Crna Uvala je stari naziv današnje Skrade (karta gore) odnosno jednog njenog djela. Vremenom Crna Uvala gubi pridjev "Crna", ostaje samo Uvala. Dokaz tome su  podaci iz crkvenih knjiga; rođenih, vjenčanih i umrlih u kojima se kao adresa uz Saborsko (Zaborsko) dodaje naziv zaseoka u ovom slučaju Uvala, Uvala - Skrada, Uvala - Prosina, Prosina - Skrada, Medviđar, Skrada....

Početkom 20. stoljeća postepeno se gubi ime Uvala i prevladava ime Skrada.

Prvi stanovnici Crne Uvale bili su Sertići i Kovačići zabilježeno na karti 1887. godine, kasnije su se iz Saborskog u Skradu doselili Štefanci, Grdići i Špehari. Karta lijevo je iz 19. stoljeća Habsburg Empire (1869-1887)

 

Zaborsko (Uvala) 1900. godine

 Zaborsko Uvala - Prosina 1900. godine

Zaborsko (Medviđar) 1900. godine

Zaborsko (Medviđar)

Zaborsko Uvala - Skrada 1900. godine

Zaborsko (Prosina - Skrada)

Medviđar - Skrada

Zaborsko - Uvala - Skrada

Uvala - Prosina

Skrada

U crkvenim knjigama na samom početku 20. stoljeća 1900-te uz ime Saborsko počinju se dodavati imena zaselaka na području današnje Skrade: Uvala, Uvala - Skrada, Uvala - Prosina, Medviđar, Medviđar - Skrada, Prosina - Skrada. U 20. stoljeću se ime Skrada uvriježilo kao sveobuhvatno za cijelo to područje.

Karta iz 1887 - Habsburg Empire (1869-1887) - Third Military Survey (1:25000)

Sertići su na staroj i na novoj karti na istoj poziciji tj. ispod Velike Skrade. Zagonetka na karti je brdo Dejnovac kojega na novim kartama nema, približno na tom mjestu (na padinama Dejnovca) danas piše Grdići. (Dejnovac je brdo (planina, brdo, stijena), zaobljeno uzvišenje ograničene visine koje se uzdiže iznad okolne zemlje s lokalnim reljefom manjim od 300 metara.)

 

Satelitski snimak

Karta iz vremena dok Crna Uvala - Skrada nije bila naseljena

Crna uvala se na današnjim kartama nalazi malo dalje od one Crne uvale, a današnje Skrade iz starih Austrougarskih karata.

 

PREDANTIČKI TOPONIMI U DANAŠNJOJ (I POVIJESNOJ) HRVATSKOJ

 

PETAR ŠIMUNOVIĆ

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Na  hrvatskom  jezičnom  prostoru  sačuvani  su  mnogi  toponimi  predantičkoga postanja. Oni su najstariji spomenici cjelokupne hrvatske imenske baštine. Uznastojalo  se  prepoznati  te  toponime  u  zapisima  antičkih  i  drugih  pisaca  te njihovu očuvanost do danas u jezičnim prilagodbama i u dosadašnjim par-cijalnim obradbama u radovima hrvatskih i stranih onomastičara i etimologa. U  ovom  su  radu  ta  imena  skupljena,  razvrstana  s  obzirom  na  njihov  razmje-štaj, uspoređivana s dosadašnjim obradbama i mogućim rješenjima te popraće-na glavnom literaturom u kojoj su bila razmatrana ili spominjana.

(...)

IMENIČKE OSNOVE S PRIBLIŽNIM SADRŽAJNIM PREDODŽBAMA:

Skradin

Opis: Liburnijski grad na strateškom mjestu kraj Skradinskog buka, blizu ušća Krke u Prokljansko jezero. Za Rimljana bio je ugledan grad sa statusom munici-pija. Današnji Skradin. Zapisi:  Scardona  (Plinije  III,  141);  Σκαρδῶνα  (Ptolemej,  II,  16,  2);  Scerdona  (Tab. Peut.); Σκόρδονα (K. Porfirogenet, 31); Σκηρδά ime za otočić Škrdu.

Ime: Ilirski korijen *skard- ‛strm’, ‛ustrmljen’ nahodi se u mnogih toponima na  prostoru  nekadašnjega  Ilirika.  U  hrvatskoj  prilagodbi  imena  ostvarile  su  se  ove davnašnje supstitucije: 1) ilirsko-venetski dočetak -ōna (kao u Glamona, Fla-nona, Brevōna...) preko *-ūna > *-ȳnu > *-ȳnь (> *-īn) do polovice 8. st.; 2) me-tateza  likvida:  *scard  >  *skrad  od  8.  do  10.  stoljeća.  Slijed  promjena  je  ovakav:  *Scardōna  >  *Scardūnu  >  *Skradȳnu  >  *Skrādynū  >  *Skrādȳnь  >  *Skrādīnъ  >  Skràdīn (Holzer, 131).

Bez sufiksa -ōna potvrđen je oronim Mons Scardus/Σκάρδονὄρος za današnje  ime  Šar  planina

Oblik  Σκηρδά/Σκιρδά  bilježi  K.  Porfirogenet  ime  otočiću Škrdi između Paga i Silbe (insula quevocatur Skerda, 1203, CD 3, 26). Taj oblik čuva starinu neprovedene romanske palatalizacije (kao u Kissa, Kerso, Kostirna (: cisterna), Plokite itd., v. Šimunović, Simbioza, 187). Skup -ăr- reflektirao se kao -ĕr >: Škrda.

Vjerojatno  je  ilirskoga  porijekla  gorskokotarski  Skrad, Skradska  gora  kraj Karlovca, Skradnik kraj Ogulina; Škərdȉo, -rđȅla u Boki kotorskoj.

 

- Velika Skrada je vrlo strmo brdo gledano iz današnje Skrade tj. Uvale. (I.M.)

 

Komentari  

#1 Ivan 2021-03-17 14:20
Petar Šimunović: Predantički i antički toponimi (2. - 1. st. pr. Kr.) u današnjoj (i povijesnoj) Hrvatskoj
Ime: Ilirski korijen *skard- ‛strm’, ‛ustrmljen’ nahodi se u mnogih toponima na prostoru nekadašnjega Ilirika: Skradin, gorskokotarski Skrad, Skradnik kod Ogulina, Skradska gora kraj Karlovca, Škardio u Boki kotorskoj.


Možda mnogi nisu razumijeli ovaj članak...?
Naime i naše brdo Skrada ima u svom imenu Ilirski korijen*skard- ‛strm’, ‛ustrmljen’.

Vjerojatno je postojao dobar razlog da su u ta vremena ta dva brda dobila ime Skrada. Možda je tuda ispod Velike i Male Skrade prolazio kakav važan put prema Slunju i dalje u unutrašnjost u Panoniju.

You have no rights to post comments