izv. prof. dr. sc. Marina Marinković 
Odsjek za kroatistiku Izvorni znanstveni rad
Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci Primljeno: 20. listopada 2025.
Sveučilišna avenija 4, 51000 Rijeka Prihvaćeno: 15. prosinca 2025.
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
dr. sc. Mirjana Crnić Novosel, znan. sur.
Institut za hrvatski jezik
Republike Austrije 16, 10000 Zagreb
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
DIJALEKTOLOŠKA PRIPADNOST GOVORA SABORSKOGA
U ovome se radu predstavlja govor Saborskoga u 21. stoljeću koji je u nekoliko prethodnih priloga opisan zasebno, ali i u kontekstu drugih novoštokavaca ikavaca u njegovoj neposrednoj blizini. Ujedno, predstavljen je i kao jedan od reprezentanata novoštokavskoga ikavskog dijalekta kao nematerijalne jezične baštine karlovačkoga kraja. U vezi s tim, uz tipične novoštokavske ikavske značajke koje obilježuju saborčanski govor, utvrđene su i one karakteristike saborčanskoga govora koje odražavaju rezultate njegova suživota s neštokavskim (čakavskim) ili štokavskim ijekavskim susjedima.
Govor Saborskoga prema odrazu jata pripada novoštokavskome ikavskom dijalektu, a zastupljen ga šćakavizam svrstava među govore unutar šćakavskoga poddijalekta istoga dijalekta. Ujedno se saborčanski govor nekim svojim specifičnostima izdvaja unutar skupine govora kojoj pripada. Najbliži su mu šćakavci ikavci u nekoliko mjesta na području Like, Korduna i Gorskoga kotara, uz govor šćakavskoga Sv. Jurja (kod Senja)

Govor Saborskoga uglavnom okružuju novoštokavci ijekavci (u mjestima Lička Jesenica, Plaški) i čakavci ikavsko-ekavskoga podrijetla (šira ogulinska okolica). Stoga se ovaj govor u prošlosti prikazivao i na čakavskim i na štokavskim kartama, a ovim i recentnijim prethodnim ispitivanjima saborčanskoga govora utvrdilo se da suvremeni mjesni govor Saborskoga treba svrstati isključivo na kartu štokavskoga narječja. U novijoj literaturi, na koju se ovaj rad uvelike oslanja, napušteno je uvriježeno mišljenje o bunjevačkome podrijetlu saborčanskih govornika, koji i sami odbacuju takva tumačenja.

Govor Saborskoga u starijoj se literaturi spominje najpreciznije u studiji Ivana Brabeca o slunjskim ikavcima, tj. o govorima Korduna – koje određuje mješovitim ikavskim govorima, a u tu skupinu ubraja i govor Saborskoga. Među bunjevačka je naselja uvršten u Ričniku ličke ikavice (Čuljat 2004).2.

Temeljne jezične značajke saborčanskoga govora

(...)

Cijeli rad možete naći OVDJE

Ovaj rad je napisan povodom znanstvenog skupa pod nazivom "Općina Saborsko i okolica u prošlosti i sadašnjosti"  održanog u Saborskom 17. svibnja 2025. godine u organizaciji Udruge Podplješivički graničari.

Komentari