Naslovnica
Uspješni mladi ljudi koji su porijeklom iz našega kraja
- Hitovi: 2854
Ivana Matovina je Hrvatski ovlašteni revizor, Ovlašteni revizor Velike Britanije (UK Association of Chartered Certified Accountants – FCCA). Revizijom se bavi od 1997. godine, a uža specijalnost su joj revizije, poslovno savjetovanje i edukacije u bankama i ostalim financijskim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Iskustvo je stekla radeći 12 godina u jednoj od 4 najveće međunarodne revizijske kuće, te je trenutno direktor vlastitog domaćeg revizorskog poduzeća Antares revizija d.o.o. i savjetodavnog poduzeća Antares savjetovanje d.o.o. Od 2000. godine je profesionalni predavač na nizu profesionalnih konferencija i edukacija uglednih hrvatskih i međunarodnih organizacija (HIBO, HNB, Hrvatska zajednica računovođa, Udruga korporativnih rizničara, Euromoney, Infobiz, HANFA, Hrvatska revizorska komora), kao i brojnim „in-house“ predavanjima financijskim institucijama, primarno na temama iz područja financijskih instrumenata, upravljanja rizicima, načina poslovanja financijskih institucija. Tekst i foto preuzeti sa: poslovnaucinkovitost.eu
Ivanin otac je Stipe Matovina iz Čavine obitelji, a majka Jelena Matovina iz Milaćeve obitelji koja je bila učiteljica u Saborskom 1962.pa do 1974. godine.
Novi list – o mlađim osobama koje su porijeklom iz Jesenice
U Novom listu piše se ovih dana o mladim osobama koje porijeklo vuku iz Jesenice. Razlog pisanju su rezultati koje su postigli u karijerama. Pisanje se prvenstveno odnosi na prof. dr. Emiliu Mišćenić (djevojačko Čikara) i dr. sc. Aleksandra Sašu Milakovića.
Emiliin otac je Dušan a djed pokojni Pero Čikara. Emilia Mišćenić, je profesorica na Katedri za međunarodno i europsko privatno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Međunarodnu znanstvenu karijeru započela je na magistarskom znanstvenom studiju prestižnog Europa-Instituta Sveučilišta u Saarlandu, te nastavila na poslijediplomskom doktorskom znanstvenom studiju Pravnog fakulteta Karl-Franzens Sveučilišta u Grazu.
Znanstveno se usavršavala na nizu međunarodnih znanstvenih institucija poput Max-Planck-Instituta za komparativno i međunarodno privatno pravo u Hamburgu, Institutu za međunarodno i europsko javno pravo Sveučilišta u Tilburgu, Europa – Institutu na Sveučilištu u Saarlandu, Pravnom fakultetu Karl-Franzens Sveučilišta u Grazu, a kao gostujući profesor predavala je na Pravnom i ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Bayreuthu i na Pravnom fakultetu Katoličkog Sveučilišta u Lilu.
Objavila je veći broj znanstvenih članaka, monografija i knjiga. Dobitnica je prestižnih priznanja i nagrada. U 2020. godini dobitnica je nagrade Ivan Filipović.
Josip Anušić dobio odlikovanje za doprinos razvoju planinarstva
- Hitovi: 1841
Večeras je u prostorijama Planinarskog društva Karlovac upriličena skromna svečanost podjele "velikih" priznanja dodjele brončanih i srebrnih znački za doprinos u razvoju planinarstva. Čast dobiti brončanu značku - priznanje imao sam i ja. Prijedlog i obrazloženje komisiji HPS-a, krovnoj planinarskoj organizaciji u RH, dao je ing. Mladen Kuka, predsjednik PD Karlovac. On je večeras bio podjelitelj znački. Ujedno smo uz "Noć muzeja" obišli obližnji Muzej planinarstva i ekspedicionizma kojega je on osmislio i ustanovio, te pribavio brojne exponate od poznatih osoba i onih manje poznatih iz svjetskog i hrvatskog kruga alpinista i pustolova. Objavio je Josip Anušić sinoć na svom fb profilu. Josip je u komentaru dodao: Priznanje nije za šetanje i pravljenje kilometara u planinama, nego za doprinos razvoju planinarstva, dakle rad na novim stazama i drugoj planinarskoj i izletničkoj infrastrukturi, organizaciji izleta, poticanje mladih na zdrav život planinarenjem itd. itd.
S grupom entuzijasta Josip Anušić je 2018. uredio i markirao stazu u dužini od cca 13 km. Službeno predstavljenje i otvorenje staze bilo je 25. kolovoza 2018., na koje se odazvao velik broj planinara iz Hrvatske.
Čestitamo na zasluženom priznanju i hvala mu za našu stazu!
Jučerašnja južina je otopila većinu snijega
- Hitovi: 1948
U najnižem djelu Saborskog "Polju" nema snijega, a 150 m više, na Kuselju (slika desno) ima još 20-tak cm, a samo prije četri dana bilo ga je 50 cm u prosjeku. Najniža dnevna temperatura jutros u -3.6 °C u 05:58 sati. Najviša dnevna temperatura 13.3 °C u 12:03 sati .
Dumenčići na otoku Rabu, u Stajnici i u Saborskom
- Hitovi: 3773
PREZIMENA STANOVNIKA GRADA I OTOKA RABA OD XV. DO XX. STOLJEĆA
10) Knjiga krštenih Mundanija, broj 348 (1871.–1898.): Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Bunić, Cehinar, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumičić, Faflja, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Guščić, Ivić, Kaštelan, Krišković, Krstačić, Krstaš, Krstinić, Lisičić, Lupić, Macolić, Maškarin, Matičić, Pahljina, Pičuljan, Plajer (Plajar), Sušić, Šćerbe, Španjol, Valovičići Žintil.
Dvojna prezimena u matičnoj knjizi krštenih Mundanija broj 348 (1871.–1898.): Krstina detto Taraboća, Krstinić detto Taraboća, Krstinić detto Biskup, Grgurić detto Dumenčić, Dumenčić detto Grgurić, ...
(Slika lijevo selo Mundanije na otoku Rabu)
U selu Mundanije početkom XX. stoljeća (1910. g.) ima 97 kuća u kojima živi 683 stanovnika, i svi su Hrvati. 1948. g. tu živi 1072, a 1971. g. 620 stanovnika. Prezimena: Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Brna, Bučić, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumenčić, Dumičić, Faflja, Forić, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Grgurić, Kaštelan, Krišković, Krstačić, Krstaš, Krstina, Krstinić, Lupić, Macolić, Maškarin, Matušan, Mlacović, Pahljina, Pičuljan, Plajer, Sušić, Šćerbe, Šotić, Španjol, Valentić, Valovičić i Žentil.
Pismo podrške Josipa Anušića vjeroučitelja iz Plaškog, uredniku portala saborsko.net
- Hitovi: 2191
Josip Anušić je rodom iz Banja Luke, vjeroučitelj je po zanimanju, od 1995. živi u Plaškom kao prognani Hrvat iz Bosne. Josip je prvi pokrenuo portal saborsko.net 2008. i nazvao ga Saborsko "grad na Kapeli" i predao ga na daljnje vođenje Mariu Matovini tada osnovnoškolcu.
Foto i tekst: Josip Anušić
Smatram stranicu informativnom. Po mome osobnom sudu, u našoj okolici ona je na drugom mjestu odmah iza slunj-crkva.hr koja nam je svima uzor. Mislim da stranica mora opstati, nije pitanje treba li?, već mora, a kad mora onda treba naći načina. Također sam mišljenja da bi ovakav profil stranice morao biti financiran javnim novcem, od koga god. I ja znam da u Saborskom živi možda samo jedna desetina svih onih koji ponosno ističu da su Saborčani ili u Ogulinu, ili Zagrebu ili Rijeci ili Australiji ili Americi ili Njemačkoj ili Francuskoj, ... Stekao sam dojam da je takvih oko 2000. Ako tome dodamo i prijatelje Saborskog, razne putnike, turiste, avanturiste, koji su žedni suvislih informacija o mjestima kroz koja prolaze i u koja dolaze, onda je broj potencijalnih posjetitelja ove stranice još veći.
Spomenuo sam nužnost financiranja, ali također i nužnost širenja kruga onih koji će pisati na ovim stranicama, dakle dopisnika. Bilo bi lijepo kada bi češće vidjeli koju sliku i koji tekst iz Australije ili Njemačke, ... s nekog okupljanja povodom rođendana ili čega drugog. To ne može Ive odavde napisati, ali mogu dopisnici uslikati i napisati koju riječ. A onda kada imaš više suradnika, onda se napravi i neko uredničko vijeće koje odlučuje i usmjerava hod stranice. Onda nije za nešto kriv samo Ive, već uredničko vijeće. Svi mi možemo komentirati, i to je vrlo lako, ali onih koji imaju "nešto iza sebe" koji su se sami bavili ovim poslom, oni rijetko komentiraju, jer znaju koji je to posao. Možda bi se dalo još toga komentirati, toga, hvala Bogu, uvijek ima.
Poštovani posjetitelji, jeste li za, ili protiv dosadašnjeg načina vođenja portala saborsko.net...?
- Hitovi: 3222
Znam da je puno naših Saborčana, ne samo Saborčana, zadovoljno ovim portalom, no ima i onih koji nisu, a nisu registrirani za pisanje komentara na saborsko.net pa mi se javljaju putem facebooka nezadovoljni nekim mojim člancima, pa evo prilike i za njih i za sve ostale da iznesu svoja mišljenja ovdje - javno da svi mogu pročitati u čemu je problem.
O vama koji pratite ovaj portal ovisi idemo li dalje ili prekidamo s radom, jer ne želim raditi protiv volje "većine" i trpiti neugodnosti i uzrujavati se što mi sada najmanje treba. Ako se pokaže da nemam podrške za daljnji rad, ja stranicu zatvaram, a sve do sada prikupljeno i objavljeno ću spremiti na HD da ostane za neka bolja vremena.
Otvaram komentare za svih znajući da ću sada u komentarima imati hrpu spamova (tzv. neželjene pošte) koje ću morati brisati svakodnevno, zbog čega do sada nije bilo otvorenih komentara, a istovremeno upozoravam da je svatko odgovoran sam za svoje pisanje!
Molio bih također da se potpisujete svojim punim imenom i prezimenom da se zna tko je tko, ako netko misli da će se sakriti iza nekog lažnog imena, NEĆE, jer čim napiše komentar na portalu ostaje trag u obliku e-mail i IP adrese, za slučaj uvreda i kleveta!
Toliko od mene, sad ste vi na redu.
Ivan Matovina
Evo kako je vrijeme danas u Saborskom
- Hitovi: 2413
Najniža dnevna temperatura -7.9 °C u 08:20 sati. Najviša dnevna temperatura 1.7 °C u 10:55 sati. Visina snijega je 50-tak cm.
Vrijeme danas: opet je počeo padati snijeg
- Hitovi: 2043
Od 13 sati u Saborskom pada gust snijeg, temperatura je -1.5°C
Saborsko.net je neovisni web portal - saborsko.hr je službena stranica općine Saborsko
- Hitovi: 2167
Saborsko.net je neovisni web portal, ne koristi se u komercijalne svrhe, nema nikakve političke pokrovitelje, financira ga sam urednik, i nema nikakve veze sa službenom stranicom općine Saborsko - saborsko.hr. Neki to još uvijek ne znaju, pa pokušavaju putem facebook poruka utjecati na sadržaje članaka koje objavljujem.
Ivo Turk — Nikola Šimunić: Demografski nestanak ogulinskoga kraja i njegova uvjetovanost prometnom dostupnošću
- Hitovi: 1590
Ogulinski kraj obuhvaća južni i jugozapadni dio Karlovačke županije. Može se poistovjetiti s teritorijalnim obuhvatom nekadašnje općine Ogulin koja je postojala prije uspostavljanja današnjega županijskog teritorijalnog ustroja. Danas je taj prostor u sastavu grada Ogulina i sljedećih općina: Josipdol, Plaški, Saborsko i Tounj. Ovaj je prostor, jednako kao i cjelokupna Karlovačka županija, u dubokoj demografskoj krizi. Karlovačka županija svrstava se u red hrvatskih županija s najnepovoljnijim demografskim pokazateljima. Uz to, pojedini dijelovi ogulinskog kraja, poput općine Saborsko, pripadaju skupini gradova/općina s najnepovoljnijim demografskim stanjem i trendovima u Karlovačkoj županiji. Depopulacija u Karlovačkoj županiji i ogulinskom kraju započela je osjetno ranije nego u Hrvatskoj, ako se ona razmatra u cjelini, i njezina je dugotrajna prisutnost veliki remetilački čimbenik ekonomskog razvoja. Na pojavu depopulacije utjecalo je mnogo čimbenika, od kojih valja istaknuti izostanak socijalno–geografske transformacije ruralnih prostora nakon razvoja urbano bazirane industrijalizacije koja je potakla migraciju selo–grad. Ogulinski je kraj pretežito ruralan i relativno je periferno položen u odnosu na županijski centar Karlovac.
Uvod
Karlovačka županija već dug niz godina spada u red hrvatskih županija s najnepovoljnijim demografskim obilježjima i procesima. Spomenuta je županija u najvećoj mjeri ruralna. Obuhvaća 5 administrativnih gradova (Karlovac, Dugu Resu, Ogulin, Ozalj i Slunj), te 17 općina (Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje). Karlovačka županija broji ukupno 649 naselja1 i taj podatak svjedoči o vrlo disperznim obilježjima naseljske mreže.
(Ogulinski kraj - karta lijevo)