Damir Milaković
Zagreb, travanj 2020. godine

PREZIME MATOVINA

Prilog istraživanju jezičnog podrijetla, povijesne i geografske rasprostranjenosti prezimena Matovina

Cijeli članak je dostupan ovdje

 

Sažetak

U radu se na temelju malobrojnog objavljenog arhivskog materijala i publikacija prikazuje i analizira jezično podrijetlo bunjevačkog prezimena Matovina, njegova povijesna i geografska rasprostranjenost u Republici Hrvatskoj. Dati su i toponimi na području Republike Hrvatske i Crne Gore koji sadrže ime Matovina.

Ključne riječi: Matovina, prezime, ime, Bunjevci, Lika, Podgorje.

1. Jezično podrijetlo prezimena Matovina

1.1. Motiv i vrijeme nastanka prezimena

Obzirom na jezično podrijetlo prezimena Matovina (motiv prezimena, značenje, način nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena), prezime sam svrstao u dvije moguće skupine:

1. Prezime je motivirano osobnim imenom,

2. Prezime je motivirano nadimkom.

1.1.1. Prezime je motivirano osobnim imenom

Prezime Matovina (porijeklom Bunjevci ili »katolički Vlasi«) je motivirano osobnim (muškim) svetačkim imenom1 Matej (lat. Matthias, Matthew) ili Matija (lat. Matthaeus, Matthäus, Mattheus)2 koji su u govoru često izjednačeni3,4 ili vjerojatnije, nekom od njihovih brojnih ponarođenih izvedenica na području jugozapadnog Balkana nastalih kraćenjem (pokraćivanjem) i/ili derivacijom (sufiksacijom)5 svetačkog imena (npr. 1455. god. na području današnje R. Kosovo: Matoš; BiH 1585-1604. god.: Matija, Matijaš, Matko, Matuša; R. Hrvatska - Lika 1433-1712. god.: Matijaš, Matiaš, Matissa, Matul, Matko, Matijac, Matij, Matti, Matas, Mate, Mato, Matia, Matan, Matovina; lat. Matheus, Mathia, Mathesa, Mathko, Matcho),6 a moguće da je nastalo u drugoj polovici XVII. stoljeća u velebitskom Podgorju (Cesarica)7 pa su ga nositelji prezimena imali već prije svoga doseljenja u Liku8 ili je nastalo najkasnije u prvoj polovici XVIII. stoljeća u sjevernom dijelu Like (Saborsko).9

Nije isključena mogućnost da je prezime Matovina u doba formiranja bilo motivirano osobnim narodnim imenom muške osobe Matovina10,11 bez promjene izvornog oblika12 (Mattouina),13,14 a koje proizlazi iz osobnog svetačkog imena Matej/Matija ili neke od njegovih brojnih ponarođenih izvedenica.

*Članak je nastao u Zagrebu, u razdoblju ožujak-travanj 2020. godine na poticaj Ivana Matovine iz Saborskog (slika lijevo).

(Fotografiju u članak,  fusnote i ostala istraživanja dodaje saborsko.net)

7 Stjepan Pavičić, Vjekoslav Klaić, Jovan Erdeljanović, Rikard Pavelić, Karl Kaser, Mirko Marković i dr. ne spominju prezime Matovina u Lici, a Radoslav M. Grujić navodi izumrlo prezime Matovina u naselju Cesarica između Prizne i Karlobaga u velebitskom Podgorju („Popis izumrlih plemena u gospićkom kotaru, na osnovi topografičkih naziva toga kotara. Matovina – Cesarica”, Grujić, Plemenski rječnik, 347). „…postojala je u Cesarici zidana crkva i u srednjem vijeku koju je sagradio Martin Frankopan. Tzv. Senjski peljar zabilježio je postojanje crkve ondje 1639. Kao i drugdje, nakon naseljavanja Bunjevaca, popravljane su stare crkve. U Cesarici je to bilo 1725. Posvećena je 1745.

9 Proces nastanka prezimena Matovina tekao je sporo, a odvijao se na prostoru velebitskog Podgorja i Like najkasnije od 1683. godine pa sve do 1763. godine kada je prezime zabilježeno u „Muster listi” i tako potvrđena njegova stalnost, nepromjenjivost i nasljednost.

11 Vrijeme nastanka imena Matovina smještam u prvu polovicu XVII. stoljeća u obalni dio Hrvatskog Primorja (Ledenice, Krmpote, Krivi Put, Senjska Draga) i velebitsko Podgorje (Sv. Juraj) ili najkasnije u drugu polovicu XVII. stoljeća uvelebitsko Podgorje (Sv. Juraj) na habsburškom posjedu (Senjska kapetanija, Primorska krajina).

13 „Popisani Louinchani Ki zemglie y koliko oni imaiu... 21. Mattouina Kerpan ima zemglie pod kuchiom 150 Item kod Cmitessiczi 6 156 od lett 66, Sin Nikola 40, Juan35, Simun 25, Paual 20 Malla 2 xenskoga 7, Puskara 5” (Karl Kaser, Popis Like i Krbave 1712. godine: obitelj, zemljišni posjed i etičnost u jugozapadnoj Hrvatskoj, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb 2003., 256.

2.2. Toponimi na području Crne Gore

- Kopnena obradiva površina Matovina u selu Škaljari kod Kotora, Crna Gora 1913. godine (danas su Škaljari prigradsko naselje grada Kotora u sastavu općine Kotor u Boki kotorskoj),25

Cijeli članak je dostupan ovdje

Ulica Matovina nalazi se u naselju Kostanjica (u sastavu općine Kotor u Boki kotorskoj), Kostanjica, Kotor (Crna Gora): Odluka o teritorijalnoj organizaciji općine Kotor spominje Ulicu Matovina kao put upisan na katastarskoj parceli 180 KO Kostanjica. 


 

Prezimena u Crnoj Gori

 

Popis Lovinčana koji i koliko zemlje imaju

str.256

 Crvenim zaokruženo ime Mattouina i prezime Kerpan (Krpan) iz Lovinca

7 Stjepan Pavičić, Vjekoslav Klaić, Jovan Erdeljanović, Rikard Pavelić, Karl Kaser, Mirko Marković i dr. ne spominju prezime Matovina u Lici, a Radoslav M. Grujić navodi izumrlo prezime Matovina u naselju Cesarica između Prizne i Karlobaga u velebitskom Podgorju („Popis izumrlih plemena u gospićkom kotaru, na osnovi topografičkih naziva toga kotara.Matovina – Cesarica”, Grujić, Plemenski rječnik, 347). „…postojala je u Cesarici zidana crkva i u srednjem vijeku koju je sagradio Martin Frankopan. Tzv. Senjski peljar zabilježio je postojanje crkve ondje 1639. Kao i drugdje, nakon naseljavanja Bunjevaca, popravljane su stare crkve. U Cesarici je to bilo 1725. Posvećena je 1745. 

 

Na temelju malobrojnih izvora informacija moguća polazna domovina Matovina na području današnje Hrvatske je selo Cesarica u sjevernom velebitskom Podgorju u drugoj polovici XVII. stoljeća, a krajem XVII. stoljeća nova područja prezimena Matovina postaju zapadna i srednja Lika. Najkasnije u prvoj polovici XVIII. stoljeća, sada već bunjevačko prezime Matovina proširilo se na sjeverni dio Like (Saborsko)

Komentari  

#1 Ivan 2020-04-25 05:20
Prvi zabilježeni Matovine u Saborskom nalaze se na vojnim popisima "Muster liste" i „Standes-Tabelle” Ogulinske granične regimente iz 1763. i 1764. godine, a to su:
Marko rođ. 1740. kbr. ..?, Toma rođ. 1745. kbr. 8, Ante rođ. 1750. kbr. 9, Mate rođ. 1755. kbr. 8 i Pave rođ. 1755. kbr.9.
Prema godini rođenja najstarijeg s ovog popisa Marka Matovine 1740. možemo otprilike odrediti i godinu rođenja njegovog oca. Ako je Marko bio mladi regrut od 18-19 godina, onda bi otac mogao biti 1720. godište, a to je početak ponovnog naseljavanja Saborskog nakon Turaka.
Dakle prezime MATOVINA u Saborskom postoji najmanje 300 godina.
Početkom 18. stoljeća Saborsko se formira kao naselje - ponovno se naseljava, to nam svjedoči i početak gradnje crkve sv. Ivana Nepomuka 1726. godine na starim temeljima crkve iz 15. stoljeća, danas kapelica Rođenja BDM, spomenik kulture.
#2 Ivan 2020-04-25 05:56
Radoslav M. Grujić navodi izumrlo prezime Matovina u naselju Cesarica između Prizne i Karlobaga u velebitskom Podgorju („Popis izumrlih plemena u gospićkom kotaru, na osnovi topografskih naziva toga kotara. Matovina – Cesarica”, Grujić, Plemenski rječnik, 347). „...postojala je u Cesarici zidana crkva i u srednjem vijeku koju je sagradio Martin Frankopan. Tzv. Senjski peljar zabilježio je postojanje crkve ondje 1639. Kao i drugdje, nakon naseljavanja Bunjevaca, popravljane su stare crkve. U Cesarici je to bilo 1725.
#3 Ivan 2022-01-21 21:09
Vrijeme nastanka imena Matovina smještam u prvu polovicu XVII. stoljeća u obalni dio Hrvatskog Primorja (Ledenice, Krmpote, Krivi Put, Senjska Draga) i velebitsko Podgorje (Sv. Juraj) ili najkasnije u drugu polovicu XVII. stoljeća uvelebitsko Podgorje (Sv. Juraj) na habsburškom posjedu (Senjska kapetanija, Primorska krajina).

Više je nego očito da su naziv Senj u Saborsko donijele Matovine, ako stoji ovo što gore piše..? Svi posjedi u našem Saborčanskom Senju su i danas najvećim dijelom u vlasništvu Matovina, nekada su bili 100%.
#4 Ivan 2026-02-04 14:04
Crnogorski toponimi: Matovine, Matovina i Popis crnogorskih prezimena gdje pod - B piše: Bogavac, Pješivci (u 15. v.) iselili se u razna područja; Zaostro i Veliđa (Berane). Doselili su se iz Bogutova Dola (Rovca). Od njih su u: Žari, Matovina, Podbišću, uz Taru; Bio (Bijelo Polje); Bor u Gornjem Bihoru (Bijelo Polje), od ovih su Pačariz i drugi; Kotor

Moguća je i varijanta da su se Matovine isto kao i Hodaci kroz stoljeća postepeno iz Crne Gore pomicali prema sjeverozapadu kao pleme i tako s "međupostajama" dospjeli u Saborsko i tu ostali kad je prestala opasnost od Turaka.

You have no rights to post comments