1.1.PREDMET I PROBLEM ISTRAŽIVANJA


U ovom radu analizirat će se promjene baštinskih praksi nakon Domovinskog rata na primjeru mjesta Saborsko. Na tom području obitavalo je nešto manje od 2000 stalnih  stanovnika, a sredina je bila multikulturalna. U naselju se nalazila osnovna škola, dvije crkve, dvije pilane, lugarnica te više od 300 domaćinstava, a za vrijeme Domovinskog rata svi su objekti uništeni. Preživjelo stanovništvo izbjeglo je nakon višednevnih povlačenja po šumi u Bihać, a zatim u Ogulin, Zagreb i Rijeku. (Strižić, 2007:232)


Predmet ovog istraživanja su promjene baštinskih procesa u godinama tijekom progonstva i povratka u svoj domicilni prostor. Svrha je rada analizirati procese koji su  doveli do promjena. Istraživanje će uključivati poslijeratnu obnovu dvije crkve, škole te  obiteljskih kuća, a u procesu poslijeratne obnove na ovom je području podignuto oko 300 objekata koji nisu povezani s tradicijskim načinom gradnje. Obnova je donijela velike promjene u načinu gradnje na području Saborskog što mnogi stanovnici doživljaju problematičnim. Ovaj navod daje naslutiti kako je „obnovom“ zapravo uništen tradicionalni način gradnje te se postavlja pitanje može li se onda to stvarno nazvati obnovom te će se ispitati stavovi stanovnika o tome. (Kušen, 2002:205)


Također, istraživanje će obuhvatiti promjene u običajima koji pripadaju  nematerijalnoj baštini, a obuhvaćaju običaje poput odijevanja žena i muškaraca, svadbenih i pogrebnih običaja, plesova itd. U ovom će se radu ispitati kakva je kolektivna memorija u zajednici koja se odnosi na prijeratnu baštinu i običaje, kako se to referira na suvremeno razdoblje te kako se to projicira na današnji život. Connerton naglašava kako je nužno da stariji pripadnici zajednice prenose znanja ili elemente kolektivne memorije na mlađe članove zajednice. Zbog toga će se u radu ispitati pojedinci različitih dobnih skupina pa i poslijeratne generacije, kako bi se analizirali mehanizmi putem kojih se konstruira kolektivno sjećanje.
Stoga, predmet istraživanja ovog rada bit će na koji je način izgledao tijek promjena baštinskih procesa na području Saborskog te kako i na koji način su konstituirana  individualna i kolektivna sjećanja na prijeratni i poslijeratni period, jednako kao i prepoznaju li stanovnici te promjene te kakve osjećaje navedena sjećanja u njima izazivaju.

str.3

Cijeli rad se nalazi: OVDJE, Danica Conjar, magistra kulturne i prirodne baštine u turizmu (mag. turism. cult.)

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZDVOJENI DJELOVI RADA U OVOJ OBJAVI SU PO IZBORU UREDNIKA PORTALA (I.M.), A TO SU:

1.1. PREDMET ISTRAŽIVANJA,

Kolektivno (društveno) sjećanje

Međugeneracijsko sjećanje (ratna trauma)

Stambeni objekti (problem obnove).

Preporuka je da se pročita cijeli rad koji je vrlo autentičan i stručan.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kolektivno (društveno) sjećanje

Jedna od bitnih stavki u ovom radu je da se cijeli sadržaj analize baštinskih praksi temelji na promjenama prije i nakon traumatičnog iskustva lokalne zajednice ovog područja, a to je Domovinski rat. „Traume su ekstremna ljudska iskustva i prilika kada kolektivni identiteti postaju intenzivniji. Stoga su pamćenja trauma važna tema za one koji istražuju kulturu i društvo.“ (Misztal, 2021:194) Također, „trauma mijenja prirodu pamćenja, jer ih čini osobito živima, nametljivima, nekontroliranima, upornima i somatskim. S obzirom da se intenzitet pamćenja tijekom vremena smanjuje, traumatska tjelesna iskustva u tom smislu predstavljaju veliku iznimku.“ (Schudson, 1995:351). Pojmom Sigmunda Freuda „rad pamćenja“ i idejom „elaboriranja tuge“ dijelom se objašnjava proces prihvaćanja traumatskih pamćenja i načina pomirenja sa gubitkom stvari koje ljudi vole.

str. 26

 (...)

 

Međugeneracijsko sjećanje

(...)

Za potrebe ovog diplomskog rada važno je proučiti i međugeneracijsko sjećanje s obzirom na to da je temeljni put prijenosa baštinskih praksi međugeneracijsko sjećanje ili prenošenje znanja, vještina i vjerovanja „s koljena na koljeno“. Potrebno je također i promisliti koji vanjski čimbenici utječu na međugeneracijsko sjećanje i zaboravljanje, a svakako jedan od najvećih faktora je trauma.

„Trauma prekida odnose. Trauma u osobi prekida odnos sa samim sobom i potkopava povezanost s drugima.“ (Hubl, Avrit, 2020/2022:80) Ova tvrdnja opisuje kako je trauma, u ovom slučaju rezultirana ratom, odgovorna za udaljavanje ljudi jednih od drugih i gubitak jednog dijela nematerijalne kulturne baštine, koja se najčešće prenosila razgovorom. Međutim, udaljavanjem ljudi i smanjenjem socijalnog kontakta dolazi do gubitka običaja poput prela i sl. Bitno je napomenuti da to nije rezultat same traume već i globalizacije i kontakta s drugim kulturama. (Hubl, Avrit, 2020/2022:80)

str. 27

(...)


Stambeni objekti

(...)

Drugi problem na koji se nailazi je problem tradicijskog graditeljstva ili zapostavljanja istoga pa tako Kušen kao voditelj projekta „Saborsko: Planinsko mjesto ruralnog turizma“ iz 1998. navodi: „Sve su kuće konstrukcijski rađene korektno i odgovarajućih standarda i veličine s obzirom na broj članova domaćinstva. Međutim, arhitektonsko-urbanistički gledajući, ta su zdanja građena potpuno „nepismeno“, bez podruma, s visokim tavanskim nadozidom, bez traga tradicijskog graditeljstva, bez organizirane građevinske parcele, na kojoj bi se moglo organizirati neko seljačko gospodarstvo, odnosno obrtnička ili poduzetnička djelatnost.“ Ovaj projekt, kao jedna od detaljnijih studija tog vremena, bio je usmjeren na samoodrživosti bivših i budućih stanovnika, predstavlja detaljno razrađen plan i projekcije, a razvoj Saborskog trebao se temeljiti na turizmu, seljačkim gospodarstvima, iskoristivosti šume, poljoprivredi i sličnim djelatnostima. Naveden je, primjerice, broj smještajnih kapaciteta koji mogu biti otvoreni do 2000. godine kao i broj zaposlenih, ali sada, 24 godine poslije studije, možemo se zapitati je li studija Instituta za turizam bila preambiciozna za ovo područje, ili je u obnovi (gotovo) sve krenulo po krivu. (Kušen, 1998:6)

str. 34

Komentari  

#1 Ivan 2022-11-09 16:08
"24 godine poslije studije, možemo se zapitati je li studija Instituta za turizam bila preambiciozna za ovo područje, ili je u obnovi (gotovo) sve krenulo po krivu. (Kušen, 1998:6)"

Moj odgovor je bez ikakve zadrške da je u obnovi u samom početku sve krenulo po krivu.
Kao prvo uzmimo samo, kao za primjer, gradnju kuća bez podruma što je van svake pameti, ovakvog primjera nema nigdje u svijetu bez obzira na podneblje i klimatske prilike, jer u kući bez podruma nema života nigdje, a pogotovo ne u ovim našim krajevima,

I danas ima onih (jadna im majka) koji kažu Luka je obnovio Saborsko, Luka je napravio sve ..., vidi se kako je obnovljeno, ništa od tradicijskog nije ostalo osim stare crkve koju je obnovilo Min. Kulture.

Ratnim profiterima je odgovarala ovakva obnova u Saborskom koja je započela 6 mjeseci prije donošenja Zakona o obnovi 3.4.1996.

Prilikom posjeta ministra obnove Jure Radića Saborskom u tijeku obnove 1996., Ana Krizmanić iz Kuselja mu je uputila prigovor; "ministre ovo ne valja ne gradite nam podrume", na što je on odgovorio; "gospođo sve je u redu, sada je prioritet krov nad glavom, a podrume ćemo napraviti u drugoj fazi"

Dodaj komentar