Naslovnica
Hrvoje PETRIĆ: Tko su kranjci u Lici i Krbavi krajem 17. i početkom 18. stoljeća?
- Detalji
- Pregleda: 2210
Hrvoje PETRIĆ, Pregledni rad
Filozofski fakultet, Zagreb
Zavod za hrvatsku povijest
Istraživanje pojedinih etnika krajem 17. i početkom 18. stoljeća na širem prostoru mletačkih, osmanskih i habsburških krajišta (Triplex Confinium1) predstavlja dugotrajnu i zahtjevnu obradu, a ovaj rad koji se odnosi na Kranjce možemo smatrati tek uvodom u buduća sustavnija istraživanja.
Polazeći u razmatranje etnika na prostoru Like i Krbave2, u ovom slučaju Kranjaca, moramo se suočiti s nizom problema. Miroslav Bertoša ustvrdio je da “u dosadašnjoj hrvatskoj historiografiji pojam identiteta nije znanstveno osvijetljen”, odnosno nije osvijetljen sa stajališta povjesničara. “Suprotno etimološkome značenju riječi, identitet neke skupine, etnosa ili naroda u povijesnom smislu ne predstavlja istovjetnost, kao što ni pojam identiikacije koji ga prati ne znači potpuno poistovjećivanje.” Činjenica jest da su hrvatski identiteti od ranoga srednjovjekovlja ostali do danas osebujan zbroj razmrvljenih identiteta dijelova hrvatskog etničkog prostora, koji su se u tim prijelomnim stoljećima uobličavali pod utjecajima golemih promjena na Sredozemlju, u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Retrospektivno promatrano, u povijesnim izvorima možemo naslutiti, katkad i fragmentarno dokumentirati obrise stvarnosti, no tu stvarnost možemo samo tumačiti, nikako ne i oživjeti u današnjem obliku.”3
Od kasnoga srednjeg vijeka cijeli je hrvatski etnički prostor bio poprište velikih promjenama. “Najteže posljedice izazvala su osmanlijska prodiranja nakon kojih su uslijedila pojačana migracijska pomicanja hrvatskog etnosa i nastavljene njegove kontinuirane seobe prema zapadu i sjeverozapadu uz istodobna useljavanja koja su najčešće korijenito mijenjala nekadašnji etnički, vjerski, kulturni pa i “mentalni” identitet na tim prostorima. Selidbene struje označavaju smjerove kretanja pojedinih većih i manjih skupina, katkad tek ponekih obiteljskih nukleusa ili pojedinaca, ali isto tako označavaju i “kretanje” identiteta. Istraživanje hrvatskog etničkog prostora pokazuje kako migracije slabe tradicionalnu opstojnost identiteta na nekome području, katkad pridonose i njegovom iskorjenjivanju, ujedno prenose identitete u mjesta seoba gdje se stari identiteti susreću s novima, prolaze fazama akulturacije i asimilacije da bi se protvorili u identitete novih i drukčijih odrednica.“4
Mnogi Hrvati ne znaju da potječu od naroda koji se danas veže za Srbiju: 'Dali su nam Starčevića, Matoša, ali i Pavelića'
- Detalji
- Pregleda: 2083
Na spomen Bunjevaca većini će asocijacija biti Bačka i Vojvodina u Srbiji, gdje Bunjevci žive kao kompaktna etnička skupina. Manje je poznata činjenica da mnoge obitelji širom Hrvatske vuku porijeklo upravo od Bunjevaca. Kako su se našli u Srbiji (Bačkoj), otkud im ime i kad postaju dio hrvatske nacije, samo su neka od pitanja koja smo pretresli u razgovoru s docentom Markom Šarićem s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Dobar dio svoje 26-godišnje znanstvene karijere Šarić je posvetio istraživanju regionalne povijesti jugoistočne Europe i Sredozemlja u ranom novom vijeku (od 1500. do 1800.), s naglaskom na povijest vlaških društava dinarskog kulturno-povijesnog prostora, među koje spadaju i Bunjevci.
Na tu temu izdao je desetke znanstvenih radova, a uskoro će mu biti tiskana knjiga 'Vlasi na Tromeđi. Suživot u sukobima u graničnim društvima i kulturama Morlakije (16.-17. stoljeće)', koja se dotiče i bunjevačkog fenomena.
Roda stigla u Plaški ranije nego ikad
- Detalji
- Pregleda: 990
Roda stigla u Plaški 6. ožujka, ranije nego ikada ... Uranilo proljeće, pa tako i sve u prirodi.
Malo po malo postajemo planinarska destinacija
- Detalji
- Pregleda: 1454

Proljeće je tu po svim svojim obilježjima
- Detalji
- Pregleda: 1309
Novosti iz Općine Saborsko
- Detalji
- Pregleda: 1558

Najniža jutarnja temperatura -1.9°C u 06:54, najviša dnevna 13.7°C u 12:48. Nedavno je napravljena automatska meteorološka postaja "Brdine" Saborsko (slika gore).
Najava Korizmenog koncerta u Saborskom
- Detalji
- Pregleda: 1140
KUD "Klek" iz Ogulina održat će 2. ožujka u 19 sati korizmeni koncert u Saborskom u crkvi sv. Ivana Nepomuka.
Ivan Vuković: Kako je Lika s 200.000 stanovnika spala na 36.000? (2. dio)
- Detalji
- Pregleda: 1432

Gospodarsko zaostajanje Like je još od vremena Vojne krajine, kada je Lika služila kao izvor uvijek raspoloživih i besplatnih, a ujedno izvrsnih vojnika za Monarhiju. Za razliku od kmetova, seljaci vojnici bili su vlasnici svoje zemlje u zamjenu za vojnu službu. Vojnokrajiško društvo je za državu trebalo ostati isključivo agrarno. Vlasti su ondje konzervirale društvene i gospodarske strukture. Različitim zakonskim rješenjima održavane su kućne zadruge (proširene obitelji sa zajedničkim zadružnim vlasništvom i skupnim radom, od kojih su najveće imale i preko 60 članova), kako bi se raspolagalo što većim brojem muškaraca za vojnu službu po europskim ratištima, uz istovremeno neprekinutu ekstenzivnu obradu zemlje i druge seoske poslove. Novčana privreda povezana s razvojem gradova ugrožavala je vojno-poljoprivredno društvo i rast gradskog stanovništva nije odgovarao vojnoj upravi. Kako bi se osiguralo samofinanciranje takvog društva, bili su potrebni samo mali vojni gradovi kojima svrha nije bila snažnije razviti nepoljoprivredni sektor.
Josip Anušić: Obilazak staze IZVOR VODA - Saborsko 21. 2. 2024.
- Detalji
- Pregleda: 1743

Izuzetno toplo za ovaj mjesec i ovo doba godine, +15 po danu i +6 oko 19 sati kada smo se vraćali. Radi gušta, ali i zbog uvida u prohodnost staze, nas dva započesmo planinarenje od crkvice Rođenja BDM prateći Križni put prema Gladnom Brdu odakle su nastale i ove panoramske snimke. Naslikavanje, pa dalje po točkama kako slijedi: Kuk, Veliko vrelo Zelenke, most, pećina i stijena Lice Isusovo, Malo vrelo, lovačka kuća, Vejnovac, Mandino vrelce, Vrilce, Bukovača s Počivalom.
https://web.facebook.com/Josoon
Podignut je novi odašiljač
- Detalji
- Pregleda: 1547

U Saborskom je na predjelu Vršak podignut novi odašiljač. Najviša dnevna temperatura je zabilježena u 13:21, a iznosila je 12.4°C.
Stranica 100 od 268



