Naslovnica
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (30)
- Detalji
- Pregleda: 232
Jedna od najtužnijih pojedinačnih priča o poginulim braniteljima Domovinskog rata, pogibija braće Siniše i Zrinka Rendulića, ističe se među brojnim tužnim stradanjima branitelja prije 35 godina u rujnu 1991. Sinovi Željka i Ružice, pripadnici 1. „A“ brigade Zbora narodne garde („Tigrovi“), stradali su u razmaku tri dana. Njihova imena trajno su u sjećanju stanovnika Oštarija, Josipdola i cijelog ogulinskog kraja. Siniša je rođen 17. 7. 1963. u Ogulinu i poginuo 15. 9. 1991. u Kosovcu kraj Okučana, u dobi od 28 godina. Zrinko je rođen 28. 2. 1966. u Ogulinu i poginuo 18. 9. 1991. na Španjevom brdu kod Oštarija, u dobi od 25 godina. Siniša je bio otac četverogodišnjeg sina. Zrinko je iščekivao rođenje kćeri, koja se rodila tjedan dana poslije njegove pogibije. Došao je 17. rujna s ratišta kod Novske izreći roditeljima tužnu vijest o pogibiji Siniše. Nije to mogao riječima izreći roditeljima, već su shvatili po njegovim očima. Poginuo je idući dan prije podneva, 18. rujna.
Tog jutra, čuo je da je padom vojarni u Ogulinu 16. rujna zaplijenjeno i na položaje oko Oštarija dopremljeno ponešto teškog naoružanja, kako bi se na predaju prisilila i posada vojarne u Oštarijama, ali bilo je malo onih koji su znali rukovati tim oružjem. Zrinko je tugovao za svojim bratom, ali odmah je nesebično i hrabro otišao pomoći svojim sumještanima i kao već iskusan vojnik staviti svoje znanje i iskustvo na raspolaganje te opet iznova riskirati svoj život za obranu Domovine.
Zašto Općina upućuje mještane na portal Hrčak, umjesto da izda knjigu o Saborskom?
- Detalji
- Pregleda: 516
"Jeste li znali da se Saborsko spominje u brojnim znanstvenim i stručnim radovima dostupnima u digitalnom repozitoriju Hrčak – Portal znanstvenih i stručnih časopisa?
Pretragom pojma „Saborsko“ možete pronaći različite radove i publikacije koji donose zanimljive podatke i informacije povezane s našim krajem, njegovom poviješću, prirodom, stanovništvom i drugim temama.
Istražite i otkrijte koliko je Saborsko zastupljeno u znanstvenoj i stručnoj literaturi:" Općina Saborsko
Općina Saborsko je nedavno svojim mještanima predstavila zanimljivu informaciju – da se o Saborskom može pronaći niz znanstvenih i stručnih radova na portalu Hrčak na poveznici: https://hrcak.srce.hr/pretraga?q=saborsko&start=0 ali vrlo površno.
Koliko su površno odabrani tekstovi, odnosno znanstevni radovi koji navodno pišu o Saborskom najbolje pokazuju slijedeći primjeri: Prvi primjer je rad Marka Vladića „Saborsko djelovanje svećenika Alojzija (Vjekoslava) Hegedića (1897. – 1901.)“. Rad se uopće ne odnosi na Saborsko, nego na saborsko djelovanje svećenika Alojzija (Vjekoslava) Hegedića, odnosno na njegovo djelovanje u Hrvatskom saboru. https://hrcak.srce.hr/clanak/398440
Drugi primjer je rad Arijane Kolak Bošnjak: "Izbori u Riječkoj županiji i njezini zastupnici na Hrvatskom saboru 1861. godine". koji se također ne odnosi na Saborsko, već na; saborsko djelovanje izabranih zastupnika Riječke županije: https://hrcak.srce.hr/clanak/391976.
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (29)
- Detalji
- Pregleda: 360
Na današnji dan 1993. godine, na području Pavine glave i Krča između Vojnovca i brda Hum, poginula su šestorica branitelja ogulinskog područja, a jedan je smrtno ranjen. Na Pavinoj glavi, izvlačeći ranjenog suborca iz minskog polja, poginuo je zapovjednik voda „Tigrova“ Mate Galović iz Saborskog, a poginuli su i pripadnici „Tigrova“ Josip Jukić, Nikola Šajnović i Zvonimir Štigler te Miroslav Baron od posljedica ranjavanja. Istog dana na Krču, poginuli su pripadnici ogulinskih postrojbi Marijan Lipošćak iz Ogulina i Franjo Grdić iz Zagorja.
Satnika Matu Galovića je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Hrvatske Franjo Tuđman posmrtno odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom, za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu. To je najviše odlikovanje Republike Hrvatske koje posmrtno može dobiti poginuli branitelj. S njim su 19. prosinca 1995. posmrtno odlikovani neki od najpoznatijih poginulih heroja Domovinskog rata kao što su zapovjednik bojne „Gromova“ Predrag Matanović i legendarni „lovac na tenkove“ Andrija Andabak. Isto odlikovanje kao Galović, u svibnju 1995. posmrtno su dobili Blago Zadro i Damir Tomljanović „Gavran“. Mate Galović je jedini poginuli branitelj bivše ogulinske općine odlikovan Redom kneza Domagoja s ogrlicom, a ujedno jedan od tek trojice poginulih branitelja iz Karlovačke županije, uz ratnog pilota „Osvetnika Vukovara“ Miroslava Perisa iz Karlovca (rodom iz Sošica na Žumberku) koji je poginuo 14. 9. 1993. (dan poslije pogibije Galovića) i Josipa Magdića iz Oštarskih Stanova (Rakovica), pripadnika 14. dp Slunj, koji je junački poginuo pokušavajući uništiti tenk podno brda Kurjevac kraj Primišlja drugog dana operacije „Oluja“.
Na današnji dan 1993. poginuo je Mate Galović kao pripadnik 1. gardijske brigade "Tigrovi"
- Detalji
- Pregleda: 361

Mate Galović (29. 7. 1963. – 13. 9. 1993.)
Mate Galović, "naš Gavran" poginuo je 13. rujna 1993. godine na području vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ (podno Huma), prilikom pokušaja izvlačenja ranjenog suborca iz minskog polja.
Satnika Matu Galovića je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Hrvatske Franjo Tuđman posmrtno odlikovao Redom kneza Domagoja s ogrlicom, za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u ratu.
Prema dostupnim podacima, Mate Galović je jedini nositelj ovog odlikovanja s područja bivše općine Ogulin.
Bio je pripadnik prve organizirane oružane postrojbe u Republici Hrvatskoj. Zajedno s ostalim pripadnicima postrojbe postrojio se 5. kolovoza 1990. godine u tadašnjem Obrazovnom centru unutarnjih poslova u Zagrebu, na mjestu današnje Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“. U vrijeme pogibije bio je pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi“.
Njegova pogibija, spašavajući ranjenog suborca iz minskog polja, ostaje svjedočanstvo hrabrosti, požrtvovnosti i spremnosti da se za drugoga riskira vlastiti život.
300 godina od izgradnje prve crkve u Saborskom nakon progona Turaka iz Like i ponovnog naseljavanja Saborskog
- Detalji
- Pregleda: 801



Franje Puškarić - Crkvena povijest Saborskog
Autor u radu donosi prikaz crkvene povijesti Saborskog od 12. stoljeća, kada je ovo područje vjerojatno pripadalo srednjovjekovnoj župi Plaški, preko prvog spomena crkvene zemlje i svećenika u Saborskom u 15. stoljeću, osnivanja župe u prvoj polovini 18. stoljeća sve do današnjih dana. U radu su spomenuti sakralni objekti izgrađeni na području današnje župe i navedeni svi svećenici za koje postoje podaci da su tijekom povijesti duhovno skrbili o saborčanskim vjernicima. U drugom dijelu rada autor donosi kratki prikaz povijesti parohije Lička Jesenica i hrama svetog proroka Ilije.
Danas je blagdan Male Gospe i 300. godišnjica od izgradnje župne crkve, danas kapelice Rođenja BDM
- Detalji
- Pregleda: 341


Župna crkva je sagrađena 1726. godine na ruševinama srednjovjekovne crkve, po nekim izvorima, iz 12. st.
Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije nastao u Jeruzalemu sredinom 5. st. i od početka se slavio 8. rujna. Ne znamo zašto se baš uzeo ovaj dan. Neki smatraju da je to vezano uz posvetu jedne Marijine crkve u Jeruzalemu. Na zapadu se ovaj blagdan počinje slaviti u 7. st.
Crkva Blažene Djevice Marije izgrađena je 1726. godine na parceli 2829 k.o. Saborsko na brežuljku izvan naselja i glavne komunikacije Saborsko - Lička Jesenica. Do crkve vodi poljski put okomito na glavnu cestu. Parcela je ograđena suhozidom (nekadašnja cinktura) unutar koje je groblje novije datacije.
Popis četničkih žrtava među saborčanskim civilima i zarobljenicima tijekom Drugoga svjetskog rata
- Detalji
- Pregleda: 269
Nakon partizansko-četničkih zločina počinjenih tijekom i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata nad hrvatskim civilima i vojnim zarobljenicima, a potom i zločina počinjenih tijekom Domovinskog rata, činilo se da će vrijeme učiniti svoje i da će četnička ideologija napokon ostati u prošlosti, kao što je Hrvatska raskrstila s NDH.
Međutim, događaji u Srbiji i Republici Srpskoj nakon smrti i jučerašnjeg pokopa ratnog zločinca Ratka Mladića pokazuju da ta ideologija nije nestala. Naprotiv, njezini su tragovi i danas itekako živi. Mladićev pokop uz vojne počasti i nazočnost visokih srbijanskih dužnosnika, kao i masovno okupljanje njegovih štovatelja, pokazuju koliko je daleko od suočavanja s vlastitom prošlošću dio srbijanskog društva i političkog establišmenta.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govori o „drugom poluvremenu“, misleći pritom vjerojatno na "uzvrat" na Oluju. No, to ne bi bilo nikakvo „drugo poluvrijeme“ – prije bi se moglo govoriti o produžecima, možda sličnima onima nakon završetka Drugoga svjetskog rata.
Za produžetke je kasno. Mi smo danas svoji na svome, a Hrvatska je spremna braniti ono što je krvlju izboreno.
Jutro u Biljevini
- Detalji
- Pregleda: 198

Mlada srna u oazi zelene trave, koju je u ovoj suši teško pronaći – jutros u Biljevini. Njaniža jutarnja temperatura izmejrena na meteo postaji "Bilejvina" iznosila je 9.8 °C u 06:43, a samo četri sata kasnije u 10:37 izmjereno je visokih 27.7 °C.
Lokalna vlast mora biti spremna na javnu kritiku, a na prozivke odgovarati sa službenih stranica
- Detalji
- Pregleda: 437
Preslušao sam audiozapis sa sjednice Općinskog vijeća Općine Saborsko, na kojoj su načelnik i njegov zamjenik govorili o kritikama koje im ponekad upućujem putem portala saborsko.net. Posebno mi je apsurdna najava mogućeg pokretanja tužbe zbog samog spominjanja imena Nikole Grbe zamjenika načelnika iz redova srpske nacionalne manjine.
Takve izjave teško je razumjeti ako se ima na umu da su obojica već dugi niz godina aktivni u lokalnoj politici. Oni nisu privatne osobe koje se slučajno nađu u javnosti, već izabrani odnosno javni dužnosnici koji sudjeluju u donošenju odluka važnih za život svih stanovnika Općine Saborsko.
Kao urednik portala saborsko.net smatram da imam puno pravo pratiti rad Općine, Općinskog vijeća i lokalnih političara, izvještavati o njihovim aktivnostima te iznositi kritičke stavove i postavljati pitanja od javnog interesa. Upravo je to jedna od važnih uloga lokalnih medija – da građanima približe rad vlasti i omoguće javnu raspravu o odlukama koje se donose u njihovo ime i za njihov novac.
Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (28)
- Detalji
- Pregleda: 246
Na današnji dan prije 35 godina poginula su trojica branitelja Saborskog: 22-godišnji Ivica Matovina, njegov 22-godišnji bratić Stipe Matovina i 21-godišnji Marko Šebalj.
Nakon što su Saborsko i Slunj potpuno odsječeni od Ogulina i izloženi čestim napadima, Ivica i Stipe Matovina, Marko Šebalj i Milan Conjar su se uz veliki rizik uputili 6. rujna 1991. vozilom iz Saborskog u Slunj tražiti liječničku pomoć, lijekove za civilno stanovništvo i druge potrepštine. Na povratku iz Slunja, oko 14 h, upali su u neprijateljsku zasjedu u šumskom predjelu između Grginog i Bunarskog puta kod Sertić Poljane. Plitvički teritorijalci predvođeni Slobodanom Uzelcem iz Plitvičkog Ljeskovca izrešetali su njihovo vozilo. U zasjedi su poginuli Ivica i Stipe Matovina te Marko Šebalj, dok je teško ranjen Milan Conjar. Ubojice su otišli uvjereni da su pobili svu četvoricu hrvatskih gardista. Došla je pomoć iz Saborskog te je Dane Matovina uz rizik nove zasjede prevezao Conjara u slunjski dom zdravlja, odakle je prebačen u bihaćku bolnicu. U ranjavanju je izgubio bubreg, slezenu i 5 l krvi. Liječio ga je dr. Ante Šantić koji je pomogao mnogim Saborčanima. Ostao je na liječenju u Bihaću do kraja listopada 1991., kada se nezaliječen ponovno dobrovoljno uključuje u obranu Saborskog. Preminuo je 1999. godine od bolesti kao posljedice teškog ranjavanja. Ne vodi se kao poginuli, nego umrli branitelj. Jedan je od mnogih prerano umrlih branitelja Saborskog i bivše općine Ogulin u razdoblju nakon rata do danas. Primjerice, nakon rata su prerano umrla braća Ante, Martin i Petar Grdić „Maćan“ iz Saborskog, a Petar je napisao vrijedne i potresne memoare o Saborskom u paklu rata. Posljedice Domovinskog rata možda su odnijele više života branitelja nego pogibije tijekom rata, pogotovo u najteže stradalim mjestima poput Saborskog.
Općina Saborsko objavila: Još jedna obitelj u Saborskom bogatija za najdragocjeniji dar
- Detalji
- Pregleda: 412

Saborsko je bogatije za još jednog malog stanovnika. Svojoj su Općini najdragocjeniji dar – rođenje kćeri – podarili Marinko Vuković i Adriana Matovina, mladi par koji svoj život i rad gradi upravo u Saborskom.
Marinko i Adriana žive i zaposleni su u Saborskom, a uz svoje poslove vode i vlastiti OPG te se bave poljoprivredom. Svojim radom, trudom i zalaganjem svakodnevno doprinose životu lokalne zajednice.
Rođenje djeteta uvijek je poseban događaj, a posebno veseli kada mlade obitelji odluče svoj život graditi u malim sredinama i svojim ostankom pridonositi njihovoj budućnosti. Marinku i Adriani od srca čestitamo na rođenju kćeri te im želimo puno zdravlja, sreće, ljubavi i zajedničkih lijepih trenutaka u godinama koje dolaze.
Dobro nam došla, djevojčice!
![]()
Čestitka je lijepo sročena, ali kada je riječ o novčanoj potpori, stvar je ipak nešto drugačija. Naime, u proračunu Općine Saborsko, pod stavkom 2700702 – Pomoć za novorođenčad, naveden je iznos od svega 1.000,00 eura. Budući da je ove godine, do sada, rođeno troje djece, to znači da će za svako dijete biti izdvojeno mizernih 333 eura. (Ivan Matovina)
- Sjećanje na prve žrtve u obrani Saborskog
- Na današnji dan prije 31 godinu poginuo je Joso Matovina - Beli
- Kako objasniti da je u pustoj ulici postavljena rasvjeta, a u Malkočima, gdje ima pet kuća, nije ...?
- Zbog dugotrajne suše, stanje na Plitvicama sve lošije
- U Hrvatskoj se nalazi jedan od najdubljih krških izvora na svijetu! Ni danas se ne zna koliko je točno dubok
Stranica 2 od 260