Naslovnica
Vruć dan u Saborskom: temperatura se popela na 34 °C
- Detalji
- Pregleda: 51
Danas je bilo vrlo vruće. Najviša dnevna temperatura zraka dosegla je 34,3 °C u 16:07, a najniža jutarnja iznosila je 12,7 °C u 6:04. Srećom, noći u Saborskom su svježe, što je velika blagodat tijekom ljetnih vrućina.
Poziv na obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja
- Detalji
- Pregleda: 305
Općina Saborsko i Udruga hrvatskih branitelja Saborsko pozivaju mještane i sve ostale da im se 5. kolovoza pridruže u obilježavanju jednog od najvažnijih datuma novije hrvatske povijesti.
Program započinje u 9:30 sati sportskim aktivnostima, a nastavlja se prema sljedećem rasporedu:
- 13:00 – okupljanje i formiranje kolone ispred škole
- 13:30 – odavanje počasti kod spomenika Ranjena golubica (spomen obilježje masovne grobnice "Ranjena golubica" op.a.)
- 14:00 – sveta misa u crkvi sv. Ivana Nepomuka
U večernjim satima slijedi nastavak programa uz glazbu i zajedničko druženje. Organizatori pozivaju sve mještane i goste da svojim dolaskom odaju počast hrvatskim braniteljima i zajedno obilježe Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja.
5. kolovoza je i dan oslobođenja Saborskog od srpske okupacije te početak povratka njegovih stanovnika na spaljena ognjišta i dugotrajne, mukotrpne obnove spaljenih i razrušenih domova i gospodarskih objekata. Video: Oslobođeno Saborsko HRT
Kada će početi radovi na sanaciji izvora Kuselj?
- Detalji
- Pregleda: 142
Načelnik Općine Saborsko javno je obećao na sjednici Općinskog vijeća da će tijekom ove godine biti saniran izvor Kuselj (nije rekao što to znači) te da je za te radove u općinskom proračunu osigurano 30.000 eura. Do sada je očišćen okoliš oko izvora i ponora od naplavina zemlje i mulja. Međutim, dalje se ništa ne događa, a ljeto i sušni dani polako prolaze. - Načelnik je također obećao postavljanje javne rasvjete uz put prema izvoru Kuselj. Tvrtka Elektro Salopek prošli je tjedan završila radove na postavljanju dodatnih stupova i tijela javne rasvjete u Saborskom, Biljevini i Kuselju, no rasvjetna tijela na dionici prema izvoru Kuselj nisu postavljena.
Jučer sam se izgubio na putu do Vrilca
- Detalji
- Pregleda: 260
Krenuo sam prema Vrilcu slijedeći planinarske markacije i sve je bilo u redu do spomen-obilježja četvorici poginulih branitelja. Ondje sam, umjesto da skrenem desno, nastavio ravno. Ubrzo sam primijetio da je markirana staza nestala, a put kojim sam išao izgledao je kao da nije čišćen deset godina. – Sve mi je to postajalo sve sumnjivije. Spuštanje je trajalo neuobičajeno dugo, a probijanje kroz sve gušći gustiš bilo je sve teže. Na kraju sam shvatio da se krećem lijevim grebenom u odnosu na Bukovaču, niz koju vodi markirana staza prema Vrilcu. – Kada sam sišao do podnožja grebena, naišao sam na potočić, što je bio znak da sam već prošao Vrilce. Vraćajući se uzvodno naišao sam na Mandino vrelo, koje se nalazi nizvodno od Vrilca. Tada mi je sve postalo jasno. – Krenuo sam natrag uzvodno uskom stazicom ispod smreka i napokon stigao do drvenog mostića pokraj kojeg se nalazi Vrilce. – Povratak je protekao markiranom stazom uz Bukovaču, pa dalje više nije bilo nikakvih nejasnoća – osim obilnog znojenja.
Usporedba mineralizacije vode izvora Kuselj i Vrilce te vodovoda Čevrkalo
- Detalji
- Pregleda: 282
Što znače ove vrijednosti?
- PPM (TDS) označava ukupnu količinu otopljenih tvari u vodi (kalcij, magnezij, bikarbonati, natrij i dr.).
- Električna vodljivost µS/cm (EC) pokazuje koliko voda provodi električnu struju, što je izravno povezano s količinom otopljenih minerala
Hoće li povodom 300. obljetnice početka gradnje biti obnovljen krov crkvice Rođenja BDM?
- Detalji
- Pregleda: 248
Na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Općine Saborsko obećao je da će Općina obnoviti dotrajali krov crkvice Rođenja BDM iz 1726., spomenika kulture nulte kategorije, koja ove godine navršava 300 godina od početka svoje gradnje. Hoće li to obećanje biti ispunjeno, tek ćemo vidjeti.
Naš bivši župnik Fra Slavko Antunović proslavio zlatnu misu u rodnoj župi
- Detalji
- Pregleda: 165
Član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije fra Slavko Antunović proslavio je u nedjelju 26. srpnja u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Konjicu zlatnu misu obilježivši 50 godina svećeništva, izvijestili su iz provincije.
Slavlje je ispunilo konjičku župnu crkvu brojnim vjernicima od kojih su mnogi pristigli iz različitih krajeva, više nego iz same župe. Naime, konjička župa teško je stradala u ratnim razaranjima te doživjela snažan demografski pad. Od oko sedam tisuća prijeratnih župljana danas ih na području župe živi tek oko 500.
U propovijedi je fra Dragan Ružić istaknuo da pedeset godina svećeništva prije svega predstavlja svjedočanstvo Božje milosti i ustrajne vjernosti svećeničkom pozivu. Naglasio je kako slavlje zlatne mise u rodnoj župi, u kojoj je fra Slavko primio vjeru, odrastao i otkrio svoj svećenički poziv, nosi posebnu simboliku. Istodobno je podsjetio da je ta ista župa kasnije teško ranjena ratnim stradanjima i raseljavanjem, ali da upravo na takvim mjestima Bog ostvaruje velika djela.
Toponimi Saborskog: Od Gladnog brda do današnjeg Alana
- Detalji
- Pregleda: 176
Na karti iz 1865. - 1869. (slika gore) brdo jugoistočno od crkve u Saborskom nosi naziv Gladno brdo. Cijelo brdo danas nazivamo Alan, kako je označeno i na suvremenim topografskim kartama. Međutim, na starim kartama, primjerice na katastarskoj karti iz 1870. godine, naziv Alan odnosi se samo na zapadne padine Gladnog brda. Prostire se zapadno od kolnog puta Krizmanići – Kapele i seže sve do starog groblja. Iz toga se može zaključiti da je tijekom vremena naziv Gladno brdo postupno ustupio mjesto nazivu Alan, koji je obuhvatio cijelo brdo. Od izvornog naziva danas je ostao tek lokalni naziv Gladni vršak, kojim se označava sam vrh Alana.
Meteorolozi najavljuju: Stiže nam novi toplinski val ...!
- Detalji
- Pregleda: 164
Jutarnja temperatura od 15,5 °C, izmjerena u 5:13 sati, već je nagovijestila dolazak toplijih, odnosno vrućih dana i novog toplinskog vala. Najviša dnevna temperatura danas je dosegnula 28,1 °C u 17:14 sati, što potvrđuje povratak ljetnih vrućina nakon tjedan dana svježijeg vremena.
Zašto se u Saborskom ništa ne zove po poginulim braniteljima?
- Detalji
- Pregleda: 369
Nakon Drugog svjetskog rata bilo je gotovo nezamislivo da neko mjesto nema ulicu, trg ili ustanovu nazvanu po poginulim partizanima odnosno njihovim narodnim herojima. Takva je praksa bila uobičajena diljem Hrvatske. U susjednom Plaškom čak je desetak ulica i još neke ustanove nosile imena poginulih boraca.
Danas, više od trideset godina nakon Domovinskog rata, u Saborskom ne postoji nijedna ulica, trg ili javna ustanova koja nosi ime nekog od 16 poginulih hrvatskih branitelja. Među njima su braća Joso i Petar Matovina (foto lijevo) i Darko i Ante Dumenčić, čija je zajednička žrtva posebno potresna, nimalo ne umanjujući veličinu žrtve ostalih dvanaestorice branitelja koji su položili svoje živote za obranu Hrvatske i svoga rodnog kraja.
Postavlja se pitanje zašto je tako. Zar njihova žrtva nije dovoljno velika da bi ostala trajno upisana u javni prostor mjesta koje su branili? Život položen za domovinu najveća je žrtva koju čovjek može dati. Upravo zato oni zaslužuju više od spomena jednom godišnje ili vijenca položenog na obljetnicu. Zaslužuju da njihova imena svakodnevno susreću nove generacije.
Marko Šarić: OD NESTANKA DO PONOVNOG RAĐANJA: SABORSKI (saborčanski) KRAJ U RANOM NOVOM VIJEKU
- Detalji
- Pregleda: 669
10. 2. Antroponimijsko nasljeđe
Historijska antroponimija također je veoma korisna disciplina u istraživanju etnokulturnih fenomena. Antroponimi – imena i prezimena, nadimci i priimci u sebi nose pečat povijesti i tradicije, kulturnih utjecaja i veza, jezičnog razvoja i mentaliteta, vjerovanja i običaja, načina života i svjetonazora. U sebi sadrže pravi „rudnik“ podataka i materijala koji rasvjetljuju povijest „odozdo“. Gledajući u tom kontekstu, prezimena saborčanskih rodova naizgled karakteriziraju velike kulturne razlike. U njima su podjednako zastupljena prezimena nastala od staroslavenskih pretkršćanskih antroponima (npr. Grdić, Hodak, Vuković), antroponimi vlaškog ili starobalkanskog nasljeđa (npr. Butorac, Šolaja), potom prezimena koja su bila njemačkog podrijetla (npr. Conjar, Špehar, Štrk), kao i ona koja podsjećaju na višestoljetnu osmansko-tursko prisutnost (npr. Čorak, Malkoč, Sertić). Ta prezimena na najbolji način oslikavaju svu složenost povijesnih zbivanja koja su se odvijala na ovom području imperijalnih razmeđa od kraja XV. do početka XIX. stoljeća. Prema općim obilježjima mogu se podijeliti u tri skupine: prvu čine starosjedilačka hrvatska prezimena od kojih neka vuku podrijetlo još od starih modruških rodova iz kasnog srednjeg vijeka; drugu skupinu čine „uskočko-bunjevačka“ prezimena koja donose prebjezi s osmanskog teritorija u XVI. i XVII. st., a treću, „kranjsku“, čine prezimena doseljenika iz Kranjske i Gorskog kotara s početka XVIII. st. Na temelju mnogih izvora, urbara, vojnih popisa i matičnih knjiga koje Katolička crkva uvodi 1563., moguće im je pobliže utvrditi podrijetlo, smjerove kretanja i rasprostranjenost u ranom novom vijeku.
Stranica 1 od 261