Kada su tijekom 16. stoljeća učestali turski upadi, a naročito nakon pada Drežnika i Bihaća 1592. godine, ovaj kraj skupa s područjem čitave bivše župe Drežnik skoro potpuno opustio, a narod koji nije izbjegao u sigurnije hrvatske krajeve i dalje, sklonio se u šumska područja oko Saborskog! Kad su turci tijekom 16. i 17. stoljeća utvrdili svoje putove prilikom upada u krajeve Pokuplja i Kranjske, nepristupačno područje Saborskog ostalo je po strani i prilično mirno pa je bilo pogodno za ostanak, a vremenom i povrat izbjeglog hrvatskog življa.

Nedefinirana granica između Otomanskog i Habsburškog carstva podrazumijevala je i područje ničije zemlje tijekom 17. stoljeća, široko oko petnaestak kilometara, a zahvaćalo je područje Orihovog Selišta, Korita i Klanca, te jednog djela Rakovičkog polja. Ovo je područje vremenom postalo pogodno za stočarenje naročito u godinama primirja, pa su neki Saborčani imali ovdje svoje "stanove".

NA TVRDOJ GRANICI I JOZEFINSKI KATASTAR 1776

Takozvani "Jozefinski katastar" iz 1776. godine navodi korisnike pukovnijske zemlje, graničare, koji su i vlasnici desetak kuća u Orihovom Selištu. To su mahom doseljeni Saborčani; Špehari, Hodaci, Krizmanići, Frankovići, Vukovići i Bićanići. Kućni brojevi su iz Saborskog, a to znači da su gospodari prebivali u Saborskom, a mlađi, oženjeni vojnici - graničari sa svojim obiteljima u kućama u Orihovom Selištu.

Na arhivskm pukovnijskim spiskovima vojnika zabilježeno je također da su neki stanovali i u satnijskom prenoćištu, uglavnom neoženjeni. Pregledavajući iste spiskove i uspoređujući ih s kartama katastra iz tog vremena zaključujemo da su u Orihovom Selištu koje je u to vrijeme brojilo 20 kuća i stanovali trajno boravili slijedeći Saborčani; To su tri kuće Conjara i Špehara, dvije kuće Hodaka, Malkoča, Matovina, Krizmanića i Sertića, te po jedna kuća Franjkovića, Tomičića, Butoraca i Štefanaca.

Ostali Saborčani koji se spominju kao stanovnici Saborskog u Jozefinskom katastru i na spiskovima vojnika Ogulinske pukovnije s kraja 18. stoljeća, Grdići, Dumenčići, Kovačići i drugi, u Orihovom Selištu se ne spominju!

Komentari  

#1 Ivan 2018-02-21 16:41
Ovaj članak objavljujem već treći put, no koliko vidim nema nekog većeg zanimanja za ovu temu, odnosno za našu prošlost.
"NAROD KOJI ZABORAVLJA SVOJU PROŠLOST, NE ZASLUŽUJE NI BUDUĆNOST ..."
#2 Darko 2018-02-22 12:27
Ivane izgleda da nas svih vise zanima sadasnjost a i buducnost. Povjest ostaje u knjigama. Istina tema je zanimljiva ali mi vise od ovih informacija neznamo, ali i to primamo na znanje. Ne znam sto bih mogli jos komentirati. Jedino oni koji imaju tamo jos koga od daljnje rodbinu.
#3 Ivan 2018-02-22 12:44
Naravno Darko da više od ovoga ne znamo, nisam niti mislio na to, iako ne isključujem mogućnost da netko doda još nešto novo. Naime zanimanje posjetitelja za neku temu ne ocjenjujem po broju komentara nego po broju posjeta. Tako ovaj članak spada u one manje posjećene...!?
Na temu prošlosti i budućnosti evo jednog zanimljivog članka: https://kamenjar.com/fra-jozo-grbes-hrvati-su-izgubili-pricu/
#4 Stjepan 2018-02-22 20:56
Ivane
pratim sva tvoja pisanja i puno sam ti zahvalan , istražujem svoje rodoslovlje trenutno sam u mirovanju ali sam našao dosta podataka koje si stavljao na portal koji su me uputili za lakše istraživanje. Nadam se da kad odem u mirovinu cca 2 godine bit će puno slobodnog vremena za istraživanje. Želim ostaviti pisani trag svojoj djeci da ne zaborave svoje porijeklo.
Puno ti hvala i lijep pozdrav iz Sesveta
#5 Ivan 2018-02-22 21:18
Pozdrav i tebi Stjepane iz zametenog Saborskog.

You have no rights to post comments