"Jesen je drugo proljeće kada svaki list postaje cvijet." Albert Camus.
Jutros je u Saborskom vjetrovito, pretežno oblačno i toplo, ali ne zadugo jer stiže kiša. Fotografije su snimljene iz Blata naselja u općini Saborsko, nekadašnje Pliskovo.
Na internetu sam pronašao samo jedno Pliskovo i to kod Biskupije u Šibensko-kninskoj Županiji, pa sam malo istraživao etimologiju imena Pliskovo i našao samo ovo:
Premda ne rabe istu terminologiju, o istoj percepciji univerbizacije na temelju primjerā zaključujemo iz radova sljedećih autora. Čilaš Šimpraga (2006: 193, 196–197) univerbizaciju posebno ističe u vezi s toponimima antroponimskoga podrijetla te navodi da su se polazni višerječni izrazi najčešće sastojali od antroponima u G jd. ili od antroponimskoga posvojnog pridjeva i apelativa (npr. Budankuša (< Budankova ogreda), Bakmazovci, Mamutovac, Dizdaruša, Petrićuša, Krstulovača, Marasovine itd.; Lovrino, Dujmova, Mratovo, Pliskovo).
BLATA
(Preuzeto iz arhive R. Knežević)
Literatura bilježi (uzeti s izvjesnom rezervom) da je mjesto dobilo današnje ime u 16. stoljeću te da se prije toga zvalo Pliskovo. (Promjena imena naseljima koja su u nastajanju česta je pojava. Preko 70% naselja na planetu promijenilo je ime a ime je, recimo, nekoliko puta mijenjao i sam New York). Ako je takva tvrdnja točna Blata su (odnosno Pliskovo ) još u 15. stoljeću bila poveće naselje s osobito razvijenim stočarstvom. U Modruškom urbaru navedeno je podosta Pliskovljana koji su poreze, umjesto zlatima, podmirivali davanjem ovaca (Frankopani su tražili jalovice i to u jesen kada su najdeblje).
U 15. stoljeću u Europi je bilo više naselja s imenom Pliskovo ( Plis u Sloveniji, Plesa ili današnje Blatno jezero u Mađarskoj, Pleso u Češkoj, Pliskovo kod Knina). Ta imena su zapravo hidronimi a nastala su od slavenske riječi ples ili pleso što znači jezero ili močvara. Kada se voda povuci na vlažnoj i gaženoj zemlji stvaraj se blato.
Blata su početkom 16. stoljeća postala važna geostrateška točka obrane od Turaka. Koncepciju obrane postavili su Mađari, po uzoru na obranu Blatnog jezera, odnosno obranu na vodi. Treba naglasiti da su Mađari tada bili narod od velikog vojnog ugleda jer su nakon bitke na Mohaču 1526. godine uspjeli zaustaviti turske prodore prema sjeveru i zapadu. Strategija obrane na jezeru zaustavila je turske prodore pa je i turski beg morao jedno vrijeme boraviti u Vrceljima koji se nakon toga po begu zovu i Begovac.
Blaćansko jezero
Lička pruga, relacija Blata - Lička Jesenica 
Begovac, u pozadini Kapela