Naslovnica
Kad se asfaltira u Jesenici onda ide cijela ulica, a u Saborskom ostaju nedovršene i napola asfaltirane...
- Detalji
- Pregleda: 23854
Kad se asfaltiralo u Jesenici onda se išlo do zadnje kuće u ulici, dok u Saborskom imamo svakakvih čuda. Imamo napola asfaltiranih putova, imamo da ostane jedna ili dvije kuće, imamo da asfalt dođe 5 ili 10 m do pred kuću i tu završi...!?
Pogledajte fotografije one govore tisuću riječi.
TUŽNA PRIČA IZ SABORSKOG: U Domovinskom ratu izgubila sina jedinca, a putevi do njene kuće su zarasli u trnje, do kuće se ne može osobnim autom...
- Detalji
- Pregleda: 4006
Kuća pok. Slavka Dumenčića i Kate Dumenčić, čiji je 19-ogodišnji sin jedinac Ivica svoj život dao za ovu grudu, nema pristupa niotkuda. Putevi koji vode do ove kuće su u takvom stanju da se njima mogu kretati samo šumski traktori ili terenci. Prošla je 21 godina od obnove, gradilo se, asfaltiralo i nasipavalo na sve strane po cijeloj Općini i nitko se, do dana današnjeg, nije sjetio sirote Kate Dumenčić, udovice pok. Slavka Dumenčića i majke pok. Ivice Dumenčića hrvatskog branitelja. Kad je bio završni napad na Saborsko 12.11.1991. Ivica je zajedno sa svojim suborcima braćom Antom i Darkom Dumenčićem i Josom Štrkom, hrabro stao na put Medakovićevoj dandi, pružili su im otpor, nisu se htjeli predati, kad su potrošili svu municiju na neprijatelja su krenuli bajunetama, no nažalost poginuli su sva četvorica. Njegove kosti su ostale na mjestu pogibije zatrpane, tek toliko, u rupu gdje se kopao pjesak, a kosti Ante Dumenčića su dalje 100 metara, jer se odvukao ranjen u stranu, ostale na goloj zemlji sve četri godine okupacije. Ivica Dumenčić je najmlađi među žrtvama iz 1991. god. tek je 19 godina bio navršio.
U Saborskom su bageri već dva mjeseca, uređivali su "trg" ispred Općine, asfaltirali, i danas rade u Ličkoj Jesenici, a ova kuća je opet zaboravljena, može nas sviju biti sram, a poglavito one koji obnašaju lokalnu vlast!
Vijesti iz Saborskog: Jučer postavljeni reklamni panoi..., a noćas je pao snijeg na Kuselju i u Biljevini...
- Detalji
- Pregleda: 4768
Na panou u Blatima piše "Dobrodošli u Saborsko"...? Drugi pano je na Kuselju i tamo piše isto ...
1. Nedjelja došašća
- Detalji
- Pregleda: 4781
Započeli smo došašće ili advent. To je u Crkvi vrijeme od 4 tjedna kad se pripremamo za proslavu Božića, za proslavu rođenja našega Spasitelja Isusa Krista. Sve je u ovom vremenu okrenuto prema Kristu kao središtu i kao cilju. Čovjek je, zapravo, stalno u adventu, u iščekivanju dolaska nekoga ili nečega. Zato Biblija voli nazvati čovjeka “vir desideriorum”- čovjekom čežnje i bićem koje razmišlja o onome što će doći.
Prva misao koju nam bogoslužje upućuje jest - uzdići dušu Bogu. S tim riječima ulazimo u advent, započinjemo novu crkvenu godinu. Kroz ovu crkvenu godinu slijedit ćemo Markovo evanđelje.
Kako čekati Isusov dolazak? Čut ćemo evanđelje: „Pazite! Bdijte jer ne znate kada je čas.“
Asfaltiranje ulica U Saborskom ...
- Detalji
- Pregleda: 5141
Kao što i piše u naslovu, danas se asfaltiraju ulice po Saborskom, Biljevina i Kuselj su opet izostavljeni, a za obranu Saborskog su dali 8 mladih života! Da paradoks bude veći, općina Saborsko je ove godine po prvi put od Parka inkasirala 1.300 000 kn. na račun rente za područje koje obuhvaća NP Plitvička jezera, a to je Kuselj i Čorkova Uvala, a na Kuselju nije ni lopatom zagrebano.
Dunave,... Dunave, mutna vodo
- Detalji
- Pregleda: 5178
Tko će Vukovar iznijeti iz mraka.“ Zar još ne odjekuje glas 'vapijućeg u pustinji', neupitnog heroja Siniše Glavaševića? Kaži, reci, Dunave! Gdje su bačeni ubijeni, zaklani, osakaćeni: starci, žene, djeca? Gdje su bačeni, gdje zatrpani? Gdje su jame? Gdje su? 'Dunave, Dunave, kraj tebe mi srce moje ostade'. A Dunav, još krvav, tiho, nijemo, tužno, teče dalje...
Uskratiti čovjeku njegovo pravo sigurno nije civilizacijski pomak naprijed. Donijeti odluku da njegovo pravo više ne postoji, da se ukida, zadire već u mrak pred zlodjelom-krimen. Ali ovdje su teze zamijenjene. Radi se ovdje o odgodi. Humanitet (ljudi kao određena cjelina) zahtijeva i nesumnjive elemente i karakteristike čovjeka kao humanista, čovjekoljupca, filantropa. Osobito kad je u pitanju pijetet - duboko poštovanje (barem!) prema mrtvima! Ćirilica jest i ostat će i dalje hrvatsko pismo! Dičimo se bogatstvom i na ovom- kulturi - obilnom području.
U srcu NP Plitvička jezera u selu Plitvica, građevinski strojevi i kamioni svakodnevno prelaze preko dotrajalog drvenog mostića
- Detalji
- Pregleda: 3880
U srcu zaštićenog područja NP Plitvička jezera, samo 20-tak m od velikog slapa preko dotrajalog mostića na potoku Plitvica, često prelaze teški građevinski strojevi i kamioni puni građevinskog materijala očito za potrebe, tamo nekakve gradnje.
Na mostu je ograničenje tereta 3 tone, što bi značilo da je dopušteno samo za osobne automobile i kombije za dostavu hrane. Neznam koliko su teški ovi kamioni i strojevi ali zasigurno debelo prekoračuju ograničenje ...
Tako mi u Hrvatskoj brinemo o našem, kako ga volimo zvati, biseru prirode ...
Saborčanski rodovi: Malkoči
- Detalji
- Pregleda: 5082
U tablici ispod su imena 152 osobe iz roda Malkoč rođene u razdoblju od 1780-1914., koji su potomci; Luke 1790., Martina 1780. i Abrahama 1785., Abraham Malkoč je s ženom iz nepoznate saborčanske obitelji imao troje djece; Baru 1808., Petra 1810. i Filipa 1811.
Puno podataka može se naći na stranicama: Family View - Ancstry.com na kojima se nalaze obiteljska stabla Franka Castra i Sue OReilly. Njih dvoje su napravili veliki posao za sve nas istražujući svoje korijene koji sežu sve do Saborskog, do obitelji Matovina, Vuković i Grdić, a ženidbom i udajom su povezani i s drugim obiteljima. Na taj način su Frank i Sue istražili gotovo sve saborčanske rodove.
tablica: Saborsko_Malkoc.xls
(U Saborskom postoji zaselak Malkoči ispod brda Borik (Borov vrh) slika lijevo u kojem je od 18. stoljeća pa sve do 70-tih godina živjelo 10-tak obitelji. Danas u Saborskom ima 6 kuća u vlasništvu Malkoča (dvije su u "Gornjem selu" kod Funtane) u kojima trenutno živi 5-6 osoba.
Saborčanski rodovi: Sabljaci
- Detalji
- Pregleda: 4641
Ova rodovska zajednica na temelju povijesnih dokumenata, smatra se da je nastala na području srednjovjekovne hrvatske župe Pset, u predosmanlijsko vrijeme, danas područje Cazinske krajine. Riječ je o nižem plemstvu, tzv. jednoselcima koji u prvobitno nastanjivali područje Pečigrada u današnjoj općini Cazin. Tijekom prve polovice 16. St. u jeku pojačanih osmanskih napada na područje Cazina i cijele današnje Cazinske krajine jedna manja skupina odlazi u modrušku župu, a ona skupina koja je ostala na području 278. Pečigrada, dolaskom Osmalija prima islam i napušta kršćansku vjeru.
U ogulinskoj kraju, Sabljaci razvijaju dva rodovska naselja: Modruške Sabljake i Sabljak Selo, južno od Ogulina. Prema popisu stanovništva iz 1948., bilo je ovdje ukupno 247. osoba s prezimenom Sabljak. Prezime Sabljak-Sabljaković nose Hrvati, uglavnom iz okolice Ogulina te Bošnjaci u Cazinskoj krajini (Pećigrad), koji nose prezimenski oblik Sabljaković, dok su u ogulinskom kraju Sabljaci. (prof. Enver Ljubović)
(Na slici lijevo su temelji kuće na Sabljakovom brdu gdje više nema kuća)
U gornjem tekstu se ne spominje Saborsko u kojem od prve polovice 19. stoljeća također ima Sabljaka porijeklom iz Korita (Drežnički kraj). Danas u Saborskom ima samo dvije kuće Sabljaka. Trajno je nastanjena jedna obitelj u Conjarima, a druga u Senju povremeno. U tablici ispod se nalazi 17 osoba s prezimenom Sabljak koji su rođeni u razdoblju od 1815. do 1901., nije mi poznato jesu li popisani svi...?
Prezime Sabljak u Hrvatskoj nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Ogulina, a prema nekim izvorima iz Cazinske krajine te iz Cetinskog kraja. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Slunju i Ogulinu. U Sabljakima Modruškim u okolici Ogulina svaki drugi stanovnik prezivao se Sabljak.
Direktni predak saborčanskih Sabljaka dolazi iz zaseoka Korita kod Selišta Drežničkog.
Saborčanski rodovi: Conjari
- Detalji
- Pregleda: 5831
1775. godine vrši se prva numeracija kuća u Saborskom. Kućni brojevi su davani redom uz glavnu cestu. Iz vojnih zapisa se vidi da su Hodaci imali kućne brojeve 1,2 i 5, Krizmanići 3, Tomšići 4. Na vojnoj karti se vidi skupina od 5-6 kuća na desnoj strani odmaknute od glavne ceste, Conjari i Matovine (slika lijevo). Conjari su imali kućne brojeve 6, 7, 8 i 9, a Matovine su imali brojeve 10 i 11.
1871. godine Conjari su dobili nove kućne brojeve; 37, 38 i 39.
U vrijeme naseljavanja u Liku i Krbavu, ti su “njemački” Kranjci već bili potpuno slavenizirani, razlikovali su se još jedino specifičnom antroponimijom koja je podsjećala na njihove etničke i kulturne korijene. Riječ je o prezimenima: Fink, Kajfeš (Kaifess), Piršlin (Pirslin), Portner, Rožman (Rosmann), Šneperger (Schneberger), Špehar (Späher), Štajduhar (Staudocher), Štrk (Sterk). Conjar (Zollner).
Conjari su iz Saborskog krajem 18. i početkom 19. stoljeća naseljavali Selište Drežničko i okolicu gdje ih danas ima više nego u Saborskom. (Brajdić)
Podatke prikupila Sue ORelly
Conjari u Hrvatskoj su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Slunja. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Slunja i u Gradu Slavonskom Brodu.
Saborčanski rodovi: Spudići
- Detalji
- Pregleda: 5886
Samo stariji znaju da su u Saborskom živjeli Spudići, radi se zapravo o jednoj obitelji na kućnom broju 41., kuća im je bila na mjestu gdje su danas "gornji" Sertići. Prvi Spudići se u Saborskom spominju krajem 18. stoljeća i to Ante rođ. 1785. i Bartol rođ. 1796., a poslijednji/a Lucija Spudić rođena 1905., udala se 1922. za Ivana Conjara kbr. 13., emigrirali su u Ameriku u Chicago, Indiana. Imali su četvero djece. Lucija je umrla 1988. u Americi. Spudići potječu iz okolice Duge Rese. (I.M.)
I danas u Saborskom neke njive nose naziv "Spudićka", što znači da su bile u vlasništvu obitelji Spudić.
Saborsko_Spudic.xls (Podatke prikupila Sue OReilly, tablicu s engleskog prevela Silvija Matovina, tehnička podrška Mario Matovina.)
Poslao 23.1.2026.
Christian - David Gadler
Moj se pradjed zvao Marko Spudić, koji je po pričanju moje bake bio dva ili tri puta u Americi i na kraju se vratio u Saborsko gdje je svoju djecu (njih četvero) dao u službu, ispred tadašnje mjesne crkve, (od prilike potkraj 20-tih godina), jer se nije mogao o njima brinuti, imao je ženu Jelenu, koja je na žalost preminula vrlo mlada od sušice.
Imali su po mom saznanju četvero djece.
Tri kćeri i jednog sina.
Sin se zvao Jozo, te je preminuo početkom 70-tih godina u Đakovu.
Moja se baka zvala Lucija (udana Stojko), te je rođena 11.06.1022 i preminula je 09. 12, 2008. godine u Zagrebu.
Od ostale dvije sestre moje bake, jedna je živjela u Americi (Indiana), dok je druga živjela u Njemačkoj, ali na žalost nemam neku detaljnu informaciju o njima, jedino što znam i što je sigurno, je da je jedna od sestara koja je živjela u Njemačkoj prezivala se Grussling, te da su obje te sestre preživjele II sv. rat, te su preminule kasnih osamdesetih ili početkom 90-tih godina.
Stranica 256 od 257