Naslovnica
U Saborskom je svečano proslavljen blagdan sv. Ivana Nepomuka i Dan Općine
- Hitovi: 1692
Danas je u Saborskom svečano proslavljen blagdan sv. Ivana Nepomuka nebeskog patrona župe Saborsko i Dan Općine Saborsko. Prvi dio proslave protekao je kod Spomen obilježja masovne grobnice "ranjena golubica" u polaganju vijenaca i paljenju svijeća u čast svim žrtvama Saborskog. Vrijeme je bilo oblačno i prohladno. Drugi dio proslave, blagdan sv. Ivana Nepomuka obilježen je u crkvi svečanom svetom misom koju je predvodio fra Draženko Tomić.
Stiže nam nagla promjena vremena...!
- Hitovi: 459
Stiže nam nagla promjena vremena - nebo nad Latinom i Humom, općina Plaški. Foto: https://web.facebook.com/medicachristian Radarska slika oblaka DHMZ. Prognozu za narednih osam dana za Saborsko možete vidjeti: OVDJE
Sjećanje na žrtave Drugog svjetskog rata i Križnog puta
- Hitovi: 9828
Svibanj je mjesec u kojem se 1945. godine dogodila najveća tragedija hrvatskog naroda u povijesti. Prošlo je 80 godina od tada, a o sudbinama više desetaka tisuća žrtava, smaknutih bez optužnice i suđenja, se nekako nerado govori i danas kada imamo samostalnu i "slobodnu" Hrvatsku državu.Ivan Vuković: Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (1) – uvod u ratna zbivanja
- Hitovi: 732
Poštovani čitatelji, od danas krećemo sa serijom članaka, pod naslovom “Ogulinski kraj u Domovinskom ratu”, koje financijski podupire Agencija za elektroničke medije RH. Ovom serijom tekstova obilježavamo 30. obljetnicu akcije “Oluja” i oslobođenje Hrvatske.
Autor tekstova je Ivan Vuković. Magistar je povijesti i edukacije povijesti. Rođen je 1989. u Ogulinu, gdje je i završio osnovnu školu i gimnaziju. Nastavnički i istraživački studij povijesti završio je 2015. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autor je stručnih članaka na različitim portalima, nekoliko znanstvenih radova, jedan od autora epizode dokumentarne serije. Radi u osnovnoj i srednjoj školi.
U današnjem, prvom članku, Ivan Vuković nas uvodi tematiku Domovinskog rata na ogulinskom području:
Rakovička crkva je od 1750. do 1777. bila pod upravom župe Saborsko
- Hitovi: 306
Prve vijesti o novoj crkvi u Rakovici donose nam prvi biskupski pohodi modruško-senjskih biskupa nešto prije sredine XVIII. stoljeća. Senjsko-modruški biskup prvi je obišao područje svoje biskupije 1723. godine i tada je bio u Rakovici. Zapisnik o tom putu ne spominje, nego samo govori da je od Slunja do Zaborskog prošao preko Rakovice. Dakle Slunj i Saborsko bile su dvije susjedne župe. Rakovica će na početku svoje nove crkvene povijesti i pripasti upravi župe Saborsko. Godine 1750. Rakovica je vikarijat te župe, dakle ima svog upravitelja, ali ne još i svoju župu ni župnika. Prvi Rakovički kapelan, upravitelj rakovičke crkve bio je Petar Cajnar. Godine 1752. u pastoralnom obilasku svoje biskupije senjsko- modruški biskup Vuk Čolić pohodio je i Rakovicu. Iz njegova zapisa znamo da je stara rakovička crkva u ruševinama i on je zapovijedio da je treba obnoviti. Iz izvještaja iz pastirskog pohoda objavljenog u Rakovici 18. srpnja 1755. (Decreta Tertiae Visitationis Parochiarum Transmontanarum Condita Anno 1775. Kan. vizitacije f.) vidljivo je da je crkva još uvijek ruševna, a Rakovica je i dalje vikarijat, upravno područje župe Saborsko. Biskup opet opominje "crkvu bi trebalo sagraditi, a tako i župnu kuću". Radom upravitelja je uglavnom zadovoljan. Obavlja se pouka u kršćanskoj vjeri, održava se vjeronauk, sakramenti se podjeljuju prema uputi danoj 1752. godine prvom, ovdje postavljenom svećeniku Petru Cajnaru. Naglašena je obveza poučavanja naroda u temeljnim istinama vjere (deset Božjih zapovijedi, glavnim molitvama Oče naš i Zdravo Marija, te Vjerovanje), da sakramente treba djeliti prema rimskom obredniku i voditi točno crkvene knjige krštenih, potvrđenih, vjenčanih i umrlih žitelja rakovičkog vikarijata. Ponovljena je u zapisniku već stara obaveza upravitelja "da u razdoblju od godine dana ukloni ruševine iz crkve, te da dovrši gradnju kuće koja se počela uređivati, jer bez toga ova crkva niti će imati ovoga niti kojeg drugog upravitelja, niti će biti moguće tamo držati nekog drugog svećenika".
Let iznad Bijelih Potoka i Kuselja
- Hitovi: 627
Dnevne temperature: 10.5 °C u 01:11, 25.3 °C u 14:13. "Naselje" Kuselj, za sada još uvijek službeno zaselak Saborskog, se cijelo nalazi na području NP Plitvička jezera, na njegovoj sjevernoj granici. Iako nema status naselja kako sam napisao pod navodnicima, bilo bi vrijeme da to dobije jer je fizički odvojeno od Saborskog kao sjedišta općine kao što se i vidi na fotografiji. A mnogi ga već desetljećima smatraju zasebnim naseljem. Dron operator Mario Matovina
Ograda koju je općina platila 50.000 € već se naveliko raspada, a nije ni dovršena kako treba
- Hitovi: 746
Željko Dumenčić domar u školi, predsjednik Općinskog vijeća dvije godine, a potom nezavisni općinski vijećnik, a sada nezavisni kandidat za načelnika Općine Saborsko, navodi slijedeće probleme vezane za ogradu oko školskog igrališta: Sigurnosni prije svega, jer se radi o školskom igralištu gdje svakodnevno borave djeca od 1-4 razreda. Zbog loše izvedbe radova postoji opasnost od povreda na oštre rubove betonskih temelja, na oštre vrhove panela koji su otpali ili su se razdvojili. Da bi djeca došla na igralište moraju ići cestom kojom prolaze razna vozila prema groblju i Brdinama, jer ona mala vrata koja su predviđena za ulaz na igralište nisu u funkciji. Druga stvar je funkcionalni problem jer ograda ne služi onome za što je namjenjena, jer obični šut loptom izbija panele ograde bez problema, jer ih drže tri kratka vijka. Kad počnu školski praznici pa kad dođu veći školarci na igralište nastradati će svi paneti iza gola jer je zaštitna mreža nestručno postavljena, tj. tik do panela. I na kraju postoji i pravni problem jer ograda nije završena, a plaćena je malo manje od 50 tisuća eura, uzemljenje nije spojeno na ogradu, a nadzor je sve to amenovao i pobrao novce.
Željko Dumenčić je na Općinskom vijeću više puta ukazivao na probleme vezane za kvalitetu izvedbe radova na ogradi školskog igrališta, no načelnik Općine Marko Bićanić ga nije doživljavao i sad imamo problem.
Obnova XIV. postaje križnog puta - MATOVINE
- Hitovi: 705
Obilazeći stazu Izvor voda, Josip Anušić mi je prije nekoliko dana javio da se raspao križ na XIV. postaji koju održavaju Matovine. Dragi moji MATOVINE, ovdje i širom svijeta, nisam htio sazivati akciju, pa smo se posla izrade i dizanja novog križa prihvatili ja i moja braća Petar i Milan. Križ smo podigli danas sat vremena uoči planinarskog pohoda povodom otvorenja Planinarskog puta br. 1202. Materijal koji je bio potreban za izradu novog križa je naša donacija. Bojanje križa će biti obavljeno naknadno, jer je napravljen od sirove građe.
Obiteljsko stablo Pave Matovina Cujinog
- Hitovi: 514
- Joso "Josarda" Matovina (1822. - 1895.) i Bara Tomšić (1825. - 1899.) imali su 12-ero djece: - Luciju (1843. - ....) udala se za Josipa Špehara kbr. 23, - Matu (25.4.1846. - ...) oženio Klaru Mandu Hodak, - Mandu (1848. - ...), - Marka - "Markicu" (1851. - 1940.) oženio Martu Krizmanić kbr. 16, - Antu (1854. - 1864.), - Juru (1856. - ...), - Anu (1858. - 1940.) udala za Ivana "Ćaku" Matovina kbr. 8, - Nikolu (1861. - 1940.) oženio Matiju Hodak kbr. 12, - Ivana (1862. - 1922.) oženio Mandu Matovina kbr. 8, - Antu "Antića" (1865. -1940.) prva žena Kata Matovina kbr. 8, druga žena Jeka udovica Marka Vukovića kbr. 47 , - Mariju (1867. - 1940.) udala se za Poldu Matovina kbr. 56, Nižinog oca i - Jagu (1868. - ...)
--------------------------------------------------------
- Tomo Matovina (1800- ...) i Kata Sertić imali su 8-ero djece: Margaretu (1826- ), Marka (1829- ), - Josipa (1835. - 1881.) (Ćakina oca), - Pavu (1828- ...) koji je oženio Jelenu Čorak, - Vida (1840-1840), - Vida,(1842-1921) (Milaćeva oca), - Jagu (1845-1845), - Jandru "Janka" (1852- ...) (Stipinog oca) koji je oženio Baru Bićanić kbr. 37, odselio na Kuselj.
- Josip Matovina (1835. - 1881.) i Bara Sertić (1834. - 1916.) imali su sina: Ivana "Ćaku" (1858. 1940.)
- Ivan Matovina "Ćako" (1858. - 1940.) i Ana Matovina (Josardina kćer) (1858. - 1940.) imali su 13-ero djece: - Barbaru (1881. - 1930.) udala se za Poldu Vukovića i 1910. odselila u SAD, - Mariju (1883. - 1883.), - Josipa (1884. - 1936.), - Mandu (1887. - ....), - Mariju (1888. - ....), - Luciju "Luju" (1890. - ....), koja je imala vanbračnog sina Pavu, - Juru "Jurića" (1892. - 1942.), ubili ga ustaše u Prekoj kosi, - Antu (1894. - 1897.), - Agatu (1896. - 1897.), - Matu "Maticu" (1898. - 1981.), oženio Jeku Matovina, - Antu "Anticu" (1900. - ...), - Milu (1903. - 1903.) i Tonku "Cuju" (1904. - 1987.), udala se za Petra Matovinu Velićova.
Velika subota - vazmeno bdijenje u Saborskom
- Hitovi: 757
Vazmeno bdijenje u Saborskom započelo je u 19 sati kod župnog stana gdje je bila zapaljena vatra, na kojoj je nakon blagoslova upaljena ovogodišnja vazmena svijeća koja je potom unešena u crkvu i postavljena pokraj oltara gdje će ostati cijelo vazmeno vrijeme. Vazmeno bdjenje kršćansko je bogoslužje u noći između Velike subote i Uskrsa kojime se svečano slavi Isusovo uskrsnuće. To je najznačajnije bdjenje u cijeloj povijesti Crkve i slavlje liturgijske godine kojime se vjernike uvodi u otajstvo uskrsnuća. Na kraju euharistije obavljen je i blagoslov jela.
16.4.2025. održano predstavljanje HDZ-ovih kandidata za lokalne izbore u Karlovačkoj županiji
- Hitovi: 746
Za županicu – Martina Furdek Hajdin
Za gradonačelnike – Damir Mandić, Anđelka Salopek, Mirjana Puškarić
Za načelnike: Dražen Peraković, Igor Župan, Milan Bogović, Anica Domladovac, Alen Halar, Anđelina Božičević, Marijo Perčić, Damir Škrtić, Mihovil Bićanić, Marko Bićanić, Željko Brletić, Drago Tokić i Andreja Starešinić, kandidata za zamjenika načelnika općine Krnjak ispred hrvatskog naroda Josip Ljevara te nositelje lista za HDZ Duga Resa, HDZ Ozalj, Kamanje, Ribnik i Plaški.
Pred vama su imena i lica ljudi koji poznaju potrebe svojih općina, koji imaju znanje, volju i podršku – i koji su spremni voditi svoje zajednice naprijed, s istom odlučnošću kao i dosad. Slogan je županijskog HDZ-a.
Potpisi za kandidature načelnika i općinskih lista
Kandidati za načelnika Kamanja obavezni su prikupiti 80 potpisa, a na dnu ljestvice su Ribnik i Saborsko, gdje je kandidatima potrebno tek 50 potpisa kako bi imali važeću kandidaturu. Općinske liste - Po 110 potpisa potrebno je i listama u Bariloviću, Draganiću, Josipdolu i Vojniću, 70 je dovoljno za kandidaturu liste za općinsko vijeće Bosiljeva, Cetingrada, Generalskog Stola, Krnjaka, Lasinje, Netretića, Plaškog, Rakovice, Tounja i Žakanja, 50 u Kamanju te, na kraju, po 35 u Ribniku i Saborskom.