Župa Saborsko je 1939. godine imala 3350 stanovnika. Iseljavanje iz Ravnog Luga je počelo iza Drugog svijetskog rata u kojem je imao 35 žrtava od toga 14 civilnih, a naročito 60-tih i 70-tih. Ravni Lug po popisu iz 1953. ima 208 stanovnika u 35 kuća, što je ujedno bio i najveći broj u razdoblju od 1890. (73 stanovnika) - 1971 kada ima 110 stanovnika. Kućni brojevi u Ravnom Lugu su nastavak brojeva s kraja Kuselja, a išli su od 305 do 330 (25+10 duplih s dodatkom slova A, B ili C..), dalje su se nastavili u Čorkovoj Uvali do broja 344. Saborsko je po službenom popisu 1961. godine imalo 1832 stanovnika, (od toga Ravni Lug 195). Ljudi su živjeli skromno i teško, pretežito od poljoprivrede, stočarstva i rada u šumi, u drvenim seljačkim kućama pokrivenima drvenom šindrom (šimblom).
Naslovnica
Ravni Lug kroz 100 godina postojanja, od nastanka do nestanka
- Hitovi: 169
Godine 1871. u Ravnom Lugu postoji 4-5 "stanova" i parcelirana zemlja. Prema podacima iz popisa 1890. Ravni Lug ima 73 stanovnika. Ravni Lug je od nastanka krajem 19. st. pa do nestanka krajem 20. st. postojao kroz radoblje od oko 100 godina. U Ravnom Lugu su u 20. stoljeću živjeli uglavnom Vukovići, bila je jedna obitelj Kovačića i dvije Hodaka.
Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Hodak
- Hitovi: 206
Damir Milaković
Zagreb, siječanj 2020.
PREZIME HODAK
Prilog - knjiga je dostupna na linku: http://www.saborsko.net/doc/Hodak_prezime.pdf
Prvotni motiv, značenje, način nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena Hodak danas nije potpuno jasan. Mogući prvotni motiv prezimena je zanimanje ili služba (ist. arm. Hodak, pastir), osobno narodno ime (Hod) ili nadimak (prema osobnoj tjelesnoj značajki i karakterističnom načinu kretanja u prostoru (hod) ili obiteljski nadimak prema osobnom (narodnom) imenu rodonačelnika Hodak). Prezime Hodak može biti preinačeno i imati različite izvedene oblike: Hodal, Hodalo, Hodan, Hodanović, Hodaković, Odak, Odačić, Odaković.
Najstariji spomen imena Hodak nalazi se u osnivačkim poveljama manastira Dečani iz 1330-1345. godine čiji se posjed prostirao na graničnom prostoru između današnje Crne Gore, Srbije, Kosova i Albanije, te molbi Vlaha iz sela Trogirske zagore austrijskom nadvojvodi Karlu iz 1579. godine.
Muster lista (popis vojnika) iz 18. stoljeća (slika lijevo)
Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Matovina
- Hitovi: 4838
Damir Milaković
Zagreb, travanj 2020. godine
PREZIME MATOVINA
Prilog istraživanju jezičnog podrijetla, povijesne i geografske rasprostranjenosti prezimena Matovina
Cijeli članak je dostupan ovdje
Sažetak
U radu se na temelju malobrojnog objavljenog arhivskog materijala i publikacija prikazuje i analizira jezično podrijetlo bunjevačkog prezimena Matovina, njegova povijesna i geografska rasprostranjenost u Republici Hrvatskoj. Dati su i toponimi na području Republike Hrvatske i Crne Gore koji sadrže ime Matovina.
Ključne riječi: Matovina, prezime, ime, Bunjevci, Lika, Podgorje.
Porijeklo Saborčanskih prezimena Conjar, Špehar, Štrk i Galović
- Hitovi: 238
Prezime
Conjar (Zollner) povezuje se s područjem Kočevja (njem. Gottschee) i poviješću tamošnjih Nijemaca (Kočevari), koji su stoljećima činili njemačku jezičnu enklavu u Sloveniji. je njemačkog podrijetla i spada u skupinu prezimena koja su nastala prema zanimanju (profesionalna prezimena).
Ovdje su ključne činjenice o porijeklu i značenju prezimena:
Značenje: Prezime proizlazi iz srednjeg visokonjemačkog jezika, točnije od riječi zöllner, što znači carinik, sakupljač poreza ili ubirač cestarine. Riječ dolazi od korijena zoll (carina/porez).
Povijesni kontekst: U srednjem vijeku, kada su prezimena postajala nasljedna, ovo se ime davalo osobama koje su bile zadužene za naplatu cestarina na cestama, mostovima ili za ubiranje carinskih pristojbi na granicama.
Podrijetlo prezimena: Ime se u povijesnim izvorima navodi među prezimenima stanovnika kočevskog kraja, uz druge specifične oblike poput Špehar ili Galović. Mnogi nositelji ovog prezimena u Hrvatskoj vuku korijene iz sela u blizini granice sa Slovenijom (npr. oko Saborskog ili Gorskog kotara), kamo su se kočevski Nijemci i srodno stanovništvo naseljavali tijekom stoljeća.
Kočevari (Gottscheers): To je bila skupina njemačkih doseljenika (uglavnom iz Koruške i Tirola) koji su u 14. stoljeću naselili šumovito područje Kočevja. Razvili su vlastiti arhaični dijalekt, gottscheerisch, koji se održao više od 600 godina.
Zločin nad Hrvatima u Rakovici, Drežnik Gradu i u "Ustaškim dragama" nakon 2. svjetskog rata
- Hitovi: 278
RAKOVICA / DREŽNIK GRAD - Tijekom 2. svjetskog rata i nakon rata počinjeni su mnogi zločini nad Hrvatskom vojskom i civilnim stanovništvom, a takvi zločini su se dogodili i u Domovinskom ratu. I u svakoj zabilježbi zločina na kraju je pisalo: "ZA ZLOČIN NITKO NIJE ODGOVARAO".
Jedan od takvih zločina nad Hrvatima dogodio se i 19. veljače 1947. godine. Na području općina Rakovica i Drežnik Grad djeluju križarske skupine Pavla Štajduhara iz Rakovice, Đuke Žanića iz Drežnik Grada, Marka Obajdina iz Slunja, Jose Sertića iz Sertić Poljane, Ivana Kukuruzovića i Mile Špehara iz Vaganca.
Pod optužbom da surađuju s križarima stradali su i brojni civili. Tako je OZN-a Rakovica u ljeto 1946. optužila i bez suđenja strijeljala Dragutina Rendulića, Ivana Badanjaka, Tonka Kesera i Milu Štajduhara, u dobi od samo 17 godina.
Njihova su tijela pokopana na mjestu strijeljanja, kraj tzv. žutog puta. Rodbina je tek dvadesetak godina poslije dobila od vlasti odobrenje da posmrtni ostatci strijeljanih mogu biti preneseni u rakovičko groblje.
Najveća grupa križara, 32 pripadnika, pod vodstvom Jose Sertića, likvidirao je KNOJ-a u rano proljeće 1947. godine u šumi Trovrh, iznad Korita. Većina križara je poginula u borbi, a oni koji su zarobljeni bez suđenja su strijeljani, a lokacija njihova strijeljanja i ukopa naziva se Ustaške drage.
Sertići senjski uskoci
- Hitovi: 231
Grbovnica ličke časničke obitelji SertićEvo kako je Ka-portal pisao o nama 2010. godine
- Hitovi: 466
Nije potrebno previše naglašavati važnost interneta, odnosno mogućnosti koje “novi” medij pruža u medijskom i promocijskom smislu. No, ako je suditi po gradovima i općinama Karlovačke županije, njegova je “iskorištenost” gotovo pa nikakva. Dok mnogi načelnici i gradonačelnici romantičarski maštaju o vlastitoj tiskovini kao najboljem poligonu za promociju vlastite političke genijalnosti, a ne mogu je realizirati zbog izuzetno visokih troškova tog medija, internetske stranice općine ili grada kojem su na čelu, najčešće su ili potpuno neugledne ili neažurirane. Krenimo redom.
Malo muzike za puno para - web Županije
Na internetskim stranicama Karlovačke županije – www.kazup.hr, prije nekoliko mjeseci redizajniranima, sada se mogu naći skoro svakodnevne ažurirane informacije. Dizajn i nije toliko loš, a dojam kvari svota od skoro 25 tisuća kuna koliko je župan poduzeću iz Ogulina “iskeširao” za njihovu izradu. Toliko ipak ne vrijede.
Saborsko.net danas slavi 18. rođendan
- Hitovi: 649
2. veljače 2008. godine započeo je s radom portal saborsko.net.
Prvi dizajn stranice osmislio je i u rad pustio Josip Anušić, vjeroučitelj iz Plaškog. Administrator portala bio je Mario Matovina, tada srednjoškolac, dok je izvještaje pripremao i objavljivao Ivan Matovina. Na portalu su objavljivani i stručni članci prof. dr. sc. Rade Kneževića, prof. pov. umj. Marinke Mužar, dr. Mile Bogovića, prof. Ivana Vukovića i ostalih.
Od samih početaka saborsko.net bavi se istraživanjem povijesti Saborskog i porijekla saborčanskih rodova. Tijekom proteklih 18 godina prikupljeno je gotovo sve što se iz dostupnih povijesnih izvora moglo prikupiti, čime je stvoren vrijedan i jedinstven arhiv o prošlosti našega kraja.
Bile su to prve javne objave u povijesti Saborskog koje su omogućile da svatko, u bilo kojem trenutku i s bilo kojeg mjesta na svijetu, putem interneta vidi što ima novoga u Saborskom. Danas, u vremenu „pametnih“ telefona, to se podrazumijeva – no tada je to bio veliki iskorak.
Danas je ujedno i rođendan urednika portala saborsko.net, koji slavi 63. rođendan. Hvala svima onima koji su nam tijekom svih ovih godina pomagali da opstanemo, bilo to moralno, materijalno ili stručno!
Ivan Matovina je ponosan hrvatski branitelj
- Hitovi: 2758
Ivan Matovina je ponosan hrvatski branitelj, odlikovan medaljom „Oluja“, kojega blate pojedinci po nalogu lokalnih moćnika.
Na Facebooku je 9.01.2026. otvoren sramotan profil, a malo kasnije i još jedan – putem kojih se mene blati i osporava moje sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, na jedan gnjusan način. Pritom mi se spočitava to što nisam bio u Saborskom 1991., a bila su moja tri brata, valjda sam trebao biti još i ja? Lažne profile je otvorila jedna osoba izvan Saborskog plaćenik HDZ-a Saborsko, a pomažu mu domaći izdajnici.
Nasuprot njihovim insinuacijama na lažnom profilu i na njihovu žalost, objavljujem fotografiju iz 1995. godine, iz operacije Oluja, u kojoj sam sudjelovao kao pripadnik 150. brigade HV-a, Črnomerec na ličkom bojištu, jer sam tada živio u Zagrebu i bio na raspolaganju Uredu za obranu Črnomerec, a prije toga Uredu za obranu Dubrava. Godine 1991. bio sam pozvan i obavio lječnički pegled u MUP-ovom Domu zdravlja u Šarengradskoj 3, dakle bio sam dostupan i odazvao se na poziv za Oluju.
Bio sam hrvatski branitelj i sudionik oslobađanja okupiranog teritorija Republike Hrvatske 1995. godine
Gatska župa i Brinje (Vukovići i Tomšići su starosjedioci na području srednjovjekovne Gatske)
- Hitovi: 341
Gačani kao naselje zabilježeni su već 818. u vijesti da su na franački dvor došli poslanici Borne, »ducis Guduscanorum«, koji se u Einhardovim analima o tom događaju zovu i Goduscani. Pored Krbave i Like Konstantin Porfirogenet spominje u Hrvatskoj i Gatsku župu kao onu kojom, zajedno sa one prve dvije, upravlja posebno hrvatski ban. Već je spomenuta misao da je ta Gatska bizantinskoga pisca možda zahvatala i Modruš i Vinodol i dio susjedne Istre do Raše. Njoj je u to vrijeme spadao, možebit, i Senj, koji se kasnije kao primorska luka osamostalio.
Kraj Andrija darovao je 1219. cijelu Gatsku župu templarima. Tom prilikom naznačena je u ispravi o tome i njena granica. Ona je počinjala kod potoka Žrnovnice u blizini današnjih Ledenica, a otuda je tekla na Vratnik, odakle je okrenula na Bužane gdje je između te župe i Gatske međa bila kod Krasna. Odavde je granica išla pored Hrastovke, danas šume kod Tisovca, te je otuda udarila na crkve sv. Đure i Marka (u blizini Sinca), a odande na Jesenice (kod Saborskoga) i dalje do Plasa gdje se nalazila međa s Modrušom. Od Plasa tekla je između te dvije župe granica u ravnoj crtina Žrnovnicu. Templarima je kralj 1269. oduzeo Senj i Gatsku i zadržao za sebe, a njima je dao u zamjenu prostranu i plodnu Dubičku župu. Nešto godina poslije toga dvor je i Gatsku i Senj darovao Frankopanima, koji su ih u svojim rukama održali do pada Like i Bužana u turski posjed. Tada je na području Senja, Otočca i Brinja osnovana Krajina, te su utvrđenja u tim mjestima potpala pod nju.
Izvedenice muških imena po saborčanski
- Hitovi: 252
Maštovitost je bila nužnost, jer je u Saborskom nekoć živio velik broj osoba s istim imenima i prezimenima. Kako bi se znalo tko je tko, nastajale su različite inačice krsnih imena. One su se oblikovale na više načina: korištenjem umanjenica i uvećanica (po imenu se često moglo zaključiti je li osoba bila manjeg ili većeg rasta), imenima od milja, imenima prema naravi (blag, ljutit, drzak i sl.)
Stara saborčanska imena koja sam pronašao u sakramentalnim knjigama iz 19. stoljeća, a kojih danas u Saborskom više nema: Gabre, Grga, Gašpar, Ilija, Jakov, Izidor, Tadija, Šimun, Roko, Bartol, Filip, Adam, Karlo, Fabijan, Mijat, Vicko,
Muška imena i njihove izvedenice (20. stoljeće)
Andrija – Jandra, Jandre, Jandrić, ...
Ante – Anta, Antić, Antica, Antiša, Antesija, Antela, Anćina, ...
Dane – Dana, Danić, Daniša, ...
Dragutin – Dragan, Drago, Draga, ...
Franjo – Franja, Vranjo, Vranja, Vranjica, ...
Ivan – Ive, Iva, Ivica, Iveško, Ivelja, Ico, Ica, Ican, Ivanko, Iso, Iko, Ika, ...
Josip – Joso, Joko, Joka, Josa, Joćo, Joćan, Jockan, Josica, Josina, Josarda, Jojan, Joja, Jole, Jojo, ...
Jure – Jura, Jurica, Jurić, Juriša, Juraga, Juraj, Jursa, Đuka, Đuran (naslovna forografija), ...
Leopold – Polda, Polde, Poldić, ...