Naslovnica
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (22)
- Detalji
- Pregleda: 9
U srijedu, 22. srpnja, obilježena je 35. godišnjica obrane ogulinskog kraja, na dan smrti prvog poginulog branitelja u ogulinskom kraju, Ivice Cindrića „Pive“. Tog dana se obilježava i Dan hrvatskih branitelja ogulinskog kraja (Grada Ogulina i općina Josipdol, Plaški, Saborsko i Tounj), na koji se s poštovanjem sjećamo Ivice Cindrića i svih poginulih hrvatskih branitelja. Prvi minobacački napad u ogulinskom kraju bio je na Modruš 16. 6. 1991. U Ogulinu se 7. 7. 1991. osniva bataljun ZNG-a „Klek“ pod zapovjedništvom Milana Poljaka. U ljeto 1991., kulminirale su provokacije pobunjenih Plaščana miniranjem tri stupa dalekovoda u smjeru Primorja i željezničke pruge Zagreb-Split kraj Blata te učestalim napadima na prometnicu prema Senju, uz otimanje automobila i teretnih vozila, kao i pljačku putnika.
Milicija SAO Krajine je 22. 7. 1991. izvela napad na Josipdol. Iz smjera Vojnovca i Plaškog izvršen je minobacački napad na policijsku postaju smještenu u hotelu te benzinsku postaju. Tog dana, u Sabaljskoj dragi, kraj Poljakovih štala između Josipdola i Vojnovca od krhotina minobacačke granate gine prvi branitelj ogulinskog kraja, 24-godišnji pričuvni policajac Ivica Cindrić „Piva” (r. 16. 5. 1967.). Nekoliko je ranjenih branitelja. Napad su odbile policijske postrojbe pod zapovjedništvom Jose Turkovića i pripadnici ZNG-a „Klek” pod zapovjedništvom Mike Kolića, uz lovce iz Narodne zaštite, ukupno oko 160 ljudi.
Meteorolozi najavljuju: Stiže nam novi toplinski val ...!
- Detalji
- Pregleda: 54
Jutarnja temperatura od 15,5 °C, izmjerena u 5:13 sati, već je nagovijestila dolazak toplijih, odnosno vrućih dana i novog toplinskog vala. Najviša dnevna temperatura danas je dosegnula 28,1 °C u 17:14 sati, što potvrđuje povratak ljetnih vrućina nakon tjedan dana svježijeg vremena.
Poziv na obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja
- Detalji
- Pregleda: 171
Općina Saborsko i Udruga hrvatskih branitelja Saborsko pozivaju mještane i sve ostale da im se 5. kolovoza pridruže u obilježavanju jednog od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti.
Program započinje u 9:30 sati sportskim aktivnostima, a nastavlja se prema sljedećem rasporedu:
- 13:00 – okupljanje i formiranje kolone ispred škole
- 13:30 – odavanje počasti kod spomenika Ranjena golubica (spomen obilježje masovne grobnice "Ranjena golubica" op.a.)
- 14:00 – sveta misa u crkvi sv. Ivana Nepomuka
U večernjim satima slijedi nastavak programa uz glazbu i zajedničko druženje. Organizatori pozivaju sve mještane i goste da svojim dolaskom odaju počast hrvatskim braniteljima i zajedno obilježe Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja.
5. kolovoza je i dan oslobođenja Saborskog od srpske okupacije te početak povratka njegovih stanovnika na spaljena ognjišta i dugotrajne, mukotrpne obnove spaljenih i razrušenih domova i gospodarskih objekata. Video: Oslobođeno Saborsko HRT
Uoči Dana hrvatskih branitelja: Zašto se u Saborskom ništa ne zove po poginulim braniteljima?
- Detalji
- Pregleda: 251
Nakon Drugog svjetskog rata bilo je gotovo nezamislivo da neko mjesto nema ulicu, trg ili ustanovu nazvanu po poginulim partizanima odnosno njihovim narodnim herojima. Takva je praksa bila uobičajena diljem Hrvatske. U susjednom Plaškom čak je desetak ulica i još neke ustanove nosile imena poginulih boraca.
Danas, više od trideset godina nakon Domovinskog rata, u Saborskom ne postoji nijedna ulica, trg ili javna ustanova koja nosi ime nekog od 16 poginulih hrvatskih branitelja. Među njima su braća Joso i Petar Matovina (foto lijevo) i Darko i Ante Dumenčić, čija je zajednička žrtva posebno potresna, nimalo ne umanjujući veličinu žrtve ostalih dvanaestorice branitelja koji su položili svoje živote za obranu Hrvatske i svoga rodnog kraja.
Postavlja se pitanje zašto je tako. Zar njihova žrtva nije dovoljno velika da bi ostala trajno upisana u javni prostor mjesta koje su branili? Život položen za domovinu najveća je žrtva koju čovjek može dati. Upravo zato oni zaslužuju više od spomena jednom godišnje ili vijenca položenog na obljetnicu. Zaslužuju da njihova imena svakodnevno susreću nove generacije.
Plitvički kraj iz zraka - Hortus diabolicus (Vražji vrt)
- Detalji
- Pregleda: 136
Naziv Hortus Diabolicus (Vražji vrt) povijesni je opisni pojam koji se u starim spisima vezivao uz divlje, neprohodno i opasno područje oko Plitvičkih jezera zbog blizine turske granice. I Gorski kotar je, stoljećima ranije, u vrijeme Rimljana nazvan Vražjim vrtom.
Marko Šarić: OD NESTANKA DO PONOVNOG RAĐANJA: SABORSKI (saborčanski) KRAJ U RANOM NOVOM VIJEKU
- Detalji
- Pregleda: 630
10. 2. Antroponimijsko nasljeđe
Historijska antroponimija također je veoma korisna disciplina u istraživanju etnokulturnih fenomena. Antroponimi – imena i prezimena, nadimci i priimci u sebi nose pečat povijesti i tradicije, kulturnih utjecaja i veza, jezičnog razvoja i mentaliteta, vjerovanja i običaja, načina života i svjetonazora. U sebi sadrže pravi „rudnik“ podataka i materijala koji rasvjetljuju povijest „odozdo“. Gledajući u tom kontekstu, prezimena saborčanskih rodova naizgled karakteriziraju velike kulturne razlike. U njima su podjednako zastupljena prezimena nastala od staroslavenskih pretkršćanskih antroponima (npr. Grdić, Hodak, Vuković), antroponimi vlaškog ili starobalkanskog nasljeđa (npr. Butorac, Šolaja), potom prezimena koja su bila njemačkog podrijetla (npr. Conjar, Špehar, Štrk), kao i ona koja podsjećaju na višestoljetnu osmansko-tursko prisutnost (npr. Čorak, Malkoč, Sertić). Ta prezimena na najbolji način oslikavaju svu složenost povijesnih zbivanja koja su se odvijala na ovom području imperijalnih razmeđa od kraja XV. do početka XIX. stoljeća. Prema općim obilježjima mogu se podijeliti u tri skupine: prvu čine starosjedilačka hrvatska prezimena od kojih neka vuku podrijetlo još od starih modruških rodova iz kasnog srednjeg vijeka; drugu skupinu čine „uskočko-bunjevačka“ prezimena koja donose prebjezi s osmanskog teritorija u XVI. i XVII. st., a treću, „kranjsku“, čine prezimena doseljenika iz Kranjske i Gorskog kotara s početka XVIII. st. Na temelju mnogih izvora, urbara, vojnih popisa i matičnih knjiga koje Katolička crkva uvodi 1563., moguće im je pobliže utvrditi podrijetlo, smjerove kretanja i rasprostranjenost u ranom novom vijeku.
Zračni 10 kV dalekovod Brdine – vodocrpilište Čevrkalo odlazi u povijest, zamjenjuje ga podzemni kabel
- Detalji
- Pregleda: 276
Dugogodišnjim problemima sa zračnom dionicom 10 kV dalekovoda Brdine – vodocrpilište Čevrkalo kroz borovu šumu napokon dolazi kraj. Zamijenit će je novi 10 kV podzemni kabel NKT EXCEL 12/20 (24) kV 3x10/10, koji je već položen. Do završetka radova preostaje još njegovo priključenje na mrežu i puštanje u pogon. Podzemnim kabliranjem povećat će se pouzdanost napajanja vodocrpilišta jer će se izbjeći česti kvarovi uzrokovani vremenskim nepogodama i padom stabala na nadzemni vod.
Nova cesta prema Plitvičkim jezerima: 12,5 kilometara kroz krš povezivat će se s autocestom
- Detalji
- Pregleda: 477
Hrvatske ceste pripremaju projektnu dokumentaciju za zahtjevnu trasu s dubokim usjecima, visokim nasipima i novim raskrižjima.Između Saborskog i Rakovice planira se nova trasa državne ceste DC42, duga približno 12,5 kilometara.
Završeno veliko popločavanje prostora između župnog stana i "Ranjene golubice"
- Detalji
- Pregleda: 352
Završeno je popločavanje cijelog prostora između „Ranjene golubice“ i župnog stana, kao i staze kod oronulih spomenika poginulim braniteljima na ulazu u Saborsko i na Kuselju. Što će biti dalje i hoće li se zacrtani planovi nastaviti ostvarivati, u ovom trenutku nije mi poznato, jer na Facebook profilu Udruge hrvatskih branitelja Saborsko nema nikakvih informacija za javnost. Sve se komunicira unutar zatvorene WhatsApp grupe „Branitelji Saborsko“. Saborsko.net je uvijek otvoreno za objave i promociju projekata Udruge hrvatskih branitelja Saborsko čiji sam i sam član. Međutim ne namjeravan nikoga "vući za rukav" kako bih došao do informacija za objavu. (I.M.)
Odgovor na komentar koji je objavljen na WhatsApp-u u grupi "Branitelji Saborsko"
- Detalji
- Pregleda: 514
Moji članci i komentari vezani uz radove kod spomen-obilježje masovne grobnice „Ranjena golubica” ni na koji način nisu politički motivirani, kako mi neki na društvenim mrežama pokušavaju imputirati, jer nemam nikakve političke ambicije. A i da ih imam, što bi u tome bilo sporno? Također, politička opcija kojoj pripadam, HSS, nije zastupljena u lokalnoj vlasti Općine Saborsko, pa je isključen i taj motiv. Radi se isključivo o osobnom mišljenju koje, valjda, mogu slobodno iznijeti.
U komentaru stoji: „Isto tako ćemo bez pardona izraziti nezadovoljstvo ako vidimo da se braniteljima manipulira.”
Tko si daje za pravo o braniteljima govoriti na takav način? Takav način izražavanja podcjenjuje branitelje jer ih prikazuje kao skupinu kojom je lako manipulirati, umjesto kao ljude koji imaju vlastito iskustvo, razum i sposobnost samostalnog prosuđivanja. Uostalom, i sam sam jedan od njih, upravo zato reagiram na komentar jednog pojedinca.
Pojedini ratni zapovjednici, čini se, još uvijek misle da mogu zapovijedati i u miru. Međutim, hrvatski branitelji veterani nisu vojska. Svaki branitelj ima pravo na vlastito mišljenje i pravo da ga slobodno iznese, bez straha da će biti proglašen manipulatorom ili remetilačkim čimbenikom. Uvjeren sam da se međusobnim uvažavanjem i prihvaćanjem različitih mišljenja može učiniti mnogo više za očuvanje jedinstva branitelja nego ovakvim prijetećim istupima i porukama koje dijele umjesto da povezuju.
Je li Općina Saborsko nepromišljenim zahvatima devastirala izvorni memorijalni prostor?
- Detalji
- Pregleda: 349
Fotografija prikazuje prostor koji je tijekom godina (od 2019. do danas) izgubio izvornu jednostavnost i dostojanstvo. Oko prvotnog Spomen-obilježja masovne grobnice postupno je postavljeno više različitih elemenata – spomen-ploče, betonski križ, betonom uređeno mjesto masovne grobnice, popločana staza koja vodi do nje i drugi sadržaji – bez vidljive jedinstvene idejne cjeline. Umjesto da naglasak ostane na izvornom obilježju masovne grobnice, prostor danas ostavlja dojam prenatrpanosti i stilske neusklađenosti. Takav pristup mnogi bi mogli doživjeti kao devastaciju izvornog memorijalnog prostora koja umanjuje simboličku snagu prvotnog spomen-obilježja i narušava dostojanstvo mjesta sjećanja.
Stranica 1 od 260