Glavni izbornik

  • Naslovnica
  • O Saborskom
  • Svi članci
  • Poginuli branitelji Saborskog
  • Masovna grobnica
  • Spomen soba
  • Crkva Rođenja BDM
  • Crkva sv.Ivana Nepomuka
  • Križni put
  • Od Ogulina do Plitvica
  • Povijesne teme
  • Saborčanski rodovi
  • Domovinski rat, Ivan Vuković
  • Važnost obrane Saborskog
  • Skrada
  • Lokva u Saborskom
  • Rijeka Jesenica
  • Mogućnosti razvitka
  • Razvojni potencijali
  • Prognoza vremena
  • Impressum

Korisnički izbornik

  • Zaboravili ste korisničko ime?
  • Zaboravili ste lozinku?

Tražilica

Vrijeme

Udruge



Donatori udruge

Antares - revizija - savjetovanje

Rotus Novosel - Toyota

Tko je online

Imamo 547 gostiju i jedan član online

Prodajem zemljište



Naslovnica

Mirno teče rijeka ...

  • Ispis
Objavljeno: 13 Veljača 2022
Hitovi: 663

Mirno teče rijeka ...

Opširnije... Dodaj novi komentar

Povijest: Jesenica u razdoblju Vojne krajine

  • Ispis
Objavljeno: 12 Veljača 2022
Hitovi: 4796
Računa se da je Vojna krajina (ili Vojna granica, njem. Militargrenze) nastala 1527. godine, kada je habsburški nadvojvoda Ferdinand l. na hrvatske granice postavio stalnu vojsku (Fras, 1835.). Premda je u kasnijem razdoblju izgubio osnovnu obrambenu namjenu, vojnokrajiški sustav se u Jesenici održao sve do dekreta kralja Franje Josipa o razvojačenju svih dijelova Vojne krajine, odnosno odluke o sjedinjenju s maticom zemljom. Dekret je objavljen 8. kolovoza 1873., a odluka o sjedinjenju donesena je 15. srpnja 1881. (Hrvatska enciklopedija, 1999.). 
U tome razdoblju uloga Hrvatskoga sabora na usmjeravanje razvitka bila je minimalna, ponajprije zbog toga što je Jesenica, kao dio Vojne krajine, postala podčinjena Ratnom vijeću u Grazu (Marković, 2006.). Na području Vojne krajine Ratno vijeće imalo je jurisdikciju i nad civilnim stanovništvom (Moačanin, 1991.-1992.). Uspostavi vojnokrališke vlasti u Jesenici prethodilo je osnivanje uhodarske službe 1524. godine. Jesenica je te godine dobila status utvrđenoga grada, premda je tvrđava podignuta znatno kasnije (Pavičić, 1962.). U početnome razdoblju izgradnje i konsolidacije vojnokrajiškoga obrambenog sustava prvo je Senjanin Nikola Jurišić, kojega su habsburške vlasti 1526. imenovale vrhovnim kapetanom oružanih snaga na granici prema Turcima, popunio Jesenicu krajiškim Srbima, koji su postali graničari i habsburška plaćena vojska. Jesenica je nakon popune postala prva crta obrane, i mješavina naroda, a Jeseničani su bili jedan od važnijih činitelja u obrani Austro-Ugarske Monarhije. Kroz priblizno 350 godina, od godine utemeljenja pa do razvojačenja, Jesenica je neprekidno ovisila o Vojnoj krajini. Kako je opasnost rasla ili padala, tako su se mijenjali uloga i značaj Jesenice.
Opširnije... Dodaj novi komentar

Prvi vjesnici proljeća u veljači više puta su nas prevarili

  • Ispis
Objavljeno: 11 Veljača 2022
Hitovi: 656

Proteklih godina smo često bili svjedoci prvim proljetnicama u veljači, a tek onda je znala nastupiti zima, tako da baš i nije za vjerovati jaglacu i kukurijeku njima je dovoljno sasvim malo sunca 4-5 dana da procvijetaju bez obzira bio to siječanj ili veljača. Dok sam ovo snimao u 13 sati temperatura je bila 11.7°, a tako je već 4 dana.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Danas je u Saborskom bilo sunčano i za ovo doba godine pretoplo

  • Ispis
Objavljeno: 09 Veljača 2022
Hitovi: 1665

Nakon vedre noći jutro je bilo hladno, najniža noćna temperatura izmjerena je u 04:43, a iznosila je -5.8°C. Dan je bio sunčan i za ovo doba godine topao. U 14 sati je izmjereno 14.1°C.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Komentar proglasa o vjetroelektranama Dabar – Lička Jesenica

  • Ispis
Objavljeno: 09 Veljača 2022
Hitovi: 889

Autor:
Prof. dr. R. Knežević (foto lijevo)
Vjetroelektrana Lički medvjed trebala bi nastati na prostoru Dabra. Njezina izgradnja usmjerena je prema Jesenici, pa se Jesenica, odnosno općina Saborsko, spominju samo zbog smjera podizanja ali ne i zbog protezanja izgradnje i na općinu Saborsko. Unatoč van općinske lokacije vjetroelektrana bi mogla zahvatiti i budućnost općine Saborsko.
Zbog toga je cilj ovoga članka skrenuti pozornost na nekakve napisane izreke iz proglasa koje bi možda mogle izgledati i bolje, odnosno što od njih očekivati.

Kada neki od projekata, koji se bave valorizacijom prostora, krenu zasukano, od njega obično ne bude ništa. Najčešće se to dešava kod onih projektanata koji slabo poznaju teren, ili se u projektiranju drže nedorečenih istraživanja. Jedan od takvih primjera bila je projektna dokumentacija za trasu ceste D42 od Biljevine pa do blizine Koranskoga mosta. U tome projektu briga za održivi okoliš usmjerena je na frankopansku kulu u Jesenici premda je poznato da ona ne postoji posljednjih pedesetak godina. Na kraju od projekta nije bilo ništa, ili nije bilo do sada.
Slično može biti i s projektom vjetroelektrane koja se projektira pod nazivom Lički medvjed.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Frankopanski dvorac, stara škola i enigma oko naziva Kloštar i Kvartir ...?

  • Ispis
Objavljeno: 17 Siječanj 2022
Hitovi: 3917

Karta Saborskog iz 1763. - 1787.

Na karti iz 18. stoljeća (slika gore) se vidi crkva St: Ivan što odgovara poziciji današnje kapele Rođenja BDM, a uz glavnu cestu je ucrtana obrambena kula ili manji dvorac. Na osnovu ove, a i drugih karata i nekih podataka  znamo da je na mjestu "stare škole", odnosno ispred današnje škole bila fankopanska kula. Vjerojatno je srušena kad se gradila "stara škola", pa se kamen iskoristio kao građevni materijal. Sličan primjer imamo i u Jesenici, od kamena tamošnje kule sagrađena je škola početkom 20. st.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Vrijeme i broj stanovnika u Biljevini na današnji dan

  • Ispis
Objavljeno: 14 Siječanj 2022
Hitovi: 1105

Svud je poć', al' je kući doć'. Danas mi je, poslije Plitvičkih jezera, na red došla moja Biljevina. U 18. stoljeću na Austro-ugarskim kartama nalazim naziv Billevine, u 19. stoljeću u crkvenim knjigama Biljevina Matovinska, u 20. stoljeću Donja i Gornja Biljevinu, a danas Biljevina, iako na topografskim kartama još uvijek postoji D. i G. Biljevina. Vrijeme je od ranog jutra bilo sunčano i bez vjetra. Jutros je na meteo postaji "Biljevina" u 02:53 izmjereno -9.9°C, a najviša dnevna je izmjerena u 12:25 od 3°C. Ove dvije kuće pripadaju Donjoj Biljevini.

Pošto su danas objavljeni prvi neslužbeni podaci o popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine, ja ću objaviti neke podatke za Biljevinu.

U obadvije Biljevine, u 16 stambenih objekata, živi 21 osoba (19 Matovina i dvoje Vukovića). Od tog broja 9 osoba živi u tri stana u zajedničkoj kući na adresi Biljevina 21.

Također treba napomenuti da u 3 obnovljene kuće u Biljevini nije bilo stalnih stanovnika nakon obnove, jedna kuća nije nikada dovršena jer je vlasnica umrla u tijeku obnove. Nakon obnove je sagrađena jedna kuća za apartmane Matovina, Biljevina 21 i dvije vikendice u Gornjoj Biljevini Mate Matovina i pok. Adam Vuković, tako da je u Biljevini ukupan broj kuća 19, u prosjeku jedan stanovnik po kući, a u prijašnja vremena, prije 50-tak godina su bile pune kuće čeljadi, velike i male, stare i mlade.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Saborsko je u zadnjih 20 godina izgubilo 50% svog stanovništva

  • Ispis
Objavljeno: 14 Siječanj 2022
Hitovi: 1250

PPODACI O BROJU STANOVNIKA ZA OPĆINU SABORSKO PO POPISU IZ 2021.

Opširnije... 5 komentare

Zima na Plitvičkim jezerima

  • Ispis
Objavljeno: 14 Siječanj 2022
Hitovi: 775

Meteorološki podaci za Plitvička jezera od jutros u 7 sati: Vjetar brzina (m/s)  0.0, Temperatura zraka (°C)  -4.8,  Relativna vlažnost (%)  93, vedro, visina snijega 23 cm. DHMZ

Opširnije... Dodaj novi komentar

Dečki iz Etno šindre su danas bili "na visini zadatka"

  • Ispis
Objavljeno: 11 Siječanj 2022
Hitovi: 976

Dečki iz Etno šindre su danas bili "na visini zadatka", a još su bolji kad su ispod krova na strojevima. Pere, Ivan i Marinko u akciji čišćenja snijega napadalog proteklih dana.

Danas je vrijeme bilo sličo jučerašnjem, hladno je, temperature se kreću od -5°C do -3°C. Jutros je puhala bura koja se oko podne stišala ...

Opširnije... Dodaj novi komentar

Odnedavno Biljevina i Kuselj dobivaju vodu iz vrela Čevrkalo, ali neki radije piju s izvora Kuselj

  • Ispis
Objavljeno: 11 Siječanj 2022
Hitovi: 5827

Voda s izvora Kuselj je neusporedivo kvalitetnija od vode iz vodovoda Saborsko tj. iz vodospreme na Alanu, pa zato mnogi vodu za piće nose s ovog izvora, i ja sam jedan od njih.

Naravno put nije očišćen, ljudi su sami, po snijegu od 40 cm, progazili prtinu do izvora. Ova prtina u snijegu me vraća u djetinjstvo kada smo zimi na ovome izvoru napajali stoku i vozili vodu za piće u bačvama na saonicama.

Pa eto preživili smo i to, a snjegovi su bili puno veći, ali su ljudi bili puno bolji i solidarniji. Čistilo se ručno ili sa drvenom ralicom koju je vukla konjska ili volovska zaprega, a danas je teško sa strojevima u čijim kabinama ima grijanje/hlađenje, udobna sjedala i sva ostala čuda tehnike.

Vezano za vodu iz vodovoda, treba znati da ima ljudi koji ne mogu piti kloriranu vodu zbog zdravstvenih tegoba.
Pojavom modernog vodovoda u vodu se radi dezinfekcije već desetljećima dodaje klor, ali i ostale kemikalije koje djeluju antibakterijski.
Problem se javlja kada ljudski organizam počinje te dobre kemikalije tretirati kao otrove odnosno alergene. I u tom slučaju voda uzrokuje curenje nosa, crvene i vodene oči - baš kao što je slučaj s ljudima koji su alergični na pelud.
Klor koji je najčešći pročišćivač vode najčešći je i alergen. Studija provedena u Belgiji povezala je klor u vodi s alergijama i napadajima astme. Druga istraživanja pak povezala su klor s iritacijama kože, nadraženim očima te respiratornim problemima poput bronhitisa. A našem komunalcu je teško očistiti tih 100 metara, barem onaj ravni dio puta, kako bi ljudima olakšali pristup izvoru, kad ga već imamo.
Opširnije... 2 komentara
  1. Koliko je jutros hladno u Saborskom najbolje govori ova fotografija
  2. Hladno jutro na Kuselju i u Biljevini
  3. Važna informacija za vlasnike zemljišta na Kuselju (Potocima)
  4. Ovako se to radi kod nas u Saborskom, kako jedan od naših reče, na "zapadnom balkanu" ...
  5. Noćas je u Saborskom palo 37 cm snijega

Stranica 10 od 110

  • Početak
  • Prethodno
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • Sljedeće
  • Kraj