Naslovnica
Bio je ovo sunčan i ugodan jesenski dan
- Hitovi: 974
Danas je bilo bez južine i nešto svježije nego prethodnih dana, bio je ovo jedan vrlo ugodan jesenski dan. Jutarnja temperatura 8.1 °C u 07:43, a najviša dnevna 15.2 °C u 14:24.
Novosti
- Hitovi: 1244
Uređuje se prostor između kvartira i spomenika. Važno je da se nešto dešava (hrv. događa), kako bi rekao naš načelnik ...
Likovni natječaj ''Straničnik''
- Hitovi: 762
Povodom Mjeseca hrvatske knjige Gradska knjižnica ''Juraj Šižgorić'' u Šibeniku već godinama raspisuje likovni natječaj ''Straničnik'' koji je namijenjen učenicima osnovnih škola. Ovogodišnja tema bila je posvećena narodnim poslovicama, a učenici su imali zadatak od starijih članova svoje obitelji saznati kakvu poslovicu ili mudru izreku, zabilježiti je na komad papira i likovno ilustrirati, razmišljajući o njihovu značenju i vrijednosti.
U natječaju je sudjelovala Petra Hodak, učenica 2. razreda PŠ Saborsko, koja je ilustrirala poslovicu ''Bolje nek propadne selo nego običaji!''. Petrin rad bit će tijekom Mjeseca hrvatske knjige izložen u šibenskoj gradskoj knjižnici, a prosudbeno povjerenstvo nagradit će tri najbolja rada. Petra sretno!
Maja Knežević Djak, školska knjižničarka
Glavna značajka vremenskih prilika danas je "neugodna" južina i toplina
- Hitovi: 850
Južina je i toplo je, vrlo neugodno vrijeme za meteopate: vrtoglavica, glavobolja i dr. Najniža dnevna temp. iznosila je 11.6 °C u 07:34, a najviša 22.1 °C u 12:59.
Gospićko-senjska biskupija dobila novog biskupa
- Hitovi: 744
U 12:05 u Saborskom su se oglasila zvona crkve sv. Ivana Nepomuka povodom imenovanja novog Gospićko-senjskog biskupa.
Papa Franjo imenovao je danas 7. listopada 2024. godine, na spomendan Blažene Djevice Marije od Krunice, mons. Marka Medu novim gospićko-senjskim biskupom.
Životopis novoimenovanog gospićko-senjskog biskupa mons. Marka Mede:
Mons. Marko Medo rođen je 10. ožujka 1972. u Strupniću, općina Livno, Bosna i Hercegovina.
Naplavina zemlje i mulja zatrpala izvor Kuselj
- Hitovi: 1337
Ovo je "vrhunski" rezultat totalne nebrige za ovaj izvor, na koju ukazujem već godinama. Ovako nešto se nije dogodilo nikada u prošlosti. Svu ovu zemlju je donijela voda koja se prelijevala iz bušotine. Ovo je posljedica devastacije ovog izvora prilikom nemarnih radova za potrebe vodoopskrbe Kuselja, Biljevine, a tog sušnog ljeta i za zalijevanje Lukinih jagoda i voćki. Sve je tada napravljeno na brzinu, traljavo i neodgovorno, po planu bivšeg načelnika Općine Luke Hodaka (stručnjaka za sve). Već dvije godine se iz ove bušotine ne crpi voda za vodoopskrbu, a brigu o bušotini i izvoru ne vodi nitko, osim lokalnog stanovništva u smislu košnje trave i povremenog čišćenja korita i vodotoka. Sadašnja vlast je škola Luke Hodaka pa ne treba ni očekivati bolje.
Jesen na Jesenici
- Hitovi: 808
Sunce nam se vratilo,... oh kako odmah sve živne pod njegovim toplim zrakama. Sunce i voda su izvor života na zemlji. Ovih dana smo svjedoci poplava kao prirodnih nepogoda, a ljetos smo imali nesnosne vrućine, zvona zvone na uzbunu već odavno, posljedice poremećaja ravnoteže u prirodi su sve dramatičnije, žrtve su sve više ljudski životi! Sunce i voda kao izvori života "odjednom" postaju opasnost svemu živom što bi nas sve trebalo ozbiljno zabrinuti. Ako čovjek ne dopusti da se vrati ravnoteža u prirodu i sam će nestati s lica ove zemlje.
Izvor voda Saborsko - obilazak i snimanje iz zraka
- Hitovi: 1089
Izvor rijeke Jesenice (veliko vrelo) Foto: Josip Anušić
Karantanija pradomovina dalmatinskih Hrvata - iz knjige Srednjovjekovna Bosna Nade Klaić
- Hitovi: 880
Prvu i najvažniju promjenu donosi premještavanje dolaska Hrvata na svršetak VIII. i početak IX. st. Prihvatimo li Margetićevu teoriju - a nema nikakva razloga da to ne učinimo - onda same od sebe otpadaju neke uvriježene i duboko ukorijenjene teorije koje su se dosad oslanjale na teoriju o dolasku Hrvata u VII. st. Prije svega, sasvim drugačije smijemo zamišljati Hrvate koji nisu došli niti su mogli doći iz Velike ili Bijele Hrvatske (Mala Poljska), nego iz Karantanije. Pisac 30. poglavlja u djelu »De administrando imperio« naime tvrdi da su Hrvati i nakon dolaska priznavali franačku vlast kao i u svojoj domovini, pa jedina zemlja u kojoj je zaista bilo Hrvata, a priznavala je franačku vlast, može biti Karantanija. Zatim, hrvatski su vođe u doba dolaska bili bez sumnje pokršteni tako da je do »narodnog« pokrštenja došlo tek za Branimira kad je sretno završena borba s Francima. Budući da su Hrvati dolazili zajedno s franačkim vojskovođama u doba rata s Avarima ili nešto kasnije, Franci su im dopustili da se u Dalmaciji prošire prvenstveno na onom području koje je ranije pripadalo Avarima.
Tako smo, uklonivši Hrvate iz VII. i VIII. st., dobili mnogo »čistije« političke odnose na Balkanu u »tamnim stoljećima«. Prije svega, otpada potreba da u VII. st. nasilno guramo hrvatsku ili srpsku seobu, tako da nam ostaje mogućnost da i na proces naseljavanja Slavena gledamo drugačije nego dosad. Naime, ne moramo se više pitati kakav je odnos izmeu Avaro-Slavena i Hrvata ili Srba, nego kakav su Slaveni u avarsko-slavenskoj zajednici imali položaj i kako se razvijao avarsko-slavenski odnos do kraja VIII. st. kad je u franako-avarskim ratovima nestao avarski kaganat.