Utjecaji potencijalnih nalazišta nafte na razvitak općine Saborsko


Autor priloga: R. Knežević

 
Prema podacima, koje su objavili mediji u Hrvatskoj 20. rujna 2019. godine, u sedimentnim slojevima  općine Saborsko moguća su ležišta ugljikovodika (čitaj nafte i plina). O apostrofiranoj temi bilo je riječi i na Hrvatskom geološkom kongresu, koji je održan u Zagrebu  od 9. do 12. listopada 2019. godine.
Očekivanja relevantnih institucija da se na prostoru Općine nalaze ležišta nafte čimbenik je bogatstva koji otvara potpuno nove mogućnosti razvitka. Dakako, to buduće istraživačko ili eksploatacijsko vrijeme uveliko će utjecati i na život mještana i njihove planove.

 
Postoji li nafta na prostoru općine Saborsko?


Gotovo je sigurno da postoji. Pitanje je samo kolika je količina nafte i kakve je kvalitete. Kompanije koje se opredjele za eksploataciju  već imaju određena saznanja o ležištima. Da ih nemaju ne bi se upuštale u rizik povezan s veoma skupim istraživanjima.

 

Istraživanja rudnog blaga, a time i nafte na prostoru Općine, u usporedbi s nekim drugim regijama, začeta su dosta rano. Prvo geološko kartiranje djela Općine proveo je Josip Poljak (1922). Potpuniji geološku osnovu istražio je i izradio Stjepan Bahun (1970). Doduše istraživači nisu spominjali naftu ali navode sedimente koji mogu biti njezine taložnice.
Tih sedamdesetih godina intenzivirana su geološka istraživanja a njihovi rezultati objedinjeni su u geološkoj karti koju je tiskao Savezni geološki zavod (1971). Sve geološke karte, između ostalog, namijenjene su onima koji se u svom radu na neki način susreću ili bave s korištenjem prostora te planiranjem  njegovog korištenja u budućnosti
Ciljano istraživanje nafte provedeno je 80-ih godina. Na njemu su radili američki i britanski istraživači, odnosno američka kompanija Amoco.
Na temelju studioznog istraživanja tima od sedamdeset geologa predvođenih Hrvatskim geološkim institutom izdana je,  godine 2009., Geološka karta Republike Hrvatske, mjerila 1:300.000.  Iz te se karte mogu iščitati podaci  o građi i razvitku terena i za općinu Saborsko.
Korištena je i seizmika kao skup geofizičkih metoda koje u naftnoj geologiji predstavljaju jednu od temeljnih istraživačkih i razradnih metoda kojima se definiraju oblici i granice potencijalnih ležišta.
Ovom prigodom treba se prisjetiti i iskustava pojedinaca koji su zamjećivali plivajuće naftne mrlje na izvorištima vode koja gravitira prema Slušnici. Mrlje se pojavi obično nakon obilatih oborina u okolnostima kada tlak pritjecanja izdigni stupac nafte.

Koncept Agencije za ugljikovodike 2

Na bazi prikupljenih istraživanja Agencija je podijelila Hrvatsku na istražne prostore, na kojima se očekuju nalazišta ugljkovodika. Općina Saborsko se nalazi unutar istražnog prostora  D-14 (sl.1.).

 ______________________________________________________________________

1 Sedimentni slojevi nastali su taloženjem iz otopina drugih stijena. Najčešće su otopljeni vapnenac, škriljac i kreda.
2 Prema Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika Agencija za ugljikovodike je ovlaštenik Vlade za nadzor po pitanju aktivnosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Republici Hrvatskoj.

 

 Sl. 1. Općina Saborsko nalazi se na sjeveroistoku istražnog prostora ili bloka D-14

 
Autor teksta nije siguran koliko će slika biti vidljiva nakon objave. Ako bude vidljiva tada će njezin bijeli dio prikazivati prostor na kojem se očekuju probne bušotine.
Istražni prostor općine Saborsko, na kojem kompanija može raditi, bušiti i istraživati, zapravo je vrlo ograničen. Izuzmu li se iz tog područja tzv. definirane zone izuzeća, koje se odnose na sve prirodne resurse koje treba zaštititi, kao što su izvorišta, jezero Blata, Nacionalni park Plitvička jezera i građevinske zone kompanija će na općinskom području na raspolaganju imati jednu četvrtinu od ukupnog prostora.  

Kako će izgledati  hodogram istraživanja ?

 
•    Natječaj za istraživanje i eksploataciju nafte bio je otvoren 8. veljače, a završio je 10. rujna.
•   10. rujna  Agencija za ugljikovodike (državni ovlaštenik) je objavila da je zaprimljena jedna ponuda za 14. istražni prostor (natječaj je međunarodni, a neki su mediji objavili da je ponudu predala INA).
•    Ako Vlada prihvati ponudu (a logično bi bilo da hoće) istražni radovi počeli bi u 2020. godini.
•    Početak radova bilo bi građenje rudarskih objekata i postrojenja za izradu bušotina.
•    Na prostoru Općine mogle bi se bušiti tri ili četiri probne bušotine. Dodatna bušenja, u kvadratičnom smjeru, stranica od 400 m, obavljaju se uz probnu bušotinu u kojoj je ustanovljeno dovoljno nafte.
•    Standardno istraživanje bušenjem traje do pet godina (zbog krševitosti na prostoru Općine moglo bi se protegnuti  na sedam godina).
•    Nakon rezultata, koji se prikupe bušenjem, pristupa se eksploataciji nafte (plina) ili se od eksploatacije odustane.


Tko na lokalnoj razini dobiva u  poslu s naftom ?

Može se očekivati  da će općina Saborsko od istraživanja i eventualne eksploatacije nafte imati višestruku gospodarsku korist.
Uz fiksne naknade, kompanije koje istražuju ugljikovodike surađuju s lokalnim poduzetnicima i angažiraju lokalnu radnu snagu. Praksa je da kompanije u istraživanju i eksploataciji u najvećoj mogućoj mjeri uzimaju domaće dobavljače i kooperante.
Renta koju dobiva Općina prilikom istraživanja nije velika i iznosi 4,00 kn po kvadratnom kilometru. Kada počne eksploatacija renta je znatno veća te iznosi 400,00 kn po četvornom metru zauzetosti površine.
Naknade po međunarodnoj tarifi dobivaju i pojedinci preko čije zemlje prolaze pristupni putevi ili je bušotina na njihovoj zemlji.
U regijama, u kojima su istraživanja već provedena, naknadu su dobivale i lovačke udruge jer buka bušenja rastjeruje divljač.
Dobiti su posebno velike onima na čijem se zemljištu pronađe nafta. Tada se približno, za njivu površine od dana oranja, dobije naknada za koju se može kupiti stan u unosnim gradovima.

Što gubimo u  poslu s naftom ?

Podaci su obično povezani s ekologijom koja može usporiti turizam u nastajanju. Nova ekološka rješenja poremete  vizualizaciju krajolika  na koju smo naviknuti.
Bušotine postaju industrijalizirane površine a gustoća prometnica, koje vode prema bušotini, veća je od standardne.
Iznad bušotine postavlja se toranj željezne konstrukcije, visok do 54 metra, s dizalicama za pridržavanje i izvlačenje alatki i cijevi, te s pogonskim i kontrolnim uređajima. Za vrijeme bušenja izdrobljeni se materijal neprestano ispire s dna bušotine i taloži na, kako se to obično kaže, za okoliš manje škodljivoj lokaciji.  
Kod bušenja dosta je i cementiranja da se bušotina ne zaruši i da se suzbije prodor podzemnih voda. Količine cementa su velike pa nije isključena cementna prašina.
Pojavljuju se i druge ekološke poteškoće, osobito u domeni transporta energenata, o kojima je zasada prerano govoriti.

Neka od iskustava naselja koja su već prošla  sličan razvitak

Nedvojbeno je da će istraživanja povećati interes za prostor općine Saborsko. Poslovi s naftom dovode nove osobe koje se nastoje nastaniti u blizinama gradilišta.
Pojavljuju se i kupci zemlje. Uobičajeno je da se zemlja kupi za male novce a da se, osobito ako bušotina dolazi na takvo zemljište, skupo proda.
Za općine/naselja koje su prošle kroz sličan razvojni ciklus kaže se da je u njima zabilježen značajan neizravan utjecaj na mnogobrojne popratne usluge poput elektrike i elektronike, mehaničke usluge, usluge odlaganja otpada, usluge pripreme hrane i smještaja za radnike, telekomunikacijske usluge, usluga u svezi sa sigurnosnim,  zdravstvenim i okolišnim pitanjima te drugim administrativnim uslugama.

Umjesto zaključka

Ovaj članak izrađen je bez konzultacije s općinom Saborsko. Kao što je uvodno i rečeno izvori za sadržaj članka preuzeti su iz dnevnog tiska ili druge literature.

 

Komentari  

#1 Vesna 2019-11-01 12:54
Jako interesantno za Općinu Saborsko i njegovo stanovništvo...Hvala Dr Knežević na opširnoj literaturi, vrijedi pročitati.
.Sa poštivanjem
..

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi