Naslovnica
Povijest: Jesenica u razdoblju Vojne krajine
- Hitovi: 4796
Računa se da je Vojna krajina (ili Vojna granica, njem. Militargrenze) nastala 1527. godine, kada je habsburški nadvojvoda Ferdinand l. na hrvatske granice postavio stalnu vojsku (Fras, 1835.). Premda je u kasnijem razdoblju izgubio osnovnu obrambenu namjenu, vojnokrajiški sustav se u Jesenici održao sve do dekreta kralja Franje Josipa o razvojačenju svih dijelova Vojne krajine, odnosno odluke o sjedinjenju s maticom zemljom. Dekret je objavljen 8. kolovoza 1873., a odluka o sjedinjenju donesena je 15. srpnja 1881. (Hrvatska enciklopedija, 1999.). Prvi vjesnici proljeća u veljači više puta su nas prevarili
- Hitovi: 656
Proteklih godina smo često bili svjedoci prvim proljetnicama u veljači, a tek onda je znala nastupiti zima, tako da baš i nije za vjerovati jaglacu i kukurijeku njima je dovoljno sasvim malo sunca 4-5 dana da procvijetaju bez obzira bio to siječanj ili veljača. Dok sam ovo snimao u 13 sati temperatura je bila 11.7°, a tako je već 4 dana.
Danas je u Saborskom bilo sunčano i za ovo doba godine pretoplo
- Hitovi: 1665
Nakon vedre noći jutro je bilo hladno, najniža noćna temperatura izmjerena je u 04:43, a iznosila je -5.8°C. Dan je bio sunčan i za ovo doba godine topao. U 14 sati je izmjereno 14.1°C.
Komentar proglasa o vjetroelektranama Dabar – Lička Jesenica
- Hitovi: 889
Autor:
Prof. dr. R. Knežević (foto lijevo)
Vjetroelektrana Lički medvjed trebala bi nastati na prostoru Dabra. Njezina izgradnja usmjerena je prema Jesenici, pa se Jesenica, odnosno općina Saborsko, spominju samo zbog smjera podizanja ali ne i zbog protezanja izgradnje i na općinu Saborsko. Unatoč van općinske lokacije vjetroelektrana bi mogla zahvatiti i budućnost općine Saborsko.
Zbog toga je cilj ovoga članka skrenuti pozornost na nekakve napisane izreke iz proglasa koje bi možda mogle izgledati i bolje, odnosno što od njih očekivati.
Kada neki od projekata, koji se bave valorizacijom prostora, krenu zasukano, od njega obično ne bude ništa. Najčešće se to dešava kod onih projektanata koji slabo poznaju teren, ili se u projektiranju drže nedorečenih istraživanja. Jedan od takvih primjera bila je projektna dokumentacija za trasu ceste D42 od Biljevine pa do blizine Koranskoga mosta. U tome projektu briga za održivi okoliš usmjerena je na frankopansku kulu u Jesenici premda je poznato da ona ne postoji posljednjih pedesetak godina. Na kraju od projekta nije bilo ništa, ili nije bilo do sada.
Slično može biti i s projektom vjetroelektrane koja se projektira pod nazivom Lički medvjed.
Frankopanski dvorac, stara škola i enigma oko naziva Kloštar i Kvartir ...?
- Hitovi: 3917
Karta Saborskog iz 1763. - 1787.
Na karti iz 18. stoljeća (slika gore) se vidi crkva St: Ivan što odgovara poziciji današnje kapele Rođenja BDM, a uz glavnu cestu je ucrtana obrambena kula ili manji dvorac. Na osnovu ove, a i drugih karata i nekih podataka znamo da je na mjestu "stare škole", odnosno ispred današnje škole bila fankopanska kula. Vjerojatno je srušena kad se gradila "stara škola", pa se kamen iskoristio kao građevni materijal. Sličan primjer imamo i u Jesenici, od kamena tamošnje kule sagrađena je škola početkom 20. st.
Vrijeme i broj stanovnika u Biljevini na današnji dan
- Hitovi: 1105
Svud je poć', al' je kući doć'. Danas mi je, poslije Plitvičkih jezera, na red došla moja Biljevina. U 18. stoljeću na Austro-ugarskim kartama nalazim naziv Billevine, u 19. stoljeću u crkvenim knjigama Biljevina Matovinska, u 20. stoljeću Donja i Gornja Biljevinu, a danas Biljevina, iako na topografskim kartama još uvijek postoji D. i G. Biljevina. Vrijeme je od ranog jutra bilo sunčano i bez vjetra. Jutros je na meteo postaji "Biljevina" u 02:53 izmjereno -9.9°C, a najviša dnevna je izmjerena u 12:25 od 3°C. Ove dvije kuće pripadaju Donjoj Biljevini.
Pošto su danas objavljeni prvi neslužbeni podaci o popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine, ja ću objaviti neke podatke za Biljevinu.
U obadvije Biljevine, u 16 stambenih objekata, živi 21 osoba (19 Matovina i dvoje Vukovića). Od tog broja 9 osoba živi u tri stana u zajedničkoj kući na adresi Biljevina 21.
Također treba napomenuti da u 3 obnovljene kuće u Biljevini nije bilo stalnih stanovnika nakon obnove, jedna kuća nije nikada dovršena jer je vlasnica umrla u tijeku obnove. Nakon obnove je sagrađena jedna kuća za apartmane Matovina, Biljevina 21 i dvije vikendice u Gornjoj Biljevini Mate Matovina i pok. Adam Vuković, tako da je u Biljevini ukupan broj kuća 19, u prosjeku jedan stanovnik po kući, a u prijašnja vremena, prije 50-tak godina su bile pune kuće čeljadi, velike i male, stare i mlade.
Saborsko je u zadnjih 20 godina izgubilo 50% svog stanovništva
- Hitovi: 1250
PPODACI O BROJU STANOVNIKA ZA OPĆINU SABORSKO PO POPISU IZ 2021.
Zima na Plitvičkim jezerima
- Hitovi: 775
Meteorološki podaci za Plitvička jezera od jutros u 7 sati: Vjetar brzina (m/s) 0.0, Temperatura zraka (°C) -4.8, Relativna vlažnost (%) 93, vedro, visina snijega 23 cm. DHMZ
Dečki iz Etno šindre su danas bili "na visini zadatka"
- Hitovi: 976
Dečki iz Etno šindre su danas bili "na visini zadatka", a još su bolji kad su ispod krova na strojevima. Pere, Ivan i Marinko u akciji čišćenja snijega napadalog proteklih dana.
Danas je vrijeme bilo sličo jučerašnjem, hladno je, temperature se kreću od -5°C do -3°C. Jutros je puhala bura koja se oko podne stišala ...
Odnedavno Biljevina i Kuselj dobivaju vodu iz vrela Čevrkalo, ali neki radije piju s izvora Kuselj
- Hitovi: 5827
Voda s izvora Kuselj je neusporedivo kvalitetnija od vode iz vodovoda Saborsko tj. iz vodospreme na Alanu, pa zato mnogi vodu za piće nose s ovog izvora, i ja sam jedan od njih.
Naravno put nije očišćen, ljudi su sami, po snijegu od 40 cm, progazili prtinu do izvora. Ova prtina u snijegu me vraća u djetinjstvo kada smo zimi na ovome izvoru napajali stoku i vozili vodu za piće u bačvama na saonicama.
Pa eto preživili smo i to, a snjegovi su bili puno veći, ali su ljudi bili puno bolji i solidarniji. Čistilo se ručno ili sa drvenom ralicom koju je vukla konjska ili volovska zaprega, a danas je teško sa strojevima u čijim kabinama ima grijanje/hlađenje, udobna sjedala i sva ostala čuda tehnike.
Pojavom modernog vodovoda u vodu se radi dezinfekcije već desetljećima dodaje klor, ali i ostale kemikalije koje djeluju antibakterijski.
Problem se javlja kada ljudski organizam počinje te dobre kemikalije tretirati kao otrove odnosno alergene. I u tom slučaju voda uzrokuje curenje nosa, crvene i vodene oči - baš kao što je slučaj s ljudima koji su alergični na pelud.
Klor koji je najčešći pročišćivač vode najčešći je i alergen. Studija provedena u Belgiji povezala je klor u vodi s alergijama i napadajima astme. Druga istraživanja pak povezala su klor s iritacijama kože, nadraženim očima te respiratornim problemima poput bronhitisa. A našem komunalcu je teško očistiti tih 100 metara, barem onaj ravni dio puta, kako bi ljudima olakšali pristup izvoru, kad ga već imamo.