Naslovnica
Krov od drvene šindre na crkvici Rođenja BDM je strunuo, nakon samo 10 godina
- Hitovi: 472
Prošlo je nepunih 11 godina kako je obnova crkve Rođenja BDM dovršena 2014., a krov od drvene šindre, proizvod "Obrta za proizvodnju šindre na tradicionalni način" Josipa Krizmanića, je već strunuo, jer je šindra bila "treća klasa". Crkva je spomenik kulture nulte kategorije i pod zaštitom je Ministarstva kulture. Vrijeme je da se postavi pitanje hoće li se itko u skorije vrijeme pobrinuti da se ovaj krov obnovi? Ova crkva je jedina naša starina koja je obnovljena u izvornom stilu i koja nama Saborčanima puno znači. Ona je jedina uspomena na naše doseljavanje u Saborsko (Zaborsko) početkom 18. stoljeća, a dogodine (2026.) će se navršiti 300 godina od njene gradnje.
Dok je u drugim krajevima Hrvatske vruće kod nas je bilo ugodnih 25°C
- Hitovi: 546
Današnji raspon temperatura u Saborskom bio je od jutarnjih 9.6 °C do popodnevnih 25 °C. U hladu je bilo sasvim ugodno, čak je strujao lagani sjeverac. Na fotografiji je sjenica Apartmana "Matovina", u Biljevini.
Je li ovo načelnikov dar Grbi za glasove koje mu je donio na izborima...?
- Hitovi: 919
Izgradnja dječjeg igrališta u Jesenici za jedno djete je počela s ljuljačkom, toboganom i dvije kućice, klackalice nije bilo, razumljivo jer za klackalicu potrebno najmanje dvoje djece, ovo je koštalo 20 000 eura.
Proljetos (pred izbore) je došlo do proširenja "dječjeg igrališta" i neminovno do novih troškova. Napravljene su staze, jedan dio je popločen, napravljen je zid i ograda, dodana je još jedna sjenica, sada je to cijeli kompleks sjenica uz rijeku Jesenicu, to više nije dječje igralište, nego za sada nešto nedefinirano. Možda je ovo bila prava namjera "graditelja" od samog početka, po Grbinim željama, a pod krinkom projekta "dječje igralište",? Na kraju (ako je ovo kraj ...?) ove graditeljske preobrazbe, od dječjeg igrališta ostade samo naziv i jedna ljuljačka.
Danas je u Saborskom održana konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća s neriješenim ishodom
- Hitovi: 831
Danas je održana konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća bez rezultata, glasanje za izbor predsjednika vijeća završilo je neriješeno. Sjednicom je, po zakonu o izborima, predsjedao Željko Dumenčić na osnovi najviše osvojenih glasova na izborima. Na današnjoj sjednici nije izabran predsjednik niti podpredsjednik Općinskog vijeća. Za predsjednika vijeća su se natjecala dva kandidata: Željko Dumenčić i Danica Conjar Cetinjanin. Kad se pristupilo glasanju oba kandidata su dobila po 3 glasa, a jedan vijećnik je bio suzdržan u oba slučaja, što je Grbu jako razljutilo.
Za Danicu Conjar Cetinjanin su glasali dva HDZ-ova vijećnika i jedan SDSS-ov, a Željko Dumenčić je dobio potporu troje vijećnika sa svoje liste, vijećnik HSU-a je bio suzdržan i kod jednog i kod drugog kandidata.
Ova situacija je obećavajuća. Po svemu sudeći stvar se odvija u dobrom pravcu, a to je da Grba konačno postane puki predstavnik svoje manjine, a ne da bude odlučujuća ruka u vijeću kako je mislio, nego da ta ruka bude Zvonko Kovačić HSU. Ništa neću prejudicirati, sačekat ću novu sjednicu, ali se toplo nadam da će Zvonko Kovačić istisnuti Grbu iz igre, te da s njim zajedno neće biti u nikakvoj kombinaciji.
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (5) – „Krvavi Uskrs“ u ogulinskoj općini
- Hitovi: 922
Odluka pobunjeničkih općinskih vlasti T. Korenice 26. 3. 1991. o pripojenju NP Plitvička jezera tzv. SAO Krajini, donesena je i usprkos tome što se teritorij nacionalnog parka proteže i na području općine Ogulin (Saborsko). Dva dana poslije je milicija SAO Krajine zauzela Plitvice. Hrvatske vlasti reagirale su slanjem specijalnih postrojbi policije „Lučko” i „Rakitje” koje su 31. 3. na Uskrs razbile barikade, potjerale najveći dio pobunjenika i uhitile njih 29. Pala je prva žrtva hrvatske borbe za samostalnost, policajac Josip Jović, a poginuo je jedan pobunjenik. Područje Plitvica potom je zauzela JNA i ondje uspostavila tzv. „tampon zonu” između sukobljenih strana.
Specijalci PU Karlovac postavili su 31. ožujka široki vanjski prsten oko područja akcije na Plitvicama. Najzahtjevniju zadaću održavanja vanjskog prstena imao je vod Ogulin koji je krenuo u noći 31. 3. u 2 sata, prošao bez borbenih djelovanja kroz pobunjenički Plaški i oko 3 sata postavio položaje na ulazima u Saborsko. Cilj je bio zaustaviti moguće skupine pobunjenih Srba iz Plaškog koje bi krenule pomoći pobunjenicima na Plitvicama, kao i onih koji bi bježali s Plitvica prema Plaškom. Istog dana su u Plaškom zarobljeni pripadnik specijalne policije koji se zakasnio pridružiti vodu, dva djelatnika službe državne sigurnosti iz Karlovca i vozač (Raguž, Godić, 2020). Dolazak su prethodno najavili čelniku PI Plaški Dušanu Latasu. Na barikadi su propušteni, a u policijskoj ispostavi zatječu Latasa i policajce sa zvijezdama petokrakama na kapama. Ubrzo se oko stanice okupilo preko stotinu ljudi.
Moja Biljevina se ne da ...!
- Hitovi: 577
Moja Biljevina se ne da, otvaraju se novi apartmani, novi OPG-ovi, punom parom rade već uhodani. Na ovim fotografijama ćete vidjeti novootvoreni apartman Matanovi dvori, nazvan po djedu Matanu koji je u dubokoj starosti od 96 godina bio žrtva velikosrpske agresije, vlasnik je Joso Matovina. Tu je već stari i uigradni OPG Matovina i Apartmani Matovina vlasnik Milan Matovina i još jedan novi OPG Ivan Matovina mlađi, koji se bavi uzgojem magaraca. Prije nekoliko godina otvoren je Apartman i OPG Biljevina - pčelarstvo, vlasništvo Petra i Jelke Vuković, rođ. Matovina.
Autokamp "Primavera Plitvice", Saborsko već mjesec dana prima goste
- Hitovi: 910
Autokamp Primavera Plitvice - Saborsko je ove godine počeo primati kampere i dobro je krenulo, a tek je početak 6. mjeseca. Usred idiličnog okruženja smjestio se ovaj kamp na 650 m/nm, to je mjesto kao stvoreno za odmor i relaksaciju. Kapacitet kampa je 50 kampirnih mjesta.
Općina Saborsko stvara divlji deponij 50 metara od glavne ceste na ulazu u Saborsko
- Hitovi: 1456
Stanovnici zaseoka Borik - Dumenčići "vode rat" s načelnikom općine Saborsko Markom Bićanićem i komunalnim poduzećem SABKOM zbog ilegalnog odlaganja krupnog otpada u napušteni kamenolom i njegovog paljenja u neposrednoj blizini njihovih kuća. Na njihove prigovore načelnik odgovara, kako tu ništa nije sporno jer je parcela državna ...!? Nije ovo od jučer, više o ovom deponiju možete vidjeti i OVDJE
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (4) – Političke prilike ranih 1990-ih (2)
- Hitovi: 619
Područje bivše općine Ogulin nalazi se na spoju Gorskog kotara, Like i Korduna. Te tri regije su geostrateški najvitalniji dio hrvatskog prometnog sustava, te osiguravaju prometnom krvotoku Hrvatske sve cestovne i željezničke prometnice prema jadranskim lukama. Ogulinskim krajem prolazi pruga Zagreb – Rijeka s odvojkom preko Oštarija za Split (pruga Oštarije – Split s odvojkom za Zadar). To je i područje važnih vertikalnih cestovnih pravaca prema Senju (Karlovac – Josipdol – Senj) i Novom Vinodolskom (Ogulin – Jasenak – Novi Vinodolski), s nizom kraćih horizontalnih cesta koje povezuju prometnice između Korduna i Gorskog kotara pravcem istok – zapad. Općina Ogulin bila je pokrivena skladištima oružja i ratne opreme s Oštarijama kao strateški najvažnijim zapovjednim mjestom. Na rubnom području današnjih općina Tounj, Josipdol, Plaški i Saborsko nalazi se najveći vojni poligon u RH „Eugen Kvaternik – Slunj“, tada glavni poligon Pete vojne oblasti JNA.
Prema zaključnom izvješću Komisije za provedbu referenduma o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj iz 30. 9. 1990., za srpsku autonomiju glasovalo je 567127, a protiv je bilo 144 osoba. Broj Srba koji su glasali za autonomiju potpuno je nerealan, jer je prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 1991. bilo ukupno 581663 Srba, uključujući maloljetne. Referendum o autonomiji Srba održan je i na području općine Ogulin u svim mjesnim zajednicama Plaščanske doline, L. Jesenici, Jasenku, P. Drežnici i Dubravama.
Anđelina Božičević je nova načelnica Općine Josipdol
- Hitovi: 609
Nova načelnica je po zanimanju profesor rehabilitator i ravnateljica je osnovne škole Josipdol, koja uključuje čak tri osmogodišnje škole u Josipdolu, Oštarijama i Tounju. Kao ravnateljica u dva mandata se iskazala kao odgovorna čelnica škole jer je u suradnji s osnivačem, Karlovačkom županijom ostvarila brojna ulaganja u podizanje razine pedagoškog standarda u svim školama, a u proteklom razdoblju je bila predsjednica općinskog vijeća Josipdola.
Porijeklo prezimena Matovina - podaci iz više izvora ...
- Hitovi: 849
Matovine su se početkom 18. stoljeća doselili u Saborsko, na mjesto koje su vjerojatno sami nazvali Senj. U početku su to bile samo dvije obitelji. Ne znamo jesu li u Saborsko (Zaborsko) došli kao Balenovići iz Senja ili kao Matovine iz Cesarice kod Karlobaga preko Pazarišta zajedno s Hodacima ...?
Za Matovine u Saborskom, postoji usmena predaja u obliku rugalice da su se prije zvali "Baleganovići", te da su pod pritiskom te rugalice matičaru (ili nekome tko je bio ovlašten) dali tele ili ovna da im promjeni prezime. Kako su se zvali prije ..., to se u usmenoj predaji (rugalici) ne spominje ...? Pretpostavka je da su se zvati Balenovići iz čega je onda mogla proizići rugalica Bale(ga)novići. Ako je zaista bilo tako, Balenovići su najvjerojatnije svoje izvorno prezime promjenili u prezime Matovina štujući nekog svog pretka Matu, Matana, a postojalo je i osobno ime Matovina. No nije jasno je li se to dogodilo prije dolaska u Saborsko ili u Saborskom. Prezime je uvećanica osobnog imena Mate, a temeljno je značenje „veliki Mate” s pozitivnim, meliorativnim značenjem: „dobar, pošten, plemenit, darežljiv, pravedan, moralan, visok, jak. Matovine su uvijek s ponosom izgovarali svoje prezime, a međusobno su (smo) se zvali rođacima.
"Matovina" kao osobno ime prvi put se spominje još 1712. u Popisu Like i Krbave u Lovincu, tako da je to ime moglo biti inspiracija Balenovićima za njihovo novo prezime.
Dio gornjeg sela koje su naselili Matovine zove se Senj, gotovo je sigurno da su ga sami tako nazvali, pa je moguće i da je bunjevačka okolica Senja bila zadnja etapa u seobi Matovina u Saborsko. Matovine, Hodake, Čorke i Sertiće neki povijesni izvori svrstavaju u ličke nomade, bunjevačkog porijekla.
Na slici je Saborčanin Mate Matovina - Matan (15.04.1895. - 12.11.1991.).