Glavni Izbornik

Meteo

Tko je online

Imamo 367 gostiju i jedan član na mreži

Prijava

Udruga

Tražilica

Naslovnica

Pogled na Plaščansku dolinu 1905. godine

Detalji
Pregleda: 1271

Pogled s vrha Jovetić strane na Plaščansku dolinu kroz objektiv nepoznatog fotografa 1905. godine. Na fotografiji vidimo konjsku zapregu s kočijom i četvoricu muškaraca – trojicu putnika i kočijaša. No, tu je očito bio i fotograf koji je zabilježio ovaj prizor.

Prema odjeći putnika može se zaključiti da je riječ o gospodi koja se zaustavila nešto prije podneva, tijekom toploga ljetnog dana, kako bi predahnula i protegnula noge. Bilo je to vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, ali i razdoblje intenzivnog iseljavanja stanovništva u Ameriku.

U vrijeme nastanka ove fotografije kroz Plaški još nije prolazila željeznička pruga. Makadamska cesta, vidljiva na fotografiji, tada je bila glavna prometnica koja je Plaški povezivala sa susjednim mjestima u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Željeznička pruga Oštarije – Plaški puštena je u promet 1914. godine, dok je dionica Plaški – Vrhovine otvorena 1918. godine.

 (Fotografiju mi je ustupio Momčilo iz Plaškog.)

Opširnije …

U Saborskom je noćas palo 30 cm snijega

Detalji
Pregleda: 1747

Ovo je drugi nalet zime u veljači ove godine. Noćas je palo 30 cm snijega koji i dalje pada, temperatura zraka je u 8.00 iznosila -1.9°C.

U 14 sati u Biljevini mjerimo 45 cm snijega koji još uvijek pada nošen istočnim vjetrom, temperatura je još dodatno pala tako da sada u 14:40 iznosi -2.2°C. Uvjeti na cesti su vrlo loši pa je vožnja vrlo otežana. Imali smo, za sada četverosatni (9 -13 sati) prekid u opskrbi strujom, istovremeno nismo imali telefonske veze.

Opširnije …

KNJIGA O VLASIMA Andreja Čebotareva

Detalji
Pregleda: 1092
Može biti slika sljedećeg: karta i tekstNi Srbi se ne poistovjećuju s Vlasima, no ne znam kako osporiti vlaško podrijetlo Srba u BiH i RH. Ako u knjizi pročitate stranicu 237 sami ćete doći do zaključka zašto se zadnjih tridesetak godina podilazilo (Zapad preko vlada RH) Srbima na štetu Hrvata, no to nije tema ove knjige.
Na širim prostorima južnog dijela središnje Europe živio je jedan narod (Vlasi), koji danas više ne postoji jer se pretopio u procesu asimilacije’. Hrvati su Vlahom prozvali svakog doseljenika iz turskih kršćanskih pokrajina, no kad su se oni asimilirali, ime Vlah ostalo je kasnije samo za pravoslavne doseljenike.
Isprva se pojam Vlah vezao za potomka romaniziranog stanovnika nekadašnjeg Rimskog Carstva (Rumunja, Talijana, Francuza, itd.). Primjera radi, Hrvati su nekoć Rimljane i kasnije Talijane nazivali Vlasima, a Slovaci, kako autor kaže, francusku salatu zovu ‘valašsky salat’ (u slovačkim ograncima Karpata ima još i danas pravih Vlaha), dok Poljaci zovu Talijane Wloch, a Italiju Volska itd. S druge strane Talijani, ili bolje reći Mlečani, Vlahe nazivaju Morlacchi, tj. sve stočarsko stanovništvo ‘iza brda’ u odnosu na more od Istre do Albanije, a katkad i sve Slavene općenito. I naši ljudi s obale i otoka znaju koji put ljude ‘iza brda’ u odnosu na more nazvati (pogrdno, tj. podcjenjivački) Vlajima (Vlasima), dok bosanski muslimani Vlasima nazivaju katolike i pravoslavce. I kad se zna da je postojanje Vlaha zbog političkih razloga u razdoblju 1918.-1990. osporavano, zbunjeni se čovjek mora upitati: ‘Tko su uopće Vlasi, jesu li zaista postojali, i ako jesu zašto su osporavani, i jesu li Vlasi narod ili imaju neko značenje poput ‘stočara ili pastira’?’.
Svojevremeno je Ljudevit Gaj pisao da se ‘Vlasi razlikuju od Sarbah’, a iz podatka u knjizi razumije se da u Banatu i Timočkoj krajini (istočna Srbija) živi možda pola milijuna Vlaha (vidi stranicu 148). Znamo i to da je prije prodora Turaka, u današnjoj BiH većina stanovnika bili rimokatolici (Hrvati), zatim su bježeći od Turaka dolazili većinom pravoslavni Vlasi i Srbi, kao i ostali, a pod utjecajem islama, danas većina populacije u BiH su muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i rimokatolici (Hrvati), pa se postavlja logično pitanje: ‘Ako u Srbiji postoje Vlasi, zašto su nestali u BiH?’ Očito da je bilo riječi, kako autor knjige kaže, o ‘srbizaciji Vlaha’ (vidi stranicu 170), kako u BiH tako i u Hrvatskoj, koja je započela sredinom 19. stoljeća, a svoju kulminaciju je doživjela u četničkoj državi (1918.-1941.), tako da na primjer hrvatski pravoslavci u Hrvatskoj nemaju pravo na Hrvatsku pravoslavnu Crkvu jer je prešutnu ingerenciju nad pravoslavljem u Hrvatskoj preuzela SPC, tj. Srbija, pa time i Rusija.
Većina povijesnih izvora, kako kaže autor knjige (vidi stranicu 171), opisuje Vlahe u izrazito negativnom svjetlu. Za to postoje objektivna objašnjenja i u osmom poglavlju knjige možete štošta interesantno pročitati i razumjeti nepovjerenja domicilnog stanovništva s područja današnje BiH i Hrvatske prema doseljenicima (Vlasima), pogotovo nakon vlaškog sudjelovanja u turskoj vojsci, a kasnije nakon poklanjanja Beča hrvatske zemlje (Vojna krajina) Vlasima. Prema tome Osmansko Carstvo u najvećoj je mjeri uzrok zašto se Vlasi uglavnom promatraju kroz negativni kontekst. No ima nešto i pozitivno o Vlasima. Naime, postoji vjerovanje na temelju antropoloških istraživanja da su stećke (nadgrobne spomenike) uglavnom postavljali Vlasi.

Opširnije …

Lokva je još živa, da bi prodisala punim plućima iz nje treba ukloniti strano tijelo...!

Detalji
Pregleda: 1753

Luka ju je zatrpao (devastirao) građevinskim otpadom od porušenih kuća, a Marko je na tom deponiju sagradio garaže za komunalno poduzeće (čardak ni na nebu ni na zemlji). No usprkos tome lokva još uvijek u svom preostalom i zapuštenom djelu drži vodu kao i prije. Velika su štetu našem selu, svojim šarlatanskim postupcima, napravila ova dvojica samodopadnih likova. Pogledajte samo na što liče ove garaže (slika gore).

Opširnije …

VELIKI PLITVIČKI SLAP NOĆU

Detalji
Pregleda: 1740

Već godinama vrtim ovu fotografiju u glavi. S Petrom sam davno dogovorio da ćemo to odraditi. Napokon su svi rubni uvjeti za nastanak ove fotke bili koliko-toliko zadovoljeni: obadvojica imamo vremena, slapovi su se zaledili (na žalost ne dovoljno), noć je vedra, mjesec zalazi relativno rano... Možda i najvažnije, Cipi mi je ishodio dozvolu od JU NP Plitvička jezera i pridružio nam se te asistirao i pomogao savjetima... Ekipa, hvala vam što ste dovoljno ludi da u gluho doba noći sa mnom bauljate po zaleđenim stazama i kisnete pod velikim slapom.

Opširnije …

Danas je bilo sunčano i toplije

Detalji
Pregleda: 1387

Najniža dnevna temperatura -4.7°C u 07:34. Najviša dnevna temperatura 7.9°C u 13:11. Šarov (tornjak) čuva kuću - slika gore.

Opširnije …

Objavljujemo novi raspored sv. misa u župama Saborsko i Plaški

Detalji
Pregleda: 1772

Od slijedeće nedjelje (19. 02. 2023.) sv. mise će u Saborskom počinjati u 9:30, a u Plaškom u 11:00, javlja župnik vlč. Bruno Lovaković.

Snježna bajka u Saborskom

Detalji
Pregleda: 1315

Ne treba vam čarobni štapić da biste uživo doživjeli ove bajkovite prizore snježnih dolina. Iskusite nezaboravnu obiteljsku zimsku idilu u šarmantnom Saborskom i njegovoj okolici koja skriva neistražene prirodne i povijesne ljepote.


Svega dva sata vožnje od Zagreba, u srcu zelene Hrvatske nalazi se sada snijegom prekriveno igralište za velike i male. Anđeli u snijegu, grudanje, sanjkanje, izrada snjegovića - vaše "platno" je spremno!

Vikend u snijegu, tko je za? Istražite ponudu na destinaciji i obavezno ponesite zimsku opremu:

Tekst i foto: Plitvičke doline

 

Ššš, odat ćemo vam tajnu! Saborsko će uskoro postati pravi turistički biser. A zašto i ne bi? Smješteno na samom ulazu u NP Plitvička jezera, Saborsko je mikro-destinacija u kojoj vlada skladan suživot jedinstvenih prirodnih ljepota i povijesnih znamenitosti na svakom koraku. Nekoć slabo poznat, gotovo skriven kutak usred plitvičkog raja, Saborsko nakon pridruživanja raznolikoj a složnoj obitelji Plitvičkih dolina samouvjereno izlazi iz sjene, spremno da (avan)turistima novog doba ispriča svoju priču i objelodani svoje zapanjujuće tajne. Otkrijte ih prije svih i još ove zime uživajte u snježnoj bajci koja nijednog člana vaše obitelji neće ostaviti ravnodušnim.

Djevičanska bjelina svugdje oko vas. Gužva, nula bodova. Čitavo ovo snježno kraljevstvo postoji samo za vas. Kraljujte u miru i blagujte u obilju, a za ciku i graju pobrinut će se vaši prinčevi i princeze. Kako drukčije da reagiraju kad otkriju da je ovdje svaki novi brežuljak njihovo novo sanjkalište, a za vrijeme boravka, naravno, moraju isprobati baš svako od njih!

Opširnije …

Petak i subota su bili najhladniji dani ove zime

Detalji
Pregleda: 1150

Petak -16°C i subota - 15°C su bile najniže jutarnje temperature koje smo ove zime izmjerili na meteo postaji "Biljevina". Jutros u 4:14 mjerimo -5.5°C.

Opširnije …

I stari rimljani su jeli puhove

Detalji
Pregleda: 1058

Bogati Rimljani uživali su u hrani. Skupa hrana bila je način za pokazati drugima svoj visoki položaj u društvu.
Doručkovali su u sobama, obično su jeli krišku kruha ili palačinku s medom, također su pili i vino.
Ručali su u 11 sati. Ručak je bio lagan te su jeli kruh, sir i eventualno neko meso. Sve je bilo usmjereno glavnom obroku u danu - "ceni". Taj obrok jeo se kasno poslijepodne ili predvečer. Ako je gospodar sam kod kuće mogao se pojesti za jedan sat, a ako je imao goste mogao je potrajati i do četiri sata. Najbolji način za pokazati domaćinu koliko vam se jelo svidjelo bio je da tražite ostatak jela za ponijeti kući.
Večerali su prije odlaska u krevet. Za večeru su jeli kruh i voće.
Vrlo malo domova je trebalo pećnice jer je vrlo malo hrane bilo prženo. Jeli su u poluležećem položaju. Rimljani nisu bili baš neki mesojedi. Uglavnom su jeli voće i povrće te su obožavali umake i malinovo ulje.

Pisac Petronius pisao je o svom iskustvu sa rimskim jelima te napisao:
"Obukli smo večernju odjeću. Odveli su nas u drugu prostoriju gsje smo našli tri kauča i stol. Pozvali su nas da zauzmemo svoja mjesta. Egipatski robovi su odmah došli i počeli nas posluživati. U prostoriji je stajao veliki brončani magarac koji je na leđima imao dvije košare. U jednoj košari bile su zelne, a u drugoj crnoj masline. Na drugoj strani bili su puhovi umočeni u med i uvaljani u umak. U blizini na srebrnom roštilju nalazile su se male kobasice. Što se tiče vina, plivali smo u njemu."

Zima se ne šali

Detalji
Pregleda: 1139

Danas je bilo vrlo hladno, temperatura zraka je cijelo vrijeme bila u minusu. Najniža dnevna temperatura -7.6°C u 08:10.  Najviša dnevna temperatura -4.5°C  u 13:28.

Stranica 119 od 267