Raspon današnjih temperatura: -2.3 °C u 06:42, 15.9 °C u 14:21.
Naslovnica
Danas je održana redovna skupština udruge hrvatskih branitelja Saborsko
- Hitovi: 15
Danas je održana redovna skupština Udruge hrvatskih branitelja Saborsko, na kojoj nisam bio nazočan, iskazujući na taj način nezadovoljstvo tekstom s naslovnice Facebook profila Branitelji Saborsko, koji mobilizirane branitelje stavlja u ponižavajući položaj u odnosu na dragovoljce, iako je na osnivačkoj Skupštini rečeno da se nećemo dijeliti.
Zbog toga, izvještaja s današnje Skupštine neće biti ...
1 komentar
Proljetnice
- Hitovi: 39
Kratka Povijest obitelji Vilhar
- Hitovi: 212
Korijeni obitelji Vilhar sežu u početak 16. stoljeća. Vjerojatno su njemačkog podrijetla te su nosili prezime Vilicher. Bavili su se veleposjedništvom, trgovinom drvom i raznim poduzetničkim djelatnostima.
Potkraj 18. stoljeća poduzetnik Matej Vilhar, jedan od nasljednika koji je upravljao imanjem u Postojni, kupio je dvorac Kalec. Dvorac se prvi put spominje u 16. stoljeću, a izgradila ga je obitelj Stemberg. Matej Vilhar doselio se u Kalec iz Snežnika, odakle Vilhari izvorno potječu. Dvorac Kalec, koji je i danas dio župe Knežak u Sloveniji, bio je dom nekoliko generacija obitelji Vilhar.
Matejev potomak Aleksandar bio je poštar u Planini, a dvorac je potom preuzeo Miroslav Vilhar. Sredinom 19. stoljeća Vilhari su se bavili poštanskim prijevozom. Nisu bili obični poštari – kočijama su prevozili vrijedne pošiljke, pa čak i novac, na relaciji Ljubljana – Rijeka – Trst.
Izgradnjom željezničke pruge Ljubljana – Trst naselje Planina, kao središte njihova poštanskog poslovanja, gubi na važnosti. Zbog toga se obitelj okreće novim načinima privređivanja. Doznali su da se u Prezidu prodaje Velasijeva pilana te ju poštar Aleksandar Vilhar kupuje. Kasnije ju je naslijedio njegov sin Šćitomir. Dolaskom obitelji Vilhar Prezid doživljava preporod: raste zaposlenost i broj stanovnika, osniva se vatrogasno društvo, otvaraju se knjižnica i dom kulture. Godine 1900. u svojoj 60. godini živora Šćitomir Vilhar, pilane i trgovinu mješovitom robom predaje na upravljenje svom sinu Aleksandru 2., Nakon Šćitomirove smrti 1904. pilane preuzimaju njegovi sinovi. Je li Ivan Vilhar koji je sagradio pilanu u Saborskom 1932. bio Šćitomirov sin ili unuk - nije mi poznato.
Povodom tv emisije "Preporoditelji" objavljujem: Vilharova pilana u Saborskom 30-tih
- Hitovi: 295
Godine 1932. Ivan Vilhar izgradio je veliku pilanu u Saborskom (slika gore).
Godine 1932. vrše se pripreme za izgradnju velike pilane u Saborskom. Gradi je Ivan Vilhar iz Prezida - Gorski kotar. U tim je pripremama najveći problem bio dopremiti veliki parni kotao i stroj. Taj veliki pogonski stroj dopremljen je vlakom do Blata. Prijevoz od Blata do Saborskog trajao je deset dana. Ta velika crna grdosija postavljena je na drveno postolje u obliku saonica, na kojem je vožena do Saborskog. Za povlačenje toga tereta trebalo je upregnuti deset pari konja. Dan se smatrao uspješnim ako bi se prešlo nešto više od jednog kilometra.
Saborsko - kretanje broja stanovništva kroz povijest
- Hitovi: 161
Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century)
Saborsko 1871. – karta i povijesni podaci
Nakon odlaska Turaka Saborsko se ponovno naseljavalo, a 1726. godine započela je gradnja crkve na temeljima stare crkve iz 15. stoljeća. S vremenom se povećavao broj stanovnika i kuća.
Na Vojnoj karti iz razdoblja 1763.–1787., odnosno prilikom prve numeracije kuća 1780. godine, Saborsko ima 42 kuće i oko 600 stanovnika. Kućni brojevi počinju od Hodaka (Funtane) i protežu se do Borika.
Rano proljeće
- Hitovi: 147
Temperature zraka su danas bile u skladu s ranim proljećem, jutros je nakon vedre noći bilo mraza -2.1 °C u 06:43, a popodne je bilo ugodnih 14.4 °C u 14:08. Kukurijek se jutros malo smrzao, a kasnije mu je bilo sasvim ugodno.
Porijeklo i migracije prezimena Dumenčić
- Hitovi: 157
PREZIMENA STANOVNIKA GRADA I OTOKA RABA OD XV. DO XX. STOLJEĆA
10) Knjiga krštenih Mundanija, broj 348 (1871.–1898.): Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Bunić, Cehinar, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumičić, Faflja, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Guščić, Ivić, Kaštelan, Krišković, Krstačić, Krstaš, Krstinić, Lisičić, Lupić, Macolić, Maškarin, Matičić, Pahljina, Pičuljan, Plajer (Plajar), Sušić, Šćerbe, Španjol, Valovičići Žintil.
Dvojna prezimena u matičnoj knjizi krštenih Mundanija broj 348 (1871.–1898.): Krstina detto Taraboća, Krstinić detto Taraboća, Krstinić detto Biskup, Grgurić detto Dumenčić, Dumenčić detto Grgurić, ...
(Slika lijevo selo Mundanije na otoku Rabu izvorište prezimena Dumenčić)
U selu Mundanije početkom XX. stoljeća (1910. g.) ima 97 kuća u kojima živi 683 stanovnika, i svi su Hrvati. 1948. g. tu živi 1072, a 1971. g. 620 stanovnika. Prezimena: Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Brna, Bučić, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumenčić, Dumičić, Faflja, Forić, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Grgurić, Kaštelan, ...
Tragom višestoljetnog zapisa o nalazu ”iznimno velikih ljudskih kostiju” u špilji Bidrilovka (Vidrilovka) u Pišteniku
- Hitovi: 145
Prosvjetni radnik i pisac Franjo Julije Fras (Franz Julius Fras, 1794-1868.) u knjizi ”Vollständige Topographie der Karlstädter Militärgrenze”, objavljenoj 1835. godine (cjeloviti prijevod na hrvatskom jeziku, ”Topografija Karlovačke Vojne krajine”, objavljen 1988.) ostavio je zanimljivu zabilješku o špilji nedaleko naselja Jesenica u Lici: ”Nadalje se tu u Pišteniku nalazi špilja 10 hvati dugačka a 5 široka. Tu su nađene iznimno velike ljudske kosti. Inače je suha i nema drugog izlaza.”.
Zaljubljenik u baštinu Plaškog i okolice Branko Šupica u ulaznom dijelu Bidrilove špilje (Foto: Noa Majetić)
Bidrilova špilja nalazi se u izuzetno nepristupačnom predjelu ”ljutog” krša (krasa). No, to nije priječilo rijetke pustolove, ali i mještane okolnih sela, da već i u vrijeme prije objave spomenute knjige posjećuju špilju u pokušaju otkrivanja njezinih tajni. Tek unazad pola stoljeća na red su došli istraživači, prvo speleolozi i tek nedavno arheolozi. Bez sumnje su u špilji zatekli daleko manje kostiju (iako ih i danas ima podosta), a moguće ne i one najveće, koje su odavno završile kao suveniri i izošci (nepoznatih) privatnih zbirki (* 1).
.
Da je među davnim posjetiteljima Bidrilove špilje bio i spomenuti Franjo Julije Fras, ustvrdili su članovi speleološke udruge ”Dinaridi - društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena (DDISKF)” iz Zagreba. Oni su tijekom priprema 2016. godine za speleoronilačku ekspediciju “Kameni zapisi - Plaški 2017” na špiljskoj sigi uočili urezane inicijale i godinu 1814., koji odgovaraju posjeti tada još mladog Frasa, kasnije školskog nadzornika Karlovačkog generalata (* 2).
S današnjim danom je započelo klimatološko proljeće
- Hitovi: 191
Klimatološko proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja. Najnovije dugoročne meteorološke analize objavljene na SWE upućuju na to da bi proljeće 2026. u Europi moglo biti promjenjivije nego što je uobičajeno. To znači češće ciklone, više oborina i nagle izmjene toplijih i hladnijih razdoblja. Iako sezonske prognoze ne daju točan raspored vremena po danima, jasno pokazuju smjer u kojem bi se vremenski obrasci mogli razvijati tijekom ožujka, travnja i svibnja.
Ivan Vuković: Porijeklo stanovnika Saborskog
- Hitovi: 244
Saborsko (još 1880. iskazano pod imenom Zaborsko) se prvi put spominje 1486. u Modruškom urbaru, kao već tada znatno opustjelo. Najkasnije od 1528. pa sve do početka 18. st. je potpuno pusto i porušeno. Stari stanovnici (Zaborci) bili su frankopanski kmetovi, čakavci, iseljeni u sigurnije frankopanske posjede. Tragove iseljavanja imamo u imenu Zaborsko Selo kraj Netretića i prezimenima Zaborski i Zaborac..
Oslobođenjem Like i Krbave od Turaka, nakon 1699. stječu se uvjeti za ponovno naseljavanje Saborskog. Kolonizirano je do 1726., kada je na ruševinama srednjovjekovne crkve nadograđena nova (danas kapelica na groblju).
.
Nemamo pisane povijesne izvore iz tog doba o porijeklu stanovništva Saborskog, ali imamo često nepouzdane: narodnu predaju i kasnije naknadne izvore. Imamo i znamenitu podjelu na "peterostruki narod" u Lici i Krbavi koju prvi 1702. spominje senjsko-modruški biskup Brajković (Hrvati, Bunjevci, Turci, Kranjci, Vlasi). Nabrojit ću porijeklo stanovništva redom po najčešćim prezimenima (ili kako Saborčani kažu plemenima) do 2. svj. rata, od najčešćih Vukovića i Matovina pa nadalje.