POTOCI
Neki lovci u Saborskom si previše dopuštaju i to nije prvi put. Na slici lijevo je crvenim krugom označeno mjesto na boru, na privatnom posjedu OPG-a MATOVINA, gdje je neki idiot napravio čeku. Ovakve čeke naši lovci prave gdje god stignu; na bukvi, boru, smreki, orahu, lipi, šljivi, ima jedna zakamuflirana u lijesku ...
To što je neki lovac uzurpirao privatni posjed je neviđena bahatost i bezobrazluk, no to nije sve ovo mjesto se nalazi na području NP Plitvička jezera gdje se nebi smjelo ni pomisliti na lov, a kamoli praviti čeku i ubijati divljač.
Da smo zelje sadili pridnoć, a ne popodne mogli smo lovca zateći u krošnji bora, kao u onoj pjesmi "I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče...".
Kakvo je to lovačko društvo u kojem se tolerira kaubojština? Gdje je lovočuvar ili kako se već zove ....???
Improvizirana čeka na boru. Nepoznati lovac je sasjekao 10-tak debelih grana na boru kako bi imao bolji pogled na okoliš. Bor i smreku smo posadili jedne jeseni prije 40-tak godina dok smo vadili krumpir, za nas on ima neprocjenjivu vrijednost jer je podsjetnik na naše djetinjstvo, a sada je unakažen zbog nečije lakomosti. Valjda lovci misle ako imaju puške u rukama da smiju raditi što hoće...!?
Ovo polje je privatni posjed, a ne vlasništvo Lovačkog društva.
Karta granica NP Plitvička Jezera, crvenim kružićom, iznad većeg plavog, je označeno mjesto gdje je bila ova čeka (više je nema jer smo je satrali - slike na dnu), jasno je kao dan da se lovi unutar granica NP. Cijelo polje Potoci (jedino su Nugli izvan Parka) se nalazi u NP Plitvička jezera po važećem Prostornom planu iz 2014. godine. Granice Parka su iste i u Prostornom planu Općine Saborsko (karta ispod). Ne samo da je zabranjeno loviti unutar Parka nego i u pojasu 200 metara od granice.
Crvenim krugom je označeno mjesto čeke. Zelena isprekidana crta je granica Parka.
Ukolnjena je mogućnost za eventualno ponavljanje djela. Dokazni materijal
Komentari
Činjenica je da ima urednih lovaca, ne stavljam sve u isti koš, ali ima i onih koji se ponašaju blago rečeni preslobodno, kako i piše na početku članka, kao npr. nedavna pucanjava na jazavca u noći iz auta s ceste prema košnicama pčela kraj moje kuće (vidio sam auto i znam čiji je, no neću to spominjati) i ovaj zadnji slučaj pravljenja čeke na privatnom posjedu. http://saborsko.net/index.php/arhiva-clanaka/1863-tko-se-to-igra-kauboja-po-noci
Problem su također i čeke po drveću u šumarcima za koje i ne znam gdje su (ne možeš ih locirati otprilike ni približno kad puška opali). Nema nikakvog obilježja da bi čovjek znao gdje je, pa da tuda ne prolazi kad netko lovi...?
I dalje mislim da je to problem lovačkog društva, jer nije to šala u pitanju su puške, opasne igračke, u rukama neozbiljnih. Nikakva isprika nije da je puno lovaca (70-tak) pa ih se ne može sve kontrolirati, kako je danas rečeno.
Kao protuargument spomenut je i krivolov puhova jednog člana moje opbitelji, što nije isto jer se puhovi ne love puškom, a ako netko lovi nezakonito neka ga se kazni, ali onda sve odreda.
Članak sam objavio isključivo zbog ova dva nasrtaja na privatni posjed i ugrožavanja sigurnosti slobode kretanja.
(1) Zabranjeno je loviti divljač:
2. u pojasu 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima,
(...)
17. u pojasu 300 m od granice posebno zaštićenih dijelova prirode iz članka 11. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona
Komentar:
U čl. 64. jasno se iščitava nesmisao navoda '300 m od ruba naselja' i to iz slijedećeg razloga: ako 'rub naselja' podrazumijeva posljednju kuću u naselju to znači da će od te točke lov biti dozvoljen na udaljenosti od 300 m. Međutim, Zakon o prostornom uređenju ('Narodne novine' br. 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04) uporabljuje pojam 'građevinsko područje naselja' koje može biti izgrađeno i neizgrađeno.
To konkretno znači da se zabrana lova divljih životinja ne smije definirati udaljenošću od 'ruba naselja' jer bi u tom slučaju granica mogućeg lova uvijek bila fleksibilna na terenu i ovisila bi o tome kako bi se gradile pojedine građevine u rubnom dijelu naselja, a unutar neizgrađenog rezervata građevinskog područja.
(...)
Uz sve navedeno posebno treba istaknuti činjenicu da je udaljenost od 300 m diskutabilna i realno vrlo mala obzirom da su u tom pojasu frekvencija i broj ljudi najveći.
To se posebice odnosi na ruralna područja s velikim domaćinstvima, velikim okućnicama na koje se nadovezuju voćnjaci, livade i oranice, odnosno poljoprivredno zemljište koje ljudi obrađuju i po kojem se kreću. Je li ikada lokalno stanovništvo bilo unaprijed obaviješteno da će se određenog dana vršiti organizirani lov?
Kako je moguće da taj pojas nije vidljivo i propisno označen na terenu? Ako je upravo taj pojas problematičan i doslovce opasan za ljudske živote, kako je moguće da se upravo u tom pojasu neposredne blizine naselja događa najveći broj ubijanja pasa (da ne govorimo o slučajevima pucanja unutar naselja i ugrožavanju ljudskih života)?
I Zakon o lovstvu: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_99_1913.html
I kad se svi budu pridržavali navedenih Propisa i Zakona skidam kapu dolje!