Autor:
Prof. dr. R. Knežević (foto lijevo)
Vjetroelektrana Lički medvjed trebala bi nastati na prostoru Dabra. Njezina izgradnja usmjerena je prema Jesenici, pa se Jesenica, odnosno općina Saborsko, spominju samo zbog smjera podizanja ali ne i zbog protezanja izgradnje i na općinu Saborsko. Unatoč van općinske lokacije vjetroelektrana bi mogla zahvatiti i budućnost općine Saborsko.
Zbog toga je cilj ovoga članka skrenuti pozornost na nekakve napisane izreke iz proglasa koje bi možda mogle izgledati i bolje, odnosno što od njih očekivati.

Kada neki od projekata, koji se bave valorizacijom prostora, krenu zasukano, od njega obično ne bude ništa. Najčešće se to dešava kod onih projektanata koji slabo poznaju teren, ili se u projektiranju drže nedorečenih istraživanja. Jedan od takvih primjera bila je projektna dokumentacija za trasu ceste D42 od Biljevine pa do blizine Koranskoga mosta. U tome projektu briga za održivi okoliš usmjerena je na frankopansku kulu u Jesenici premda je poznato da ona ne postoji posljednjih pedesetak godina. Na kraju od projekta nije bilo ništa, ili nije bilo do sada.
Slično može biti i s projektom vjetroelektrane koja se projektira pod nazivom Lički medvjed.

Jedna od neobičnosti je predstavljanje projekta pod naslovom Lički medvjed. Pitanje je jeli to dovoljno ozbiljan naziv projekta, koji bi navodno koštao više od Pelješkog mosta. Naime lički medvjed nije nikakva biološka podvrsta medvjeda koja bi se po nečem razlikovala od europskog mrkog medvjeda. A nije niti sinonim za prostor na kojem bi nastao vjetropark. U ličkom žargonu kovanica lički medvjed najčešće se koristi sarkastično. To može na pr. biti u izreci u kojoj se kaže da je  netko zaštićen kao lički medvjed.

Možda bi bilo bolje da zamišljeni vjetropark nosi naziv Mala kapela. Korištenje toponima u takvim imenovanjima je uobičajeno jer se ukazuje na lokaciju koja olakšava orijentaciju i snalaženje. Ovako, ako se kaže Lički medvjed, to može biti iz Kutareva, Brušana, Donjeg Lapca ili  nekakvog drugoga dijela Like (vidjeti imena ostalih 20 vjetroelektrana u Hrvatskoj).
U tumačenju osnutka vjetroparka, a osobito ekologije, autori su pomiješali određene izraze i tako su stvorili niz nejasnoća. U tiskanom proglasu se kaže da će stvoriti održivo područje i čistu budućnost spletom „vjetra, prirode i divljih životinja“. Šteta je što se u ovakvoj zamršenosti nisu koristili Zakon o zaštiti prirode, koji je Hrvatski sabor donio 20. svibnja 2005. godine. U Zakonu se kaže da su i vjetar i divlje životinje priroda, uz razliku da je vjetar neživa a životinje su živa priroda.

Podučavanju stanovništva o tome što su vjetroelektrane i što znače proglas vodi pod naslovom edukacija.  Kaže se da će „ Od samog početka projekta, ali i tijekom faze izgradnje i rada, educirat građane / mlade Dabra o održivoj energiji općenito i VE Lički Medvjed posebno. Izvođenjem prezentacija u (osnovnoj) školi, razvijanjem nastavnih materijala i organiziranjem izleta na licu mjesta“.  Kojima to školama? U mjestima koja gravitiraju Dabru (Glavace, Glibodol, Jesenica), i u samom Dabru, nigdje nema niti đaka niti školske zgrade.

U tumačenju utjecaja na zaposlenost bili su dosta realni te su kazali da bi vjetroelektrana u fazi rada imala 20 zaposlenih. U vjetroelektranama radnici nemaju što raditi. Mogu jedino gledati kako se okreću propeleri.
Gdje bi bila točna lokacija vjetroelektrane, u smislu da vlasnici saznaju na vrijeme što će biti s njihovom zemljom, ako su obuhvaćeni projektom, još nema podataka. Jedino se može zaključiti da bi lokacija trebala biti što bliže dabarskom Koraću. To je zbog vjetra kao energenta, koji na kapelskom (koraćkom) prijevoju ima veću čestinu od onih lokacija koje su u kotlinskom (zavjetrinskom) prostoru.
Ako bude tako tada bi se iskrčili veliki kompleksi šume, jer šuma zbog trenja, usporava brzinu vjetra.
U proglasima ima i drugih mjesta koja podliježu ovakvim opaskama i koje se dadu ispraviti crvenom olovkom.
Da bi se to moglo postići predlažem idućim projektantima da budu realniji, da dotjeraju stil pisanja i poprave gramatičke greške.
Unatoč primjedbama kojih je puno potrebno je dati podršku izgradnji vjetroparka.

Komentar prof. dr. Kneževića se odnosi na proglas pod naslovom VE Lički Medvjed - Plan sudjelovanja- Lipanj 2020 kojega možete naći OVDJE

 

Dodaj komentar