Naslovnica
Dujmović upozorio na zbivanja u Srbiji: 'Naravno da im to polazi za rukom kad ovdje svi šute'
- Detalji
- Pregleda: 253
Već godinama unazad uoči obljetnice VRO Oluja dolazi do potresa u odnosu Hrvatske i Srbije. To je samo nastavak napetosti koje se događaju i u ostatku godine, a glavni cilj Hrvatske u svim tim situacijama je sačuvati dobrosusjedske odnose. Je li vrijeme da se naša diplomacija postavi čvršće prema provokacijama iz susjedstva upitali smo novinara i publicista Tihomira Dujmovića.
"Odavno je bilo vrijeme da se Hrvatske postavi, ne žešće, već principijelno prema zemlji koja nas je napala. Vrijeme je da se srpska agresija prestane titulirati kao Miloševićeva agresija- kad kažete Miloševićeva Srbija ili agresija onda se govori da je jedan luđak napravio glupost, a ovdje se jasno vidi da je u pitanju povijesni plan koji se nastavlja", ocijenio je Dujmović za portal Direktno.
"Ovo sve što doživljavamo od Srbije i hrvatska šutnja postaje već degutantno. Došli smo do toga da Milorad Dodik, predstavnik entiteta koji je doslovno nastao na krvi nevinih ljudi, ne samo Srebrenice i Prijedora, da on zabranjuje oznake iz Drugog svjetskog rata, govori o genocidu i zločinima, sankcionira bilo kakva obilježja NDH...", dodao je te podsjetio da je sredinom mjeseca Memorijalni centar Republike Srpske u New Yorku postavio izložbu pod nazivom "Upoznajte srpsko stradanje". "To sve prolazi šutke jer očito postoji naputak da se Srbiji popušta i žmiri na takve stvari ne bi li se odmaknuli od Rusije. To je smiješno", rekao je Dujmović.
Umjetno osjemenjivanje krava i krmača "morate obaviti" do 30. listopada 2026., jer za ostatak godine nećete imati pravo na potporu ...!?
- Detalji
- Pregleda: 315
U Općini Saborsko očito ne vide razliku između potpore za nabavu sadnica i potpore za osjemenjivanje krava i krmača, pa su kao krajnji rok za podnošenje zahtjeva za potpore odredili 30. listopada 2026., kao da osjemenjivanja krava i krmača neće biti i nakon tog datuma. Netko je ovdje pomješao lončiće, što nije prvi put.
Hoće li povodom 300. obljetnice početka gradnje biti obnovljen krov crkvice Rođenja BDM?
- Detalji
- Pregleda: 347
Na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Općine Saborsko obećao je da će Općina obnoviti dotrajali krov crkvice Rođenja BDM iz 1726., spomenika kulture nulte kategorije, koja ove godine navršava 300 godina od početka svoje gradnje. Hoće li to obećanje biti ispunjeno, tek ćemo vidjeti.
Naš bivši župnik Fra Slavko Antunović proslavio zlatnu misu u rodnoj župi
- Detalji
- Pregleda: 242
Član Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije fra Slavko Antunović proslavio je u nedjelju 26. srpnja u župnoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u Konjicu zlatnu misu obilježivši 50 godina svećeništva, izvijestili su iz provincije.
Slavlje je ispunilo konjičku župnu crkvu brojnim vjernicima od kojih su mnogi pristigli iz različitih krajeva, više nego iz same župe. Naime, konjička župa teško je stradala u ratnim razaranjima te doživjela snažan demografski pad. Od oko sedam tisuća prijeratnih župljana danas ih na području župe živi tek oko 500.
U propovijedi je fra Dragan Ružić istaknuo da pedeset godina svećeništva prije svega predstavlja svjedočanstvo Božje milosti i ustrajne vjernosti svećeničkom pozivu. Naglasio je kako slavlje zlatne mise u rodnoj župi, u kojoj je fra Slavko primio vjeru, odrastao i otkrio svoj svećenički poziv, nosi posebnu simboliku. Istodobno je podsjetio da je ta ista župa kasnije teško ranjena ratnim stradanjima i raseljavanjem, ali da upravo na takvim mjestima Bog ostvaruje velika djela.
Nova obavijest o odvozu otpada
- Detalji
- Pregleda: 389
Zar je smrtni slučaj tehnička poteškoća? U najmanju ruku, to je krajnje neprimjeren izraz.
Problem je nastao kada djelatnici Sabkoma ili Općine nisu znali pravilno izračunati trajanje plaćenog dopusta u slučaju smrti bliske osobe. Dopust traje pet radnih dana, a u njegovo trajanje ne uračunavaju se neradni dani, u ovom slučaju subota i nedjelja.
No, to nije sve. Pod "tehničke poteškoće" ubrajaju i činjenicu da je vozač kamiona na zasluženom godišnjem odmoru. Međutim, to nisu tehničke poteškoće, nego organizacijski propusti.
Pojedinci iz Općine i njihovi piarovci su patološki lažljivci i licemjeri.
Nakon svih ovih obavijesti i starih i novih termina, danas je smeće otpeljao komunalac iz Plaškog. Dakle ova obavijest više ne vrijedi.
Otpad nije odvezen ni po zamjenskom terminu, a novi termin nije određen
- Detalji
- Pregleda: 131
Podne je 28. srpnja, a otpad još stoji uz cestu...? Ako je opet došlo do promjene termina odvoza otpada onda je još jučer trebalo odrediti novi termin i obavijestiti mještane da uzalud ne izvlače kante van.
Toponimi Saborskog: Od Gladnog brda do današnjeg Alana
- Detalji
- Pregleda: 275
Na karti iz 1865. - 1869. (slika gore) brdo jugoistočno od crkve u Saborskom nosi naziv Gladno brdo. Cijelo brdo danas nazivamo Alan, kako je označeno i na suvremenim topografskim kartama. Međutim, na starim kartama, primjerice na katastarskoj karti iz 1870. godine, naziv Alan odnosi se samo na zapadne padine Gladnog brda. Prostire se zapadno od kolnog puta Krizmanići – Kapele i seže sve do starog groblja. Iz toga se može zaključiti da je tijekom vremena naziv Gladno brdo postupno ustupio mjesto nazivu Alan, koji je obuhvatio cijelo brdo. Od izvornog naziva danas je ostao tek lokalni naziv Gladni vršak, kojim se označava sam vrh Alana.
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (22)
- Detalji
- Pregleda: 145
U srijedu, 22. srpnja, obilježena je 35. godišnjica obrane ogulinskog kraja, na dan smrti prvog poginulog branitelja u ogulinskom kraju, Ivice Cindrića „Pive“. Tog dana se obilježava i Dan hrvatskih branitelja ogulinskog kraja (Grada Ogulina i općina Josipdol, Plaški, Saborsko i Tounj), na koji se s poštovanjem sjećamo Ivice Cindrića i svih poginulih hrvatskih branitelja. Prvi minobacački napad u ogulinskom kraju bio je na Modruš 16. 6. 1991. U Ogulinu se 7. 7. 1991. osniva bataljun ZNG-a „Klek“ pod zapovjedništvom Milana Poljaka. U ljeto 1991., kulminirale su provokacije pobunjenih Plaščana miniranjem tri stupa dalekovoda u smjeru Primorja i željezničke pruge Zagreb-Split kraj Blata te učestalim napadima na prometnicu prema Senju, uz otimanje automobila i teretnih vozila, kao i pljačku putnika.
Milicija SAO Krajine je 22. 7. 1991. izvela napad na Josipdol. Iz smjera Vojnovca i Plaškog izvršen je minobacački napad na policijsku postaju smještenu u hotelu te benzinsku postaju. Tog dana, u Sabaljskoj dragi, kraj Poljakovih štala između Josipdola i Vojnovca od krhotina minobacačke granate gine prvi branitelj ogulinskog kraja, 24-godišnji pričuvni policajac Ivica Cindrić „Piva” (r. 16. 5. 1967.). Nekoliko je ranjenih branitelja. Napad su odbile policijske postrojbe pod zapovjedništvom Jose Turkovića i pripadnici ZNG-a „Klek” pod zapovjedništvom Mike Kolića, uz lovce iz Narodne zaštite, ukupno oko 160 ljudi.
Meteorolozi najavljuju: Stiže nam novi toplinski val ...!
- Detalji
- Pregleda: 260
Jutarnja temperatura od 15,5 °C, izmjerena u 5:13 sati, već je nagovijestila dolazak toplijih, odnosno vrućih dana i novog toplinskog vala. Najviša dnevna temperatura danas je dosegnula 28,1 °C u 17:14 sati, što potvrđuje povratak ljetnih vrućina nakon tjedan dana svježijeg vremena.
Zašto se u Saborskom ništa ne zove po poginulim braniteljima?
- Detalji
- Pregleda: 467
Nakon Drugog svjetskog rata bilo je gotovo nezamislivo da neko mjesto nema ulicu, trg ili ustanovu nazvanu po poginulim partizanima odnosno njihovim narodnim herojima. Takva je praksa bila uobičajena diljem Hrvatske. U susjednom Plaškom čak je desetak ulica i još neke ustanove nosile imena poginulih boraca.
Danas, više od trideset godina nakon Domovinskog rata, u Saborskom ne postoji nijedna ulica, trg ili javna ustanova koja nosi ime nekog od 16 poginulih hrvatskih branitelja. Među njima su braća Joso i Petar Matovina (foto lijevo) i Darko i Ante Dumenčić, čija je zajednička žrtva posebno potresna, nimalo ne umanjujući veličinu žrtve ostalih dvanaestorice branitelja koji su položili svoje živote za obranu Hrvatske i svoga rodnog kraja.
Postavlja se pitanje zašto je tako. Zar njihova žrtva nije dovoljno velika da bi ostala trajno upisana u javni prostor mjesta koje su branili? Život položen za domovinu najveća je žrtva koju čovjek može dati. Upravo zato oni zaslužuju više od spomena jednom godišnje ili vijenca položenog na obljetnicu. Zaslužuju da njihova imena svakodnevno susreću nove generacije.
Plitvički kraj iz zraka - Hortus diabolicus (Vražji vrt)
- Detalji
- Pregleda: 275
Naziv Hortus Diabolicus (Vražji vrt) povijesni je opisni pojam koji se u starim spisima vezivao uz divlje, neprohodno i opasno područje oko Plitvičkih jezera zbog blizine turske granice. I Gorski kotar je, stoljećima ranije, u vrijeme Rimljana nazvan Vražjim vrtom.
Stranica 8 od 260