Naslovnica
Crkva bosanska - ni katolička, ni pravoslavna ...?
- Hitovi: 972
Govoreći općenito o Crkvi bosanskoj može se s punim pravom reći da je ona pripadala dualističkom pokretu rasprostranjenom na velikom prostoru od Male Azije, preko Balkana i Italije do južne Francuske i srednje Evrope. S obzirom na činjenicu da su sami krstjani isticali svoje pravovjerje i apostolsko podrijetlo svoje vjere, “vjere bosanske”, može se s razlogom upozoriti da to upućuje na njihovu pripadnost kršćanstvu unutar koga su se postupno izdvojili u posebnu crkvenu organizaciju. Na vezu s prethodnim stanjem upućuje njezin naziv Crkva bosanska, koji potpuno odgovara nazivu katoličke Bosanske biskupije (ecclesia bosnensis) unutar koje je nastala od njezinih slavenskih elemenata nakon neuspjeha katoličke inicijative u Bosni i povlačenja bosanskog biskupa u Đakovo. Tim činom Bosanska biskupija je u stvarnosti postala akefalna, čime je stvorena mogućnost izbora novog poglavara, uz napomenu da je postupno provedena nova organizacija, promijenjeno joj je ime u Crkva bosanska te službeno nazivlje njezine hijerarhije, redovnika i vjernika. Tako će domaća izvorna građa tim nazivima do dvadesetih godina XIV. st. dosljedno zvati Crkvu bosansku, njezina poglavara djeda, članove hijerarhije goste i starce te redovnike krstjane. Dugo je u stručnoj literaturi ostao problematičan naziv za njezine vjernika, koje su nazivali “mrsnim ljudima”, danas prevladava mišljenje da bi ispravan naziv glasio mirski ljudi. Ta crkvena organizacija bila je na udaru službenih crkava, Katoličke i Pravoslavne.
Što se tiče određivanja njezina vjerskog učenja u mjerodavnim krugovima Katoličke crkve isticano je uglavnom da su krstjani slijedili manihejske zablude, ali to nije smetalo njihovim katoličim suvremenicima u različitim sredinama da ih nazivaju posebnim imenima. Tako se u krugu najviših predstavnika Katoličke crkve, u Rimskoj kuriji, sljedbenici bosanskog krivovjerja najčešće nazivaju manihejcima, a susjedni su ih Dubrovčani dosljedno nazivali patarenima, patarinima, i paterenima. Ni u krugovima pravoslavnog kršćanstva nazivlje nije bilo jedinstveno i dosljedno, nego se, s obzirom na vrijeme i prostor, razlikovalo, što je za posljedicu imalo upotrebu naziva kutugeri, bogomili i babuni. Postojeće terminološko šarenilo u osnovi nije izražavalo karakter vjerskog učenja krstjana, nego ustaljenu praksu dotičnih sredina da se neki od tih naziva upotrijebi za sljedbenike dualističkog usmjerenja u Bosni. Idući tim tragom, Crkva bosanska je pripadala dualističkom pokretu, kojega su pripadnici u različitim krajevima nazivani posebnim imenima, uglavnom u sinonimnom smislu.
Održan 7. pohod Izvor voda
- Hitovi: 1386
Održan je 7. po redu pohod po dijelu planinarskog puta IZVOR VODA na području Saborskog oko rijeke Jesenice ili kako narod kaže Zelenke. U pohodu su sudjelovali i planinari i rekreativci iz samog Saborskog i okolnih mjesta. U knjigu se upisalo 150 hodača i pri tome je svaki upisani dobio knjižicu Saborka, promotivnu kapu i majicu koje su osigurali Općina Saborsko i TZP Plitvičke doline. Dvije najveće grupe planinara pristigle su iz PD Medvednica i u organizaciji PK Split, po 30-tak osoba, zatim PD Lisac iz Gračaca, PU Dinaridi, tročlani HGSS Stanica Ogulin.
Rijeka Korana ovih dana ne teče svojim koritom nego vodovodnim cijevima ...
- Hitovi: 1191
Rijeka Korana ovih dana ne teče kroz svojim koritom kroz Selo Korana, nego vodovodnim cijevima u okolna naselja. Razlog je ekstremna suša ovoga ljeta, a i silna apartmanizacija u Selu Plitvica koje se vodom snabdjeva iz potoka Plitvica i naselja Općine Rakovica i Plitvičkih jezera koja se vodom napajaju direktno iz jezera Kozjak. S obzirom na enormni porast broja apartmana u zadnjih deset godina, a time i broja gostiju višestruko je povećana potrošnja vode što uz sušu ima za posljedicu ovo suho korito. Broj apartmana u Selu Plitvica je od donošenja kriminalnog Prostornog plana 2014. je enormno porastao. Selo je do tada imalo 600 noćenja godišnje, danas ima preko 35 000. Izgradnja apartmana u općini Rakovica je također u stalnom porastu, shodno tome i potrošnja vode. To vode i eko sustav Plitvičkih jezera ne mogu izdržati, no to nikoga ne zabrinjava.
Ljetne vrućine se nastavljaju
- Hitovi: 675
Temperature: najniža 14.3 °C u 06:14 - najviša 29.0 °C u 16:13
Izvršene su zadnje pripreme za sutrašnju hodnju
- Hitovi: 754
Organizatori sutrašnjeg pohoda na čelu s Josipom Anušićem jučer su kod lovačke kuće oko brane pokosili tri travnate površine kako bi planinari nakon hodnje mogli sjesti u hlad gdje će se odmarati i vjerojatno jesti gulaš koji će ih tamo dočekati.
Jutarnja idila
- Hitovi: 749
Jutro u Saborskom je osvanulo s relativno visokom temperaturom za ovo doba godine od 14.9 °C. Idilična pojava su srne na jutarnjoj ispaši ako se nađete u pravo vrijeme na pravome mjestu.
Novosti iz Saborskog
- Hitovi: 961
Na školi su započeli radovi na postavljanju toplinske izolacije, asfaltiran je Šolajski put, u pripremi za asfalt je i put prema novom odašiljaču, u autokamp pristižu kamperi, za sada u manjem broju, zbog suše izvor Kuselj na strogoj rezervi ...
U subotu planinarski pohod „Izvor-voda“
- Hitovi: 622
Pod okriljem Turističke zajednice Plitvičke doline, te uz zalaganje članova Udruge „Mala Kapela“ iz Plaškog, planinarska staza Izvor-voda je markirana i tematskim oznakama. One olakšavaju obilazak u društvu tiskanog džepnog vodiča Saborka.
Radi se o interaktivnoj knjižici koja posjetiteljima omogućuje da samostalno obiđu trasu Izvor-vode i pritom se zabave te upoznaju saborčanski kraj. Pomoću Saborke i njenih rimovanih pitalica staza je tematski podijeljena na dva dijela.
Prvi se odnosi na lagani uspon od crkve sv. Ivana Nepomuka u Saborskom do vrha Alan (2 km u jednom smjeru), a nosi naziv “Izvor utjehe”. Ova šetnja je pogodna za one s manje vremena ili kondicije te hodočasnike, budući da se ujedno radi i o križnom putu. Drugi tematski dio zove se “Izvor života”, a obuhvaća cijelu (kružnu) trasu staze (12-13 km).
Koju god trasu obišli i usput riješili Saborkine pitalice, pomoću QR koda na kraju vodiča možete skenirati promotivne ponude lokalnih proizvođača i pružatelja turističkih usluga. Saborka na taj način ne samo da obogaćuje iskustvo boravka na stazi, nego i doprinosi stvaranju lanca vrijednosti u lokalnoj zajednici. Kreativno i izvedbeno rješenje cijelog projekta potpisuje zagrebački storytelling studio Recider, a ostvareno je uz podršku Hrvatske turističke zajednice, Karlovačke županije te Općine Saborsko. (ogportal.com)
I danas je u Saborskom bilo vruće
- Hitovi: 946
Panorama Saborskog iz zraka pogled iznad Biljevine prema Boriku. Iako je jutro bilo svježe sa 13.9 °C u 06:03, dan je bio vruć kao i jučerašnji sa 32.1 °C u 14:20.
Vila Izvor ('Titova vila') na Plitvicama, snimljeno u svibnju 1994.
- Hitovi: 1142
Goran Zrile: Vila Izvor ('Titova vila') na Plitvicama, snimljeno u svibnju 1994. Slike mi je poslao jedan Danac, pripadnik UNPROFOR-a. Prilično impresivna zgrada. Nažalost, to je danas potpuno devastirano. Hvala Lars Rahbek Sørensen što ste mi omogućili da podijelim fotografije.
Mate Hraste: O VOKATIVU PREZIMENA MUšKOGA RODA NA -A
- Hitovi: 838
U svim gramatikama hrvatskosrpskoga jezika počevši od Maretićeve pa preko Belićeve, Divkovićeve i Musulinove do Stevanovićeve i Brabec-Hraste-živkovićeve pisalo se dosta o deklinaciji imenica, općih i vlastitih, kao i o ličnim imenima, ali se o deklinaciji prezimena ili nije ništa pisalo ili vrlo oskudno.
Poznato je da se danas prezimena koja nose žene uopće ne sklanjaju.
Prije su se i ona sklanjala i tvorila na poseban način za udate žene, a na drugi za neudate. To je bilo u vrijeme kad je žena bila podređena mužu, kad je ovisila o njemu, jer žena nije bila kao samostalan čovjek u javnoj službi. Danas je ona u svemu izjednačena s muškarcem. Ona se osamostalila u svemu, pa i u odabiranju prezimena, jer može kad se uda ostaviti svoje prezime, uzeti muževljevo i dva prezimena: muževljevo i svoje. Još se'samo u nekim narodnim govorima na stariji način tvore i dekliniraju ženska prezimena, npr. Miličićka lvanka ili Miličića Ivanka (udata), a Miličićeva Ivanka (neudata). Ipak se još danas sklanjaju ženska prezimena na -a: Matovina, Pavlina, Iternička, Ivelja, Torbarina, Balija, Večerina. Njihov genitiv uz ime koje se uvijek sklanja bit će: Matovine Ivanke, Iterničke Vlaste, Pavline Mare, Torbarine Ljubice, lvelje Smilje, Balije Dušanke, Večerine Ruže; dat. Matovini lvanki, Iternički Vlasti itd. prema genitivu prezimena drukčije tvorbe: Vukušić Ivanke, Miličić Ljubice, Timotijević Ruže, Knopfmacher Emilije i u dativu: Vukušić lvanki, Miličić Ljubici itd. Vokativ jednine prezimena na -a koja nose Žene jednak je nominativu: Matovina, Iternička, Pavlina. Neka ženska imena u vokativu imaju oblik nominativa kao: Dušanka, lvanka, Vlasta, ali: Maro, Milice, Ljubice, Smiljo, Ružo! Međutim, kad su ta imena uz prezime koje se u drugim padežima sklanja, i ona će kao i prezime u vokativu imati oblik nominativa, pa ćemo ih zvati: Matovina Mara, Karaga Milica, Ivelja Smilja, Pavlina Ljubica, Večerina Ruža.