Naslovnica
Prvi dan jeseni protekao u ljetnom ozračju
- Hitovi: 340
Jesen započela u ljetnom ozračju, danas je u 15:19 izmjeren dnevni maksimalac od 24.2 °C.
NADA KLAIĆ: Bosanska država starija je i od Srbije i od Hrvatske
- Hitovi: 374
"Treba priznati da bi upravo rađanje srednjovjekovne bosanske države moralo pobuđivati posebnu pažnju i to ne samo zato što je ona, izgleda, među svojim susjedama najstarija, nego i zato što se hrvatska ili srpska formula nikako nisu dale primijeniti na Bosnu", pisala je povjesničarka Nada Klaić koja je jasno i glasno rekla da je država Bosna starija i od Hrvatske i od Srbije. U svojim djelima je ironično polemizirala sa srpskim i hrvatskim historičarima, otkrivajući njihove neutemeljnosti i pokušaje historijskih podvala.
Osnovni preduvjet vrednovanja bogatog i tematski raznovrsnog, no ipak u osnovici medievistički profiliranog opusa sveučilišne profesorice i hrvatske povjesničarke Nade Klaić (Zagreb, 21. VII. 1920. ‒ Zagreb, 2. VIII. 1988.) jest točnija i potpunija njezina bibliografija. Teško se danas može naći povjesničar koji bi u tako širokom luku podjednako temeljito i savjesno mogao pisati o ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, dalmatinskim komunama, slobodnim kraljevskim gradovima u Slavoniji, bosanskom srednjovjekovlju, grofovima Celjskim, ranonovovjekovnoj društvenoj povijesti i njezinom odrazu u Šenoinu djelu, ali i mnogim drugim temama.
Od prvog objavljenog rada godine 1944. pa sve do posmrtno tiskane Srednjovjekovne Bosne (1989.) i Povijesti Hrvata u srednjem vijeku (1990.), djelo prof. Klaić privlači pozornost kako historiografije tako i tzv. „običnih čitatelja”. Oslanjajući se djelomice i na prinose starijih povjesničara, analizirala je cjelokupan hrvatski diplomatički materijal ranosrednjovjekovnog razdoblja (Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara, 1965., 1966–67), dovodeći u sumnju njegovu autentičnost. God. 1946. doktorirala je tezom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. Od 1954. bila je privatni docent, a od 1968. redovita profesorica na katedri za hrvatsku povijest.
Kraj njenog života označio je pisanje o Bosni. U svom djelu Srednjevjekovna Bosna – Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe 1377. godine, objavljenoj osam mjeseci nakon njezine smrti, Nada Klaić je pisala:
Nabujala je "zelena rijeka"
- Hitovi: 587
Nabujala je "zelena rijeka", Saborčani je zbog njene boje zovu Zelenka, a pravo joj je ime Jesenica. Vjerojatno je ime dobila po jeseni, "jesenska rijeka", jer je tada najizdašnija vodom, upravo kao ovih dana.
U ljetno prijepodne saznah da je danas zapravo zadnji dan ljeta, jer već popodne u 14:43 počinje jesen. Taj trenutak se zove jesenska ravnodnevica, što znači da se sunce nalazi točno iznad ekvatora, te da su se dan i noć izjednačili po trajanju. Nakon ovog trenutka dan će se, u odnosu na noć, skraćivati sve do 21. prosinca.
U jednom toplom danu od 21°C max. smo imali kraj ljeta i početak jeseni.
Iz jutarnje magle izronio je sunčan dan
- Hitovi: 468
Osvanulo je maglovito jutro s temperaturom od 10°C u 07:00. Kroz maglu se nazire sunčevo blještavilo što nagovještava sunčan dan. Kako smo jutros i očekivali magla se razišla i konačno smo ugledali sunce nakon 10-tak dana oblaka, magle i kiše. U 16 sati mjerimo ugodnih 19.4 °C.
Sabor u Cetinu 1527. godine
- Hitovi: 323
Cetinski (Cetingradski) sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., na kojem je nakon pogibije Ludovika II. Jagelovića u bitki na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški. Izbor je potvrđen pisanom poveljom, poznatom pod nazivom Cetingradska ili Cetinska povelja, koju su napisali i svojim pečatima ovjerili vodeći hrvatski velikaši. Sa svoje strane, Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice Hrvatskoga Kraljevstva, obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde.
Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor 6. siječnja 1527. u Dubravi kraj Vrbovca (zapadno od Čazme) izabrao za kralja Ivana Zapolju, nakon čega je uslijedilo razdoblje građanskog rata, koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i donio im nove osvajačke uspjehe.
Mohačka bitka
Smrt ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. i teški vojni poraz na Mohačkom polju 1526. godine nametali su politici hrvatskog i ugarskog plemstva tri važna zadatka: izbor novoga kralja, okupljanje snaga i nastavak borbe protiv Turaka. Veći dio hrvatskog plemstva smatrao je da je potrebno povezivanje s Austrijom zbog djelotvornije obrane od Turaka i stoga su odlučili da austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburga izaberu za kralja.
Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije
- Hitovi: 928
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine. Za njegovih nasljednika izbijaju dinastičke borbe, potom slijedi mirna i čvrsta vladavina Stjepana Držislava, ponovne dinastičke borbe, te vladavina Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira. Hrvatsko Kraljevstvo izgubilo je posljednjeg hrvatskog vladara 1097. godine kada je u Bitki na planini Gvozd poginuo posljednji hrvatski kralj Petar Snačić.
Unatoč tomu, Hrvatska dobiva stranog vladara tek 1102. godine kada hrvatsko plemstvo prihvaća ugarskog kralja Kolomana za hrvatskog vladara.
Od 1102. godine Hrvatsko Kraljevstvo stupa u personalnu uniju dijeleći istog kralja s Ugarskom. Od 1527. godine obje kraljevine prihvaćaju za kralja vladara iz dinastije Habsburg – vladarske kuće koja vlada također i Češkom te čitavim Svetim Rimskim Carstvom.
Pri tome Hrvatska i Ugarska nisu smatrane dijelovima Svetog Rimskog Carstva. Od 19. stoljeća (u doba kada nestaje Sveto Rimsko Carstvo), a Habsburzi postaju carevima Austrijskog Carstva, službeni naziv Hrvatske je Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija.
Krečenje općinskih prostorija koštalo 5 000 eura, Sjednica općinskog vijeća završila žestokom raspravom
- Hitovi: 1031
Sjednica Općinskog vijeća općine Saborsko završila žestokom raspravom. Pod točkom Razno za raspravu se javio vijećnik Sabljak koji je svojim pitanjem/komentarom pokazao da ne zna gdje se nalazi, da li je na sjednici Općinskog vijeća ili u Saboru RH pošto je rekao da je Općinsko vijeće "zakonodavno tijelo". Naime razlog njegovog obraćanja je bila proslava ovogodišnje Oluje zbog koje je prozvao višu stručnu suradnicu za udruge, civilnu zaštitu i vatrogastvo, djelatnicu JUO kao odgovornu za propuste u organizaciji, što je po meni van svake pameti. Proturiječio mu je zamjenik načelnika Nikola Grba... Uostalom poslušajte audio snimak, nazanimljiviji dio rasprave od 01:10:45...do kraja sjednice. Zapisnik sa 17. redovne sjednice od 2.9.2024.
Vesna Brletić - Općini Saborsko i komunalnom poduzeću SABKOM
- Hitovi: 745
Općini Saborsko i Komunalnom poduzeću Sabkom
Da se u budućnosti ne bi ponavljali ovakvi propusti kao u slučaju moje majke Kate, tražim da se preostale majke saborčanskih branitelja, na posljednji počinak, isprate dostojno jer bez žrtve njihovih sinova vi gospodo nebi sjedili tu gdje sjedite. Dakle neke stvari treba pod hitno mijenjati.
Naime moja majka Kate Dumenčić, majka najmlađeg poginulog branitelja Saborskog Ivice Dumenčića "čekala" je u pogrebnom vozilu u lijesu da bi se mrtvačnica u Saborskom počistila, jer smo ju zatekli neurednu. Načelnik općine Saborsko Marko Bićanić tvrdi da je sve bilo čisto, što nije istina. Mrtvačnicu je na kraju očistila moja sestrična Barica Conjar kako bi lijes moje majke bio dostojno položen na odar. Razočarana, bijesna i tužna ovo sam morala napisati i upozoriti na nemar i nerad u Općini.
Prijevoz pokojnika od mrtvačnice do grobnog mjesta platila sam 30 eura (stavka 2. na računu), a moju majku Katu Dumenčić do grobnog mjesta je vozila obitelj.
Sramota! Ovo je izdaja branitelja i njihovih obitelji. Općina je izdala branitelje za 30 eura koji joj ne pripadaju, kao Juda koji je izdao Isusa za 30 srebrenjaka. Žao mi je Saborskog po ovakvim vodstvom!
Vesna Brletić
Dah jeseni
- Hitovi: 398
Nakon ove zadnje kiše u zraku se osjeća dah jeseni, jutros je na meteo postaji "Biljevina" u 7:00 izmjereno 10 °C ...
Krbavska bitka 1493.
- Hitovi: 286
Dana 9. rujna 1493. godine dogodila se bitka na Krbavskom polju u Lici (Krbavi), u kojoj je bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša zadao težak poraz hrvatskoj vojsci pod vodstvom bana Emerika Derenčina. Ova se bitka po mnogim autorima smatra početkom Stogodišnjeg rata između Hrvatskog kraljevstva i turskog Osmanlijskog carstva. Hrvatska plemićka vojska doživjela je veliki poraz, a pogibija velikoga broja hrvatskih plemića i stradanje mnoštva seljaka, potaknulo je kroničara fra Ivana Tomašića da sredinom 16. stoljeća ovu bitku opiše kao ''prvi rasap Kraljevstva Hrvatskoga''. Pop Martinac u svom je zapisu nekoliko dana poslije bitke pisao o tome kako se među stanovništvo Like i Krbave uvukao strah nakon Krbavske bitke: ''...I bi zabrinutost velika kod svih koji su živjeli u ovim zemljama kakva nije bila od vremena nečistih Tatara i Gota i Atile…'' Okupacijom Bosne (1463.) i Hercegovine (1482.) agresorske osmanlijske čete pojavile su se na granicama Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva.
Prve značajnije provale turskih okupatora u gorsku Hrvatsku počele su u 60-im godinama 15. stoljeća, a mnoge od njih Turci su nastavljali dalje na zapad, uz pljačku i pustošenje slovenskih zemalja. Tako je bilo i godine 1493. kada je upad izvršila osmanlijska vojska pod vodstvom zloglasnog Jakub-paše. On je još u kolovozu te godine predvodeći 8 000 konjanika napao Jajce, ali ga nije uspio okupirati. Zato je produžio preko Une sve do Celja i Ptuja, vukući sa sobom velik plijen kao i dosta zarobljenika. Kako su ga iz Štajerske uspjeli protjerati, vratio se u Hrvatsku i usput izvršio jedan od svojih zločina: spalio je predgrađe, samostan i crkvu grada Modruša. Hrvatski se ban Emerik Derenčin sa hrvatskom vojskom u međuvremenu zaustavio na Krbavskom polju kod Udbine, s ciljem da spriječi ponovni upad Turaka u Bosnu i oslobodi zarobljenike. On je bio tad već slavom ovjenčan vojskovođa koji se proslavio kao zapovjednik neosvojiva grada Jajca. Hrvatska je vojska brojila 15 000 ljudi, a boj je počeo ujutro 9. rujna 1493.
U Saborskom svečano proslavljen blagdan Rođenja BDM - Male Gospe
- Hitovi: 799
Mala Gospa ili blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije svečanije se slavi u istoimenoj drevnoj crkvi u Saborskom. Procesija s Gospinim kipom je krenula iz župne crkve u 10:30 sati nakon zajedničke molitve i nastavila molitvom krunice i marijanskim pučkim pjesmama do crkve Rođenja BDM. Svečano misno slavlje predvodio je vlč. Bruno Lovaković. Vjernici su u cijelosti ispunili crkvu, a nekoliko vjernika je ostalo i vani. Pjevanje su predvodile žene iz župnog zbora, a svojim glasovima pratili su svi nazočni. Narod je pobožno i pozorno pratio svetu misu, a s posebnim zanimanjem.
Ovaj spomenik kulture nulte kategorije iz 1726.g, zbog skromnih dimenzija neki će nazvati kapelicom ili crkvicom, međutim svojevremeno je imala status župne crkve i bila je posvećena sv. Ivanu Nepomuku skoro 150 god., kada je malo niže, na glavnom cestovnom pravcu napravljena veća župna crkva na koju je prenešen titular sv. Ivan Nepomuk, a ova manja crkva koje okružuje staro groblje biva posvećena Rođenju BDM.
Oslobađanjem Like 1699. godine od Turaka i pomicanjem turske granice prema Izačiću i Cazinu nakon Požarevačkog mira 1718. godine stvorili su se uvijeti za ponovnu organizaciju života na području Saborskog. Prve podatke o župnoj crkvi i titularu donose nam kanonske vizitacije biskupa Ivana Benzonija (1730 - 1745.), iz kojih saznajemo da je u Saborskom župna crkva sv. Ivana Nepomuka, te da nema područnih kapela (Franjo Emanuel Hoško, Popis i stanje župa današnje gospićke biskupije - Bogovićev zbornik). Župna crkva bila je sagrađena 1726. godine na ruševinama ranije crkve, a župom je upravljao 1735. godine Pavao Draženović, rodom iz Brinja, glagoljaš. Ista godine, pred ulaznim vratima u nazočnosti arhiđakona i generalnog vikara blagoslovljeno je zvono u čast sv. Ivana Nepomuka (Josip Burić, Biskupija Senjska i Modruška u 18. stoljeću - KS, Zagreb, 2002.).