Naslovnica
Saborčanski rodovi: Sertići
- Detalji
- Pregleda: 7695
SERTIĆI - 3. najbrojniji. Izvorno uskoci, naseljavaju se na brinjsko područje, odakle kao ikavsko-ekavski čakavci naseljavaju različite dijelove Saborskog (centar, Skradu, Potoke), odakle dio krči i osniva Sertić Poljanu.
Jaga Sertić, kćer Josipa Sertića i Ane Špehar, udaje se za Tomu Matovinu, kbr. 48 (tada kbr. 404). Jagina obitelj u vrijeme udaje živi na kbr. 401.
Ovaj podatak sam izdvojio iz tablice zbog kućnih brojeva 401 i 404, jer smatram da su se ti brojevi, ili jedan od njih (401), tada nalazili u Sertić Poljani koja tada, a i danas pripada Župi Saborsko, a podaci su iz crkvenih knjiga. Isto tako mi je zanimljiv podatak o Tomi Matovini koji ženi Jagu Sertić, a živi na kbr. 404. što bi moglo biti da je Tomo iz Matovinske Lisine. Kućni brojevi u Ravnom Lugu su bili oko 300, u Čorkovoj Uvali između 350 i 400, pa sam slijedom toga zaključio da su se kbr. preko 400 mogli nalaziti u Sertić Poljani...!?
(na fotografiji gore svadba u obitelji Sertić)
Saborčanski rodovi: Matovine
- Detalji
- Pregleda: 11085
MATOVINE: Saborsko_Matovina.xls
MATOVINE - 2. najčešće do 1948. i danas najčešće prezime u Saborskom. Za razliku od Vukovića za koje i Krizmanić bilježi da su se mnogo više iseljavali iz Saborskog, ali i ginuli u 2. svj. ratu (najmanje 101 Vuković iz Saborskog žrtva je 2. svj. rata i poraća), Matovine su više ostajali u Saborskom. Koncentrirani su gotovo svi u gornjem selu (Senj, Funtana), Biljevina, a zahvaljujući velikom broju djece naselili su i Kuselj i Matovinsku Lisinu. Matovine su bez ikakve sumnje bili Bunjevci. Glavni su nositelji bunjevačke štok. ikavice, ali su u Saborskom preuzeli i neka čak. obilježja.. Prezime Matovinović, također bunjevačko, postoji danas u Ličkom Cerju i Sv. Roku. Za Matovine postoji predaja da su se ranije zvali Balenović i da su dobili naziv prema nekom velikom Mati, Matanu, Matovini (Balenoviću). Baleni (Balenovići) su poznato bunjevačko pleme. Prema popisu SR Hrvatske 1948., može se sa sigurnošću zaključiti da svi Matovine potječu iz Saborskog. Broj Matovina koji danas živi u Zagrebu, Slavoniji, Rijeci, SAD-u itd. pokazatelj je masovnosti iseljavanja iz Saborskog. Dio gornjeg sela koje su naselili zove se Senj, pa je moguće i da je bunjevačka okolica Senja bila zadnja etapa u seobi Matovina u Saborsko.
Na označenom mjestu na slici su bile prve dvije kuće Matovina, kbr. 8 i kbr. 9. Desno su Conjari.
MATOVINA
Matovine, Hodake i Čorke neki povijesnčari (dr.sc. Marko Šarić) svrstavaju u ličke nomade, bunjevačkog porijekla.
Prezimena na –as i augmentativna prezimena na –ina karakteristična su za dinarski kulturni areal, gdje je bilo rasprostranjeno vlaško stanovništvo. Prezimena na –as upućuju na neslavensko porijeklo (“svi -asi su Vlasi”), dok se augmentativna prezimena na –ina tumače teškim stočarskim životom u planini. Takva prezimena jedinstvena su pojava u slavenskim prezimenima. (ŠIMUNOVIĆ 2006:129-130, 301) Prezimena navedenog tipa u popisu jesu: Maras, Paskas, Pekas, Vitas, odnosno Arežina, Javorina, Komadina, Ljuština, Matovina, Olbina, Polovina, Rukavina, Stranjina.
Prezime Matovina - istraživanje Damira Milakovića
Američki potomci Matovina, Michael Matovina je Stric Sue O'Reilly.
Michael je prvo dijete od Mate i Marije Matovina rođeno u SAD-u. v. Barbara Grächen koja je rođena 10.5.1910. Michael i Barbara su imali 7 djece: Mary Ann, Michael Thomas, Barbara, Kathleen, Marilyn i Ann Marie. Michael i Barbara su se rastali. Michael je nakon rastave s Barbarom oženio Anu Matovina, kćer Martina Matovine i imali su dvoje djece (KBr 8, tada SAD-u.): Kevina i Lindu. Svi od 9 djece Michaela su živi, osim dvoje najstarijih.
Michael je bio lokalni političar. Jedan od Michaelovih unuka, Timothy Matovina je profesor teologije na Sveučilištu Notre Dame i autor mnogih knjiga i članaka.
Saborčanski rodovi: Krizmanići
- Detalji
- Pregleda: 5421
U suradnji sa Sue OReilly nastavljamo s objavama saborčanskih rodova. Planiramo do kraja zime - početkom proljeća 2017. završiti s ovim poslom, tako ćemo na ovom portalu imati "obrađena" sva saborčanska prezimena od sredine 18. st. do samog početka 20. stoljeća. U ovoj tablici se nalaze imena 261 osobe koje su pri krštenju upisane kao Krizmanić, podaci su iz razdoblja od 1740. - 1902. godine. Saborsko_Krizmanic.xls
KRIZMANIĆI - Iz skupine "Kranjaca". Doselili iz Gorskog kotara (Severin ili Lukovdol), govorili kaj.
U izvorima se pojavljuju još u 15. i prvoj polovici 16. stoljeća (urbari, popisi tvrđavskih posada, sudski spisi i sl.), gotovo cijelo jedno stoljeće prije Tridentskog koncila i uvođenja matičnih knjiga. Hrvatska prezimena nalazimo i u popisima tvrđavskih posada u Pounju (npr. Bihać, Krupa, Cazin), čiji su se nositelji, nakon što su Osmanlije probili unsku obrambenu crtu, rasuli po ostatku Karlovačkoga generalata. U ta stara prezimena ubrajamo: Baniće, Blažanine, Brajkoviće, Butkoviće, Dubravčiće, Grguriće, Jelačiće, Krizmaniće, ...
Krizmanići u Saborsko dolaze početkom 18. st. iz ogulinsko - modruškog kraja.
Najpoznatiji od Krizmanića u Saborskom bio je Josip Krizmanić (1924. - 2009.), (foto lijevo) proizvođač drvene šindre. Posebnost obrta Josipa Krizmanića iskazuje se u tradicionalnoj ručnoj proizvodnji drvene šindre, koja proizvodnja i proizvod je upisan u Registar kulurnih dobara Republike Hrvatske te u popis zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Iako u poodmaklim godina života, svjestan kulturne vrijednosti u proizvodnji drvene šindre, rado se odazivao i izlagao je svoj proizvod po raznim gospodarskim regionalnim te međunarodnim sajmovima duž cijele Republike Hrvatske. Krizmanići u Saborskom naseljavaju padine Alana i Krizmanićevu Dragu na Kuselju. Postoji mogućnost da su neka imena krivo prevedena, jer su podaci prikupljani iz više izvora, tako npr. imate primjera gdje su imena u matične knjige upisana na latinskom. (Podatke prikupila Sue OReilly, tablicu s engleskog prevela Silvija Matovina, tehnička podrška Mario Matovina, uredio i objavio Ivan Matovina.)
Krizmanići u Hrvatskoj su Hrvati, većim dijelom iz okolice Slunja, a prema nekim izvorima iz Zagreba. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zagrebu i u okolici Slunja. U Ježenju u Gradu Pazinu svaki treći stanovnik prezivao se Krizmanić.
Josip Matovina poznatiji kao "Jovo"
- Detalji
- Pregleda: 2226
Josip Matovina, u donjem selu poznat kao Josa Ivičin imao je nadimak "Jovo" ili "ded Jovo" kako smo ga mi djeca zvali. Josip Matovina je rođen 1898.g. u D. Biljevini - Saborsko, na Josardinom ognjištu, doživio je duboku starost. U životu je bio vrlo aktivan, čak i politički u vrijeme prije Drugog svj. rata. U poznim godinama je hodočastio svijetom, bio je u Jeruzalemu, Fatimi, Lurdu (i još nekim svjetski poznatim svetištima). Putovao je i preko "bare" na američki kontinent u Kanadu u posjet sinu Marku. 70-tih godina prošlog stoljeća je sam platio razglas za crkvu sv. Ivana Nepomuka, Saborsko.
Jovo je prvi u Saborskom kupio moderni kotao za rakiju koji se nije morao rastavljati nakon svake runde kuhanja koma, već je imao ventil za pražnjenje i lijevak za punjenje svježeg koma, što je bilo znatno brže nego sa starim kotlovima. Kotao je imao mješalicu za mješanje koma, kako nebi tijekom kuhanja zagorio za dno kotla. Zapremina kotla je bila 80 litara, 20 litara veća od starih kotlova. Prve godine je s novim "strojem" ded Jovo odradio tisuću kotlova (podatak od unuke Ane), sve u Saborskom. Plaća vlasniku kotla za pečenje rakije je bila litra po kotlu. Prikupljenu rakiju bi na kraju sezone prepekao i tako dobio vrhunsku šljivovicu.
Stranica 257 od 257