Hodaci su bunjevački rod primorsko-ličkog ogranka. Prezime je nastalo od narodnog ili ponarođenog „Hodimir“. U povijesnim izvorima XVI. i XVII. st. nalazimo mnogo primjera gdje Hodak dolazi kao osobno ime (npr. 1579. Vlah Hodak 347 Josip Krizmanić ovako je zabilježio lokalnu tradiciju: „Sertići su se protegli do rječice Plitvice. Tamo su iskrčili velike površine, osobito oko potoka Sartuk i dva manja izvora – zvani Gornja i Donja vodica. U početku su živjeli dvodomno, u Saborskom i Poljani, koja je poslije dobila ime Sertić Poljana. Takav život nije bio prikladan, pa su se dogovorili da neki od braće za stalno dosele u Poljanu.“ (Krizmanić, 1995.: 13.)
Galić iz Boraje u trogirskom zaleđu; 1650. Vlah Hodak Munjasović u Popovom Selištu kod Gornjih Dubrava, na bosiljevskom vlastelinstvu). Hodak je i prastara ustanova izaslanika kojeg pleme ili katun šalje da razgleda i izvidi novo područje za naseljavanje (pješak vješta hoda, izvidnik, emisar, eksplorator). Prvi put s prezimenom spominju se 1608. u Posedarju, Medo Hodaković bio je prebjeg s osmanskog područja. Iz Bukovice i donjeg Pozrmanja jedna skupina Hodaka 1627. prelazi na habsburški teritorij u Primorje. Sudjeluju u naseljavanju Pazarišta 1690. koje je predvodio jablanački knez Lovre Milinković. Dio se Hodaka iz Primorja doselio i u seoce Luku između Otočca i Prozora. U popisu Like i Krbave iz 1712. u Pazarištu (Podastrana) popisane su dvije kuće Hodaka, Petra i Mate s ukupno 20 članova obitelji. Oko 1740. zadruge su se u Donjem Pazarištu podijelile i mlađe obitelji odselile u Saborsko. U Saborskom ih je 1775. bilo ukupno već pet kuća koncentriranih u gornjem selu, u zaseoku koje je dobilo po njima ime Hodakova-varoš. Posjedovali su ponajbolju zemlju u selu. Vrlo rano kao stočari šire se i po okolici. Dio ih se naselio u Orihovom Selišću, gdje ih je 1776. bilo tri kuće. Odatle će neki preseliti u Čatrnju i Rastovaču, a nakon Svištovskog mira 1791. i u Drežnik Grad, te su postali jedno od najraširenijih prezimena čitavog kraja. Na plitvičkom području pojavljivali su se i u inačici „Odak“, a živjeli su u Rastovači.
Marko Šarić
Podatke prikupila Sue OReilly
Damir Milaković
Zagreb, siječanj 2020.
PREZIME HODAK
Prilog - knjiga je dostupna na linku: http://www.saborsko.net/doc/Hodak_prezime.pdf
Na fotografiji su Hodaci iz Panjića - zaselak na kraju Saborskog., Glavni zaselak Hodaka u Saborskom je kod funtane, a naši stari su ga zvali "Odakova varoš" - Hodakova varoš, postojao je i naziv Tomšićeva varoš, to je odmah susjedni zaselak do Hodaka ili susjedno pleme. Naši stari su rodove zvali plemena. Od svih tih Varoši do danas se održao samo jedan Varoš, gdje žive Vukovići i Bićanići. Riječ varoš se inače upotrebljavala za naselje ili dio nekog naselja .... (Fotografiju mi je ustupio Josip Hodak, sin Markov, unuk Jose Petrova, na ovoj fotografiji plavi dječačić)
SKICA SELIŠĆA IZ 1776.
Prva numeracija kuća u Saborskom je napravljena 1770-tih godina. Hodaci su dobili kbr 1,2 i 5, Krizmanići 3, Tomšići 4, Conjari 6, 7, 8, 9, Matovine 10 i 11. Profesor Holjevac je rekao da su kućni brojevi nakon prvog numeriranja 1770-tih, davani kako su se nove kuće gradile. Gruntovnica u Ogulinu potvrđuje da je Josardina (Jose Matovina) kuća u Biljevini dobila broj 69 i bila je to zadnja izgrađena i evidentirana kuća u gruntovnici prije raspada Vojne Krajine.
Komentari