato nam je da ni jedna vlada od 1945 pa do danas nije ništa dobroga napravila za ondasnju općinu Saborsko i mjesta, pa ni za sadašnju Općinu Saborsko, jesu napravili ,od preko tri tisuće stanovnika Saborskog sveli su na par stotina, Od 1945 , samo se pravile uzbune podjele, agresije, prestiži , zavadi pa vladaj, pa tako su nam sva ta mjesta ostala pusta i uništena, A danas da ne kažemo ništa za ove vladare đeparoše koji samo kradu i trpaju u svoje đepove a ti rajo se misli ili bježi u nepoznati svijet. Nekome sva ova tragedija Saborskog odgovara , Bolje da ne pišem dalje, srce me zaboli kad se sjetim nekadašnjeg našeg Saborskog.
#4 Darko 2019-01-27 15:15
A joj, koja utopija. Ma koja depopulacija. Mladih ionako nema. Sad bi se nesto radilo kad su samo starci ostali. Kasno Marko na Kosovo stize.
#5 Ivan 2019-01-27 15:33
Meni se osobno sviđaju ideje o hidrocentralama na jezeru Blata i rijeci Jesenici, struje nam uvjek nedostaje pa zašto je nebi proizvodili i kod nas. Slovenci na Dravi imaju niz hidrocentrala. Također i turizam na jezeru Blata nakon što bi se uspostavilo stalno jezero je dobra ideja. Šteta bi bila velika da ovaj naš kraj ostane zauvijek nerazvijen, a tako je lijep i ima puno prirodnih resursa, Bojim se samo da će to netko drugi repoznati i iskoristiti prije nego domaći čovjek, a mi ćemo biti jeftina radna snaga.
#6 Valentino 2019-01-27 20:02
Ovo izgleda jako lijepo, samo da ne ostane mrtvo slovo na papiru. Mladih možda nema trenutno u mjestu, ali mladih ima u okolnim gradovima koji bi se rado vratili u Saborski kada bi se nešto od ovoga počelo ostvarivati. Ima i mladih koji razmišljaju da bi oni jednog dana nešto svoje možda pokrenuli u Saborskom. Tako da ne treba pričati da mladih nema, nego im treba osigurati mogućnosti da se nešto i napravi u tom našem "Gradu na Kapeli".
#7 Ivan 2019-01-27 20:29
Naravno Valentino, ove ideje je moguće ostvariti u budućnosti, baš za život vas mladih u Saborskom i na vama je da razmišljate o realizaciji, naravno to ne možete sami tu je potrebna potpora Države. Postoje EU fondovi između ostaloga.
#8 Matan 2019-02-01 14:10
Zašto nama sad odjednom trebaju "reverzibilne elektrane"..?
Pa zato jer više nemamo industrije koja troši struju.
Nema više TLM-a, tvornice legura,...ne radi 3.Maj,..željezara Sisak,..itd.itd.,.tko će nam trošiti struju osim kućanstva ?
Smisao izgradnje "reverzibilnih " je samo u tome što će netko valjda maznuti proviziju,..kod svih tih pripremnih radova,..izbora izvođača, napuhanih cijena radova,..naknadnih radova i bla-bla...
Energija ne može nastati iz ničega,..dakle vodu jednom pustiš kroz turbinu, proizvedeš struju,..uz gubitke,..a onda s tom proizvedenom strujom pokrećeš pumpe, trošiš energiju koju si proizveo prije ,.. koje pumpaju vodu natrag u jezero ?! I opet uz gubitke.
Pa jel' ima budala koja u ovome vide " isplativost " !?
Da smo taj novac,..i sav onaj novac što ga HEP-ovci šakom i kapom rasipaju, na "sponzorstva",..na bonuse,..vozila..projekte itd,..eh,..da smo za taj novac gradili solarne panele, mini elektrane i vjetroelektrane,..svaka bi nam kuća mogla samodostatna bit',..i još bi višak u mrežu vraćali !
Ali ponavljam ,..onda ne bi bilo provizija,...onda nam se Vrdoljak i ostale vucibatine tamo ne bi obogatili preko noći,..u mraku,..dok nema struje.!
#9 Ahodak 2019-02-01 22:10
Ideja je jako dobra. Na potezu je općina da osmisli projekte i povuče novac iz EU. Pa time bi se stvorili i uvjeti za zaposlenje i povratak "mladjeg" stanovništva nanjihova ognjišta.
#10 Ivan 2019-02-02 05:27
Ako država ne promjeni politiku, tj. ako ne počne konkretno raditi na problemima opustošenih krajeva Hrvatske ništa neće napraviti niti općine. Općine im služe samo za izbore kada trebaju glasove, zato ih i drže.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi