Naslovnica
Danas se Saborsko sjeća žrtava velikosrpske agresije iz 1991. godine
- Detalji
- Pregleda: 278
Na današnji dan prisjećamo se žrtava velikosrpske agresije na Saborsko 1991. godine. Bila je to jedna od najdugotrajnijih obrana i jedan od najvećih zločina u Domovinskom ratu.
Od prvog napada na Saborsko, 5. kolovoza 1991., pa sve do njegova pada, 12. studenoga 1991., mjesto je bilo u okruženju punih 100 dana. U tih 100 dana pakla život je izgubilo 50 osoba.
Saborsko je po broju stanovnika maleno, ali po herojstvu i žrtvi veliko!
Zadnji sati obrane i pad Saborskog
- Detalji
- Pregleda: 241
Branitelje Saborskog iznenadila je silina neprijateljskog udara. Borbe za Saborsko vodile su se više od tri mjeseca, gotovo svakodnevno, ali kombinirani topničko-tenkovsko-zrakoplovno-pješački napad branitelji su tada doživjeli prvi put.
Ujutro 12. studenoga, oko osam sati, iz Kuselja je na motociklu stigao neki mještanin s viješću da se iz smjera Previje čuju motorne pile. Branitelji su zaključili da pripadnici JNA i TO uklanjaju barikade. Oko devet sati MIG-ovi su nadlijetali selo i snimali položaje branitelja.
Zapovjednik Marko Krizmanić šalje pomoć na Kuselj, smatrajući da će napad uslijediti iz smjera Plitvica. Još nitko nije slutio da su u neposrednoj blizini, u Ličkoj Jesenici, koncentrirane gotovo sve raspoložive agresorske snage.
A onda je zločinačka armada krenula.
Nakon pet dana intezivnih priprema 12. studenoga 1991. u jutarnjim satima, zapisat će kroničar plaščanske brigade, počeo je kombinirani napad na Saborsko, iz svih smjerova: jame Balinke, Momčilovića, Vukelić poljane, vojnog poligona te kasarne iznad željezničke stanice Lička Jesenica.
Reljefna obilježja Plaščanske udoline
- Detalji
- Pregleda: 83
1.1. Lokacijski čimbenici
Članci koji su objavljivani na stranicama internetskih enciklopedija prikazuju nastanjeni prostor Općine Plaški kao dio zemljine površine koji je ispod razine okolnog terena (ulegnuće). Autori za to reljefno makroulegnuće koriste imena poput doline, zavale, nizije, potoline i druge, uglavnom, neadekvatne izraze1.
Čitatelji obično ne uočavaju takve nepreciznosti za oznaku izgleda prostora ili ih uočavaju, ali nisu u stanju napraviti ispravku.
Nazivi reljefnih ulegnuća, povezanih sa smještajem Općine Plaški, znatno su precizniji u dokumentima za prostorno planiranje (Prostorni plan Općine Plaški, 2006.) i drugim dokumentima (Projekt ukupnog razvoja Općine Plaški, 2016.) koji usmjeravaju razvoj i određuju (sugeriraju) namjenu površina.
Geomorfologija (grč. ge, „zemlja“; morfé, „forma“; i logos, „govor“), kao mjerodavna znanost za oblike prostora, konfiguraciju ulegnuća okruženu vjenčanim planinama, u koju su smještena naselja Općine Plaški, tretira kao udolinu (sl. 9).
Jeli Saborsko Lika ili dio Ogulinsko - plašćanske udoline?
- Detalji
- Pregleda: 314
ODAKLE STE? IZ GORSKOG OKVIRA OGULINSKO – MODRUŠKO – PLAŠČANSKO – POTKAPELSKE / PREKOKAPELSKE / ZAKAPELSKE SUBMONTANE UDOLINE / ZAVALE
Gorski okvir možemo skraćeno zvati GOOMPSU, a udolinu OMPSU.
Valja prvo razjasniti. Saborsko na jugu, uz granicu s Ličko-senjskom županijom te Plaški i Lička Jesenica na sjeveru prema Gorskom kotaru, po svim obilježjima pripadaju Gorskoj Hrvatskoj pa geografski ne mogu biti dio Korduna, od kojega su i odvojeni gorskim nizom Hum (861 m) - V. Pištenik (822 m) - Sivnik (782 m) - Crna kosa (884 m) - V. Bilo (935 m) - Trovrh (885 m).
Navedena mjesta nikada geografski, povijesno ni zavičajno nisu bila dio Korduna, od kojeg su i prometno izolirana. Od Saborskog do najbližeg mjesta na „Kordunu“ (ličko-kordunska Rakovica) je 24.5 km (35 min. vožnje), a do Slunja 42 km (50 min. vožnje). Plaški je od najbliže lokacije na Kordunu (Memento Demento) 36 km (45 min). Saborsko, Čorkova Uvala te Sertić Poljana i Poljanak u općini Plitvička Jezera su sjeverno i zapadno od Korane, a zajedno s Plitvičkim jezerima su od Gacke na zapadu odvojeni planinskim masivom Male Kapele.
Ivan Vuković: Važnost obrane i žrtve Saborskog I., II. i III. dio
- Detalji
- Pregleda: 248
I. dio – OBRANA SABORSKOG
Jedna od najdugotrajnijih obrana i jedan od najvećih zločina u Domovinskom ratu dogodio se u Saborskom, koje je bilo prva linija obrane ogulinskog i slunjskog područja.
Saborsko je po broju stanovnika maleno, ali po herojstvu i žrtvi veliko selo u krajoliku prekrasne prirode, omeđenom smaragdnim Plitvičkim jezerima, stoljetnim veličanstvenim šumama Plitvica i planine Male Kapele te kristalnim izvorima vode i jedinstvenim periodičnim Blaćanskim jezerom. Teško da bi se moglo zamisliti ljepše, zdravije i mirnije okruženje. Nažalost, Saborsko je bilo okruženo najvećim poligonom 5. vojne oblasti JNA prema Slunju, istaknutim zapovjednim mjestom JNA na Plitvicama koje su krvarile još od „krvavog Uskrsa”, vojarnom JNA u Ličkoj Jesenici, vojnim aerodromom JNA Željava između Plitvica i Bihaća, te jednima od najvećih žarišta velikosrpske pobune, Plaškim i Titovom Korenicom.
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (37)
- Detalji
- Pregleda: 229
Poginuli branitelji Saborskog nisu poznati hrvatskoj javnosti, te ostaje dojam da njihova žrtva i herojstvo nisu dovoljno cijenjeni, a nijedan osim Mate Galovića nije posmrtno dobio zasluženo odlikovanje. U čast poginule braće Petra i Jose Matovine, jedna ulica u Korenici zove se Ulica braće Matovina. U spomen na žrtvu i stradanje Saborskog, ime su dobile Saborčanska ulica u Ogulinu (u dokumentima Sabora u Narodnim novinama 1993. pogrešno navođena kao Samoborščanska), Saborčanska ulica u Plaškom (2005. privremeno preimenovana u Ulicu Save Kosanovića) te Saborska ulica u zagrebačkom kvartu Dubrava (do 1992. Zlatiborska), za koju se pogrešno misli da se zove po Saboru.
Nakon proglašenja tzv. SAO Krajine u Kninu, donesena je odluka o raspisivanju referenduma o izdvajanju područja mjesnih zajednica Plaški, Vojnovac, Janja Gora, Blata i Lička Jesenica iz općine Ogulin i pripajanje općini Titova Korenica. Referendum je održan 30. 12. 1990., a njime su navedene mjesne zajednice izglasale ulazak u sastav tzv. SAO Krajine. No, one su od ostatka tzv. SAO Krajine bile odvojene mjesnom zajednicom Saborsko, čiji se stanovnici nisu odazvali na referendum. Prva žrtva u Domovinskom ratu pala je na Plitvicama na „krvavi Uskrs“ 1991. godine. Pobunjeničke općinske vlasti T. Korenice 26. 3. 1991. donose odluku o proglašenju Nacionalnog parka Plitvička jezera javnim poduzećem i pripajanju tzv. SAO Krajini, na što su se pobunili radnici nacionalnog parka. Ta odluka donesena je usprkos tome što se teritorij nacionalnog parka između ostalog, protezao i na područje općine Ogulin (Saborsko). Nakon toga milicija SAO Krajine 28. 3. zauzima Plitvice i nasilno provodi odluku o pripajanju SAO Krajini. Hrvatske vlasti reagiraju slanjem specijalnih postrojbi policije, koje su 31. 3. razbile barikade, potjerale najveći dio pobunjenika, a njih 29 uhitile. Područje Plitvica potom zauzima JNA, koja ondje uspostavlja tzv. „tampon-zonu” između sukobljenih strana.
Dani sjećanja na stradanje Saborskog 1991. godine
- Detalji
- Pregleda: 424
Na fotografiji snimljenoj 12. studenoga 2017. godine ispred spomen-obilježja masovne grobnice „Ranjena golubica” stoji Kate Matovina, majka dvojice poginulih hrvatskih branitelja, Petra i Jose Matovine. U ovom se prizoru ogleda svojevrstan paradoks: spomen-obilježje pred kojim stoji majka Kate nije podignuto u spomen na njezine sinove i žrtve Domovinskog rata, nego označava mjesto na kojemu je nedostojno pokopano 15 žrtava srpske agresije na Saborsko.
Takvo stanje odraz je površnog i nedovoljnog razumijevanja značenja i svrhe spomenika, odnosno nerazlikovanja obilježavanja mjesta masovne grobnice od spomenika u čast žrtvama Domovinskog rata. Riječ je o dvjema različitim, ali jednako važnim zadaćama kulture sjećanja, koje ne bi smjele biti međusobno zamijenjene niti zanemarene.
Teško je u potpunosti razumjeti bol majke koja je izgubila svoju djecu. Nju mogu istinski razumjeti samo druge majke i njihovi najbliži koji su prošli kroz istu nezamislivu patnju. Za njihovu bol ne postoje riječi, ali zato mora postojati trajno sjećanje, duboko poštovanje i zahvalnost cijele zajednice.
Masovne grobnice na području Saborskoga
- Detalji
- Pregleda: 321
Popov Šanac i Borik – masovne grobnice na području Saborskoga
13. srpnja 2021. by Ana Filko
Općina Saborsko se nalazi u središnjoj Hrvatskoj u Karlovačkoj županiji, a tijekom Domovinskoga rata obilježilo ju je izrazito teško razdoblje u kojem je protjerano svo stanovništvo nesrpske narodnosti, počinjen niz zločina protiv čovječnosti s krajnjim ciljem – etničkoga čišćenja dijelova Republike Hrvatske od nesrpskoga stanovništva.
I danas je oblačno i prohladno
- Detalji
- Pregleda: 151
Vrijeme u Saborskom je oblačno i prohladno uz laganu kišu, noćas je izmjereno 0.7 °C u 02:24, a najveća dnevna iznosila je 4,9 °C ...
Sjećanje na zločin u Vukovićima kod Poljanka za koji nitko nije odgovarao
- Detalji
- Pregleda: 360
U Vukovićima, 7. studenog 1991., ubijeni su svi muškarci koji su zatečeni u selu. Preživio je samo jedan dječak. Agresorski vojnici pucali su i na njega i na preživjele žene. Uspjeli su pobjeći, a vojnici su zapalili sve kuće i objekte da se preživjeli mještani nemaju kamo vratiti. Zločin u Vukovićima spada među najpotresnije i najokrutnije, a ujedno i među najmanje poznate zločine u Domovinskom ratu.
Prema popisu 1991. godine, zaselak Vukovići je bio dio naselja Poljanak na sjeveru općine Titova Korenica, neasfaltiranim šumskim putem udaljen manje od kilometra od ceste Poljanak – Saborsko. Nalazi se na području nacionalnog parka u blizini najvećeg slapa na Plitvicama, 4,5 km sjeverno od Plitvica Sela i 7 km jugoistočno od Kuselja (Saborsko). Vukovići su se sastojali od 6-7 kuća, a svi stanovnici bili su Hrvati. Poljanak je uoči rata imao 160 stanovnika, od čega 145 Hrvata. Upravo u plitvičkom kraju na “krvavi Uskrs” 31. 3. 1991., poginuo je Josip Jović, prva žrtva u Domovinskom ratu. Na području Poljanka, prvih pet žrtava plitvičkih teritorijalaca stradalo je u rujnu 1991. Ubijena su trojica branitelja Saborskog u zasjedi kod Sertić Poljane.
Stranica 1 od 267