Glavni izbornik

  • Naslovnica
  • O Saborskom
  • Svi članci
  • Poginuli branitelji Saborskog
  • Masovna grobnica
  • Spomen soba
  • Crkva Rođenja BDM
  • Crkva sv.Ivana Nepomuka
  • Križni put
  • Od Ogulina do Plitvica
  • Saborčanski rodovi
  • Domovinski rat, Ivan Vuković
  • Važnost obrane Saborskog
  • Skrada
  • Lokva u Saborskom
  • Rijeka Jesenica
  • Mogućnosti razvitka
  • Razvojni potencijali
  • Prognoza vremena
  • Zračne snimke
  • Impressum

Korisnički izbornik

  • Zaboravili ste korisničko ime?
  • Zaboravili ste lozinku?

Tražilica

Vrijeme

Udruge



Naslovnica

Sinoć je ponovno počeo padati snijeg

  • Ispis
Objavljeno: 02 Travanj 2022
Hitovi: 1061

Na našoj novoj meteo postaji "Kuselj" koja je instalirana kod ove kućice temperatura je u u 20:00 iznosila  0.2°C.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Noćas i jutros je u Saborskom padao snijeg

  • Ispis
Objavljeno: 02 Travanj 2022
Hitovi: 1382

Temperatura se jutros, dok je padao snijeg, spustila na -1°C. Fotografije su snimljene na Kuselju, odnosno Potocima.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Nakon dugog sušnog razdoblja danas je cijeli dan padala kiša

  • Ispis
Objavljeno: 31 Ožujak 2022
Hitovi: 3078

Nakon dužeg sušnog razdoblja danas je cijeli dan kišilo. Temperatutre su se kretale od 6.3°C jutarnjih do najviše dnevne od 9°C u 15:50.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Umjesto da su zakrpali još neku rupu na cesti oni su "višak" asfalta razvukli po ledini kraj ceste

  • Ispis
Objavljeno: 29 Ožujak 2022
Hitovi: 1287

Umjesto da su zakrpali još neki dio ceste koja je inače u katastrofalnom stanju, oni su višak asfalta pred kraj radnog vremena razvukli po ledini kraj ceste. Sve mi to plaćamo kod registracije automobila i u cijeni goriva, plus kroz česte popravke  oštećenja na automobilima koja nastaju zbog zimske službe (pjeskarenje pragova) i rupa na cesti.

Opširnije... 1 komentar

URPI Mala Kapela - Prikupljamo sredstva za obnovu mosta na Dretulji

  • Ispis
Objavljeno: 29 Ožujak 2022
Hitovi: 1861
Neke fotografije su od prije 7 godina, neke od prije dvije godine, a neke od prekjučer. Most od željezničkih šina i pragova na vrelu Dretulje su svojevremeno pokrali, kako se to popularno kaže, sakupljači sekundarnih sirovina, a u stvari su to lopovi i kriminalci. Nekada su se ovakve radnje nazivale podrivanjem državnog poretka i kazna bi bila KPD Zenica ili Goli Otok.
Opširnije... Dodaj novi komentar

Danas je bilo toplo 20°C

  • Ispis
Objavljeno: 28 Ožujak 2022
Hitovi: 1450

Najniža dnevna temperatura -2.9°C u 05:41 sati. Najviša dnevna temperatura 19.7°C u 13:36 sati. Fotogalerija Kukurijek u raznim bojama.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Ilirsko naslijeđe u Hrvata iliti Ero s onoga svijeta

  • Ispis
Objavljeno: 28 Ožujak 2022
Hitovi: 1058
Početkom vikenda sam u HNK pogledao operu "Ero s onoga svijeta". Moram priznati da na ovo genijalno djelo, izvedeno u mnogim državama, koje preporučam svakom, ne bih sad ni otišao da mi nije bilo besplatno u sklopu obilježavanja 255. godišnjice gimnazije. Stereotip da Dinarci ne vole operu pobijaju njeni sami autori dinarci: Jakov Gotovac rodom iz Vinova i autor libreta Milan Begović iz Vrlike koja im je bila i inspiracija za operu.
Običaj tetoviranja djece među dinarskim Hrvatima iz BIH zabilježen je i u okolici Vrlike, kao i Vinovu i ostalim selima između cetinske Svilaje i šibenske Boraje te oko Imotskog i južnije. O ilirskom porijeklu vrličke narodne nošnje (metalne aplikacije, vez, ukrasi, crvenkapa, novac, dukati) i njenom napadnom sličnošću s japodskim nošnjama možete više pročitati na foto (Igla-kist-dlijeto: hrvatsko tradicijsko ruho: katalog izložbe KGZ; OŠ M. Begovića Vrlika).
Tetoviranje djece i dijelovi nošnje naravno nisu jedino kulturno naslijeđe ilirskog porijekla u BIH, Zagori i dijelu Like. Ilirske korijene ima i ganga i druge vrste ojkanja, transhumanca i sve vezano za nju, pekva, kamene kuće, bunje, katuni, nijemo kolo, neki instrumenti, mnogi simboli na tetovažama, stećcima i nošnjama ili kako piše bivši glavni urednik Hrvatskoga biografskog leksikona, ravnatelj knjižnice JAZU, prof. na FFZG, akademik Aleksandar Stipčević koji je doktorirao na Ilirima:
Opširnije... Dodaj novi komentar

Hrvatsko tradicionalno tetoviranje djece - 2. dio: Sicanje na Blagovijest (25. 3.)

  • Ispis
Objavljeno: 25 Ožujak 2022
Hitovi: 1442
Tetovaže koje se nisu primile početkom proljeća na dan sv. Josipa 19. 3., obično su ponavljanje na današnji dan, na Blagovijest. Osim na ta 2 blagdana, djeca su, ovisno od kraja do kraja, tetovirana i u pomične proljetne blagdane, obično u Velikom tjednu ako bi pao na ožujak, poglavito na Veliki petak, a ponegdje rijetko i na Uskrs. Iznimno, u nekim krajevima tetoviralo se i početkom ljeta, na Ivanjdan (24. 6.), a nigdje se nikad Hrvati nisu tetovirali na jesen i zimu, niti općenito u razdoblju nakon početka ljeta pa sve do početka proljeća.
Neki pape katolicima su zabranili tetoviranje i kršćanski misionari su još u srednjem vijeku iskorijenili tetoviranje u čitavoj Europi, osim u hercegbosanskim i balkanskim planinama. Stoga su se zapadni Europljani ponovno susreli s tetoviranjem tek u 18. st. kada su došli u kontakt s polinezijskim narodima, od kojih su preuzeli riječ tatau, što u Polinežana znači udariti, sjeći, ubosti... Ta riječ ušla je u eng. kao tatoo, a potom iz eng. u hrvatski, premda Hrvati iz BIH imaju znatno starije izraze sicanje i bocanje.
O starosti običaja sicanja križeva i drugih simbola, svjedoči njegova geografska rasprostranjenost. Npr., tradicionalno tetovirane djevojke (također najčešće križevi) mogu se susresti i danas među nekim kršćanima Etiopije, a običaj je do najnovijeg doba bio prisutan i među Egipćanima kršćanske vjere (Kopti).
Opširnije... Dodaj novi komentar

Na Brdinama gori hrpa borovih stabala i suha trava

  • Ispis
Objavljeno: 24 Ožujak 2022
Hitovi: 1386

Da se nije sa vatrom igrati dokaz je i ovaj današnji požar na Brdinama. Netko je zapalio suhu travu na području Polja ispod zaseoka Štrkovi. Vatra je gorjela vjerojatno oko sat vremena usmjeravana sjevernim vjetrom područjem između Štrkova i Varoša prema Brdinama. Vatrogasci očito ovom požaru nisu pridavali nikakvu pažnju smatrajući valjda da ne postoji opasnost za kuće i borovu šumu u blizini. Pokrenuli su se tek oko 15:30  u izviđanje kad se zapalila velika hrpa borova (slika gore).

Inače je ovih dana vrlo velika opasnost od nastanka i brzog širenja požara jer je posvuda obilje suhe trave. Tome u prilog idu i relativno  visoke temperature zraka ovih dana, a koja je danas u 12:46 iznosila 19.8°C. No "pustimo sad požar", važno je imati vatrogasni dom i "šminkerski" džip za vozikanje okolo.

Opširnije... 1 komentar

Danas je gorilo u Jesenici

  • Ispis
Objavljeno: 23 Ožujak 2022
Hitovi: 1033

Danas je gorilo u Jesenici, vatra je prijetila zaseoku Dragići. Odmah sam nazvao službu 112. Požar je započeo u donjem močvarnom djelu toka rijeke Jesenice i širio se prema zaseoku Dragićima. Gorilo je i u Plaškom na više mjesta, zaista neodgovorno ponašanje pojedinaca.  Jutros je bilo friško -5.9°C, a najviša dnevna je uz sjeverac u 15 sati iznosila 15.3°C.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Starosjedioci zapadnog djela Zagreba (Vrapča, Kustošije i Jaruna) su Ličani

  • Ispis
Objavljeno: 21 Ožujak 2022
Hitovi: 1216
Oršići i ostale izbjeglice iz samo jednog ličkog sela 1527. starosjedioci su zap. Zagreba od Vrapča i Kustošije do Jaruna te su osnovali sela Jarun i Horvate / Knežiju i dali ime Trešnjevki („plac pod črišnju”)
Nakon turskog osvajanja Like 1527., pred zidine Gradeca (s Kaptolom imao oko 2800 st.) stižu izbjeglice iz nepoznatog ličkog čakavskog sela, predvođene svojim župnikom Ljubićem. Spominje se 30 prezimena izbjeglih, sva na -ić, za razliku od kajk. starosjedilaca čija prezimena nisu na -ić. Za izbjegle obitelji sa stokom, župnik Ljubić traži smještaj, što gradski sudac Mijo Novak odobrava i predloži da izbjeglice iz Like budu grički kmetovi i dodijeli im se nenaseljena i šumovita današnja Knežija, za krčenje i obrađivanje, kako bi prehranjivale Gradec, a ujedno bile štit prema Turcima.
Gradski bilježnik Bartol Vrkljan razdijeli zemljište, nikle su drvene kolibe, a gradske vlasti novom selu dale ime „Horvati“, što je na kajk. i mađ. značilo Hrvati, jer starosjedioci sjev. od Kupe tad još nemaju razvijenu hrv. nacionalnu svijest, koju šire brojni izbjeglice s područja južno od Kupe i Save, tj. srednjovjek. Hrvatske.
Samo 1/3 ličkih obitelji nastavlja živit u Horvatima, jer još iste 1527., 2/3 kuća uništava poplava Save. Stradali se upute prema gradskim zidinama, gdje ih dočeka kaptolski prepošt Albert Kašuh. Oni postaju kaptolski kmetovi, jer je većina naseljena u Vrapče („v Rabče”) i o njima ću 2. put, a Oršići, Hrgovići, Petrovići, Židanići i Županići naseljeni u Jarun, po kaptolskim zapisima šumovit i pun zmija i gmizavaca te ga je trebalo raskrčit i naselit seljacima koji će hranit Kaptol i bit na raspolaganju kao vojska protiv Turaka i potencijalno Gradeca. Kasnije Kaptol u Jarun naseljava i 2. kmetove, npr. Bartoliće, Petrine i Borovce.
Opširnije... Dodaj novi komentar
  1. "Uobičajene" proljetne aktivnosti
  2. Hodak: Ništa dobra nam se ne sprema…
  3. Tetoviranje djece na Josipovo katolički blagdan 19. ožujka
  4. Danas je u Saborskom bilo vjetrovito i prohladno
  5. Proljeće je na pragu, a s proljećem i toplijim danima povećava se broj ilegalnih migranata

Stranica 122 od 244

  • Početak
  • Prethodno
  • 117
  • 118
  • 119
  • 120
  • 121
  • 122
  • 123
  • 124
  • 125
  • 126
  • Sljedeće
  • Kraj