https://play.rtl.hr/potraga-p_7460/potraga-09-07-2019-c_12434409

Osvrt Anđelka Novosela bivšeg ravnatelja:

Kada se laž ponovi nekoliko puta postaje istina. Tako je, na žalost, i u slučaju NP Plitvička jezera. Osoba koja je izradila sporni prostorni plan za područje posebnih obilježa NP Plitvička jezera usvojen 2014., niz godina opetovano ponavlja da je on smanjio građevinska područja i time minimalizirao gradnju. Tu je tezu ponovio i jučer u emisiji Potraga. Moram spomenuti kako sam prilikom intervjua gospođi Menđušić jasno naglasio kako se radi o spinu kojim se želi javnosti zamagliti oči. Na žalost, moj osvrt na tu laž nije prikazan tako se ponovno stječe dojam kako gradnja nije problem već infrastruktura i nebriga JU NP o Vili Izvor i prometu. Obzirom da moj dio izjave o predmetnoj temi nije prikazan čime bi se jasno dematirala laž i demamgogija prostornog planera, ponovit ću je ovdje. Prethodni prostorni plan izrađen je 1986. godine. Plan je bio vrlo kratak, svega na pet stranica Narodnih novina i uključivao je kartu. Međutim tadašnji prostorni plan je bio vrlo jasan: u cijelom Nacionalnom parku gradnja NIJE bila dopuštena, objekti koji su se nalazili 200 m od vodotokova morali su biti uklonjeni u roku od pet godina. Dakle točno je da je nominalno građevinska zona bila veća, ALI su se unutar te zone mogle samo obnavljati postojeće kuće!!!!! Prostornim planom kojeg je izradio Urbanistički institut Hrvatske smanjeno je građevinsko područje ali je po prvi puta od osnutka NP Plitvička jezera dopuštena nova gradnja i apartmanizacija u Plitvica Selu i to na parcelama od 1000m2 moguće je izgraditi novi objekt i poratni gospodarski objekt. Osim toga dopuštena je gradnja NOVIH objekata svega 50 m od središnje osi vodotoka tako je uz potok Plitvica koji hrani Vleiki slap niknuo pozamašan broj kuća za turizam.

 

U nekoliko navrata u javnosti se postavlja pitanje da je uistinu NP nepovratno uništen? Radi se djelomice o filozofskom pitanju jer ako sagledamo Nacionlnai park u cijelosti, svih 300 km2, tada će laik zaključiti kako je narušen tek manji dio parka .. sveka nekoliko promila od ukupne površine. I to je točno. Pa čak se može kazati kako su sagrađeni objekti donekle prihvatljivi u prostoru. Međutim ima neliko nepobitnih činjenica koji dematiraju pokušaje relativizacije i opravdanosti investicija u smislu općeg napretka. Plitvička jezera su proglašena Nacionalnim parkom i među prvima uvrštena na popis svjetske baštine zbog procesa sedrenja i prirodnog rasta barijera koje su uvjetovale nastanak jezera kao jednistvene prirodne vrijednosti. Najpoznatiji prizor jesu Sastavci i Veliki slap, a zatim kanjon i gornja jezera. Dakle, zaštićena je priroda i prostorni plan iz 1986. godine predvidio je da se iz te vizure ukolne svi objekti. Osim loše vizure razlog je bio i potencijalno zagađenje. To se nije dogodilo, naprotiv, dogodila se aparmanizacija bez prateće infrastrukture koja novim prostornim planom čak nije bila niti jasno uvjetovana. Da ne duljim statistički podaci govore više od tisuću riječi s naglaskom kako su Poljanak, Plitvica selo, Sertić Poljana, Kuselj i Plitvički Ljeskovac u slivu jezera dok su ostala naselja u slivu Une međutim okružena su značajnim staništima važnim za ekološku mrežu.

Anđelko Novosel

Komentari  

#1 Ivan 2019-07-10 11:01
Gđa. Menđušić u ovom prilogu kaže kako je problem otpadnih voda na Plitvičkim jezerima riješen...!? Je riješen je na Rastovači s pročistačem gdje su se u vrtaču godinama slijevale otpadne vode iz plitvičkih hotela, ali na drugoj strani kanjona u Plitvica Selu je stanje ostalo isto ili je čak i gore jer se stalno grade i dovršavaju novi apartmani i otpadne vod se i dalje ispuštaju u vrtače i tako zagađuju Veliki slap, Donja jezera i jezero Kozjak.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi