Nedavno je iz tiska izašla Općina Saborsko - Panoramska turistička karta. Tiskanje takvoga prospekta pozitivan je pomak u razvitku turizma na prostoru Općine. Međutim, stvari bi izgledale još bolje da se izdavaču nisu potkrale pogreške povezane kako za tekstualnu tako i za kartografsku stranu karte. 

Postalo je općenito pravilo da neki autori ne mare za propuste na projektima u ruralnim sredinama, rezonirajući da ih selo nije kadro uočiti i prepoznati. U općini Saborsko, recimo, sličan slučaj bio je s projektima ceste D42. Ti su projekti puni pogrešaka a rezultat toga je da od ceste na kraju nije bilo ništa.

 

Zbog toga bi i ovaj prikaz trebalo shvatiti kao želju da se poveća pozitivna kritičnost autorima ali i kao pomoć za korekcije kod ponovljenih izdanja Panoramske turističke karte općine Saborsko.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tekstualni dio počinje s prikazom Saborskog kao naselja, što je u popriličnoj inverziji s naslovom panoramske turističke karte koji jasno upućuje na prostor Općine. Dakle sadržaj teksta prvo je trebala biti Općina pa nakon toga naselja u Općini. 

Na istome mjestu je rečeno da je Saborsko 22 km od glavnog ulaza u Nacionalni park Plitvice. To nije precizan podatak, ako se udaljenost računa od katastarske granice Saborskog, a nije niti ako se računa od granice Općine. 

Na istome mjestu koristi se i lat. riječ spektakularna. Ta se riječ u turizmu obično koristi, ako se uopće koristi, u značenju dočeka. Dakle dobro bi bilo da je umjesto spektakularna iskorišten stručni izraz u značenju prirodna atrakcija (vidjeti Kušen, 2002).

Nadalje kaže se da je Općina na trasi trgovačkog puta koji je povezivao Frankopane (sjedište u Novome Vinodolu) i Modruš (Josipdol). To bi pozicioniranje približno odgovaralo Brinju ali ne i Saborskom jer je Saborsko samo u kratkim razdobljima bilo na margini tih puteva.

U drugome odlomku govori se o nastanku starih utvrda, crkava i naselja u vihorima brojnik bitaka. Svakako nije običaj graditi takve građevine, osobito crkve i naselja, u vihoru rata.

U trećem odlomku razmotren je prostor Parka u kojem nemaju pristup posjetitelji. Koliko je poznato u Parku ne postoji takav prostor.

Na prostoru Općine razmatrano je i stanište koje se prostire uz labirint rijeka (množina) ponornica. Zapravo postoji samo jedna rijeka koja dužinom korita i količinom protoka ulazi u skupinu rječica.

U blizini Čorkove Uvale spominje se posebni rezervat prirode. Moguće da je izraz slučajno iskorišten. Ako nije valja reći da su prirodni rezervati (ili rezervati prirode) niže jedinice zaštite od nacionalnog parka. Takva konstrukcija značila bi da razina zaštite nije jednaka na ukupnome prostoru Parka te da je u blizini Čorkove Uvale niže razine.

U dijelu teksta koji analizira biciklističku stazu do Rakovice kaže se da se šumska cesta spušta kroz prirodne oblike vrtača. Postoje li neprirodne (umjetne) vrtače. Ako da sve u Hrvatskoj mogle bi se izbrojiti na prste jedne ruke. 

Cesta D42 prikazana je kao pravac s prednostima za turiste koji putuju iz Zagreba na Jadransko more. Ta cesta nije tranzverzalni nego longitudinalni pravac dakle poprečne je orijentacije i ne vodi direktno na more. 

Tekst koji tumači prednost ceste D42 pred karlovačkom cestom podosta je zamršen. Točno je da je izlaz Ogulin bliže Plitvicama od izlaza Karlovac. Međutim drugačije je s turistima koji dolaze iz smjera Zagreba jer tada udaljenosti od Ogulina (izlaz) do Plitvica (64km) treba dodati i udaljenost od Kalovca do izlaza Ogulin (57km). Tada je dužina puta od Karlovca, preko Ogulina, do Plitvica 121km a od Karlovca, preko Slunja, pa do Plitvica 95km. 

Pod naslovom Biciklističke staze oko Ličke Jesenice prikazano je i otjecanje rijeke Jesenice. Točno je da Jesenica hrani izvor Slušnice (u tekstu Slušnjice) ili Slunjčice međutim proizvoljan je podatak da Jesenica otječe i prema vrelu Mrežnice. Kao mogućnost biciklizmu spominje se srednjovjekovna cesta od Vidakovića prema Dabru i Otočcu. To nije srednjovjekovna cesta a izgrađena je između 1860. i 1869. godine.

Neki od naputaka kuda treba putovati potpuno su nejasni i nebi bili biciklistima od nikakve koristi. Jedna od takvih rečenica je «Cesta uz željezničku postaju (misli se na Jesenicu, op.aut.) nije prohodna pa idemo još jedan zavoj više lijevo na šumski put do ž.p. Javornik». Što se tiče stila pisanja može se reći da je kićen. Previše je epiteta i superlativa a neke se riječi ponavljaju poput; cvjetne livade, planinske šume – šumovite planine, idealne, rijedak i sl. Prva polovica teksta pisana je u trećem licu a druga polovica u prvom licu.

 

Kartografska strana karte (sagledana je površina karte koju ne obuhvaća članak objavljen 13. lipnja 2017.)

Razlikuju se dvije sekcije. Veća sekcija, u sitnijem mjerilu, prikazuje općinsko kao i područje koje gravitira Općini. Na manjoj sekciji, u krupnijem mjerilu, je naselje Saborsko.

Kosturni dio karta su prometnice. Cestovne prometnice je trebalo prekinuti na granicama poligona Eugen Kvaternik. Mreže cesta mogla bi navesti, osobito strane goste, na prostor poligona a to ondah ne bi bilo potpuno bezopasno. Bjeline koje bi nastale brisanjem cesta na kartografskoj podlozi mogu se popuniti tekstom karte ili njezinom legendom. Na takav način karta ponovno dobije slikovnu cjelovitost.

Na karti prometnice nisu profilirane dimenzijama ili značajem (mjerilom). Nesklad je osobito uočljiv na primjeru željezničke pruge Zagreb - Split i ceste koja vodi od Vezmara do Balinke. Ucrtana trasa ceste znatno je naglašenija od trase pruge, premda je neprohodna. Na pruzi željeznička postaja Jesenica ispisana je kao Jasenica. 

Hidrografija je prikazana bogatijom nego što jest. Na brdu Pištenik ubilježen je izvor Jasenovica premda taj izvor ne postoji. Rijeka Jesenica bilježi se kao Lička Jesenica.

Toponim se može odnosi jedino na naselje (pridjev naselju Lička dodan je u vrijeme Austro – Ugarske vladavine) dok ime rijeci nikada nije mjenjano od 1219. godine i ona je samo Jesenica. Na jednom od izvora Jesenice bilježi se Malo vrelo i Kebino vrelo. Tamo ne postoje dva nego jedan izvor. Malo vrelo je tradicionalni toponim a taj Kebino potječe od nadimka porodice koja je tamo živjela i koja još uvjek gospodari svojim posjedom. 

Na ulasku u blaćansku Veliku pećinu signatura upućuje na obilazak. To nije dobro jer se već u zoni trećeg podzemnog jezerca nalazi velika koncentracija ugljičnog monoksida koji može biti smrtonosan. 

Više je naziva na karti koji su iskrivljeni. Umjesto Bjeljevina predio poviše Jesenice vodi se kao Bijelevine. Na predjelu Živica ucrtane su kuće, iako su posljednje nestale šezdesetih godina prošloga stoljeća. Za razliku od Živice na prostoru bivšeg vojnog garnizona, koji je pored ž.p. Jesenica, postoje objekti koji nisu ucrtani. 

Ucrtana je i kula u Jesenici premda ne postoji već pedesetak godina. Postoje i druge primjedbe na sadržaj karte međutim one nisu razmjera koji mogu utjecati na zadržavanje i orijentaciju turista.

Dakako iznešene primjedbe ne znače da općina Saborsko nema resursa za razvitak turizma. Ima ih i više od prikazanih, na izdanoj karti, samo ih treba inventarizirati.

 

(Autorstvo poznato uredniku)

Komentari