Emisija je dostupna putem linka:http://www.radiomarija.hr/arhiva/11/prigodno20181113malkocbastasic.mp3
U emisiji je govorio biskup Gospićko senjski u miru dr.sc.mons. Mile Bogović koji je u nekoliko rečenica sažeo povjest Saborskog od prvog spomena u Modruškom urbaru od 1486. pa do današnjih dana.
Srednjovjekovno Saborsko koncem 15. stoljeća ostaje bez svog stalnog stanovništva, jer je ono uništeno ili je izbjeglo pred Turcima. Nakon Požarevačkog mira 1718. područje je opet naseljivo, naseljavaju ga neki novi novi Saborčani. Od tada pa do 12. studenoga 1991. živjelo je to mjesto svojim osebujnim životom koji je prekinut spomenutog datuma dolaskom "nekih drugih Turaka", spaljeno je mjesto, srušena je crkva sv Ivana Nepomuka iz 1864, ponovno je ondje zavladala pustoš.
Saborčani su za vrijeme oslbodilačke akcije Oluja ušli u svoje mjesto. Započela je nova povijest Saborskog. Saborsko je u svojim građevinama obnovljeno, tako danas imamo novu crkvu, novu školu, općinu, ali ono više nije Saborsko koje je nekada bilo, udarci su bili prejaki. Tako znademo da je župa 1939. brojila 3.352 vjernika + 50 onih koji su živjeli izvan župe. Drugi svjetski rat je po nekim istraživanjima odnio 472 žrtve, nakon toga je uslijedilo veliko iseljavanje. 1974. Saborsko ima 1701. župljana, 1991. samo 827. U domovinskom ratu su stradale 52. osobe. 2007. Saborsko broji 470 stanovnika, stalno se to mijenja.
Područje Saborskog doživjelo je raspad sustava, one isprepletene sudbine naglo su se 1991. morale raskinuti. Ljudi su ostali bez svoje zemlje, a zemlja bez svojih ljudi. Ta razdvojenost trajala je 4 godine. Saborsko se nakon Oluje našlo na takvoj prekretnici, koja se po važnosti može mjeriti s onom u vrijeme Požarevačkog mira kada su novi stanovnici i novi Saborčani počeli tamo graditi svoje kuće.
Danas se Saborčani imaju kamo vratiti, to je istina, ali nije to prostor gdje bi se moglo djecu školovati, gdje bi se od rada moglo dobro živjeti, pa su mnogi posao i krov potražili negdje drugdje. Ipak bez obzira gdje bili povezanost sa svojim mjestom ostaje. Kao što vjerujemo da su žrtve našeg hrvatskog naroda snažna veza međudobno, tako su i žrtve Saborčana, kojih se danas sjećamo, snažna veza svih Saborčana ma gdje bili.
Gost emisije uživo, koju je vodila Ivka Malkoč Bastašić, je bio prof. dr. sc. Željko Holjevac, a u emisiji su emitirani isječci svjedočanstva Kate Sertić o tragediji Saborskog, a u emisiju se telefonski uključio i naš fra Draženko Tomić.
Komentari
"Tako znademo da je župa 1939. brojila 3.352 vjernika + 50 onih koji su živjeli izvan župe".
Pošto nije bilo službenog popisa stanovništva od 1931. do 1948. Nedostajao je popis 1941. koji vjerojatno nije održan zbog početka rata. Moje procjene, to sam negdje i napisao, bile su da je Saborsko pred Drugi svj. rat moglo imati najmanje 3 000 stanovnika, evo bio sam blizu.
Župa Saborsko je tada obuhvaćala sve od Skrade, Ravnog Luga, Biljevine, Kuselja, Čorkove Uvale, Sertić Poljane pa do Matovinske Lisine.
Veseli i zdravi bili !