Naslovnica
Kuselj na prvi dan proljeća zaogrnut u bijelo ruho
- Hitovi: 445
Jutros na prvi dan proljeća jutarnja temperatura na meteo postaji "Biljevina" iznosila je -1.9 °C u 05:07. Danas, 20. ožujka u 15:46 kalendarski počinje proljeće.
DAN OČEVA U PŠ SABORSKO
- Hitovi: 403
"Moj je tata vitez snažan, koji je meni jako važan."
Na dan svetog Josipa obilježavamo Dan očeva. U zahvalu za sve što čine za nas, što su nam potpora i podrška, što nas odgajaju i pomažu nam u razvoju... veliku važnost dajemo upravo njima - našim očevima.
U znak zahvalnosti napravili smo im kravate i Priznanja za najboljeg tatu. Dragi naši očevi, ali i sve očinske figure u našim životima želimo vam sretan Dan očeva.
Danijela Matijević - Šimić, učiteljica u PŠ Saborsko
Saborsko se i danas bijeli
- Hitovi: 347
Najniža jutarnja temperatura iznosila je -2.1 °C u 06:09, a najviša dnevna 9.1 °C u 14:18.
Najmanje snijega ima na najnižem dijelu Saborskog; što više idemo prema Biljevini i Kuselju sve ga je više, što je i logično, jer je najniži dio Saborskog Tuk na 591 m n. v., a najviši dio Kuselj na 765 m n. v.
Vjerovali ili ne...! u Poljanku kiša, a na Kuselju snijeg i problemi u prometu...!?
- Hitovi: 549
Vjerovali ili ne, Poljanak - slika lijevo, a Kuselj - slika desno. Noćas je u Saborskom i na Kusellju palo 15-20 cm mokrog snijega što je stvorilo velike probleme u prometu na dionici državne ceste D-42 Jesenica - Kuselj. Neki su zaglavili u prometu putujući jutros na posao na Plitvice jer cesta nije bila očišćena. Najniža jutarnja temperatura bila je 0.3 °C u 03:49. Snijeg je jutros nakon 7 sati prešao u kišu pa se snijeg na tlu razvodnjava.
U Saborskom od noćas pada snijeg, najviše ga ima na Kuselju
- Hitovi: 586
Najniža jutarnja temperatura izmjerena na meteo postaji "Biljevina" iznosila je 0.2 °C u 06:11
Izlet: Grbina pećina (Međeđak) i izvor Vrnjike (Kunić)
- Hitovi: 296
Izletnička ekipa u sastavu: prof. Rade Knežević, Zoran Vukas i Josip Anušić
Blaćansko jezero se povlači
- Hitovi: 519
Današnje dnevne temperature: -2.3 °C u 06:17, 14.5 °C u 15:11.
Blaćansko jezero nalazi se u fazi povlačenja koja bi mogla potrajati još najviše mjesec dana. Produljenje njegova trajanja moglo bi se postići zatvaranjem tunela, iskopanog 30-ih godina prošlog stoljeća radi ubrzavanja isušivanja polja za košnju trave. Tunel sada odvodi znatnu količinu vode iz ovog dijela jezera, a isušivanje polja kao nekad više nije prioritet.
Plitvička bukova šuma
- Hitovi: 333
Srne na jutarnjoj paši u plitvičkoj šumi (foto gore), temp. -0.4 °C u 06:13
Sunčano subotnje jutro na Alanu
- Hitovi: 409
Jutarnja temperatura -0.5 °C u 06:24, a 13.7 °C u 14:13. Kukurijek u borovoj šumi na padinama Alana (foto gore). Za put na Alan i natrag počevši od crkvice, putem pored vodospreme prema Kapelama, pa lijevo na Alan sa sunčane strane i povratak nazad potrebno je 4.200 koraka, cca 2.5 km. Dnevno bi trebalo barem još toliko.
Mjesec hrvatskog jezika
- Hitovi: 286
Mjesec hrvatskoga jezika 2026. održava se od 21. veljače (Međunarodni dan materinskoga jezika) do 17. ožujka (Dan hrvatske Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika)
Osvrt Ivana Vukovića
M(j)esec/misec (h/f)(o/a/e)rva-ts/c/s-k-og/eg(a) j-e/a-zika
Vrlo malo Hrvata zna da u hrvatskom standardnom jeziku (hsj) nije mljeo-mljela nego mlio-mljela, isto kao što nije htjeo, nego htio-htjela, vidio-vidjela, volio-voljela, smio-smjela, donio-donijela, dio-dijela... Mljeo i htjeo je izvorno samo u nekim mjestima Bosne i Slavonije (doneseno iz Bosne).
Ovi ikavizmi u m. rodu u hsj nisu kompromis prema ikavici - izgovoru najviše Hrvata, nego su prisutni u istočnohercegovačkoj (i)jekavici na kojoj se hsj temelji. Iz istog razloga je uz stjecati, u hsj dopušteno sticati, stičem, sticanje. Premda u govorima istočnohercegovačkoga dijalekta i u Hrvata i Srba postoje oblici sio-sjela i Biograd za Beograd, nisu ušli u hsj, kao ni io-jela. Npr. Srbi oko Plaškog i Saborskog htio kažu ćio, dok njihovi susjedi Hrvati imaju također ikavske, ali druge oblike tija ili til. Vuk Karadžić je pisao i zalagao se za oblik Biograd, a u hsj su ije (2 sloga) i je (1 slog) preuzeti od njega.
Snimio sam crvenu vjevericu u krošnji običnog bora
- Hitovi: 431
Crvena vjeverica ili obična vjeverica (latinski: Sciurus vulgaris) je jedina europska autohtona vrsta iz porodica Sciuridae, a kroz mnoga stoljeća je bila i jedina vrsta na starom kontinentu. Upravo zbog toga je uvijek nosila naziv samo "vjeverica", bez bojazni da bi se mogla zamijeniti s bilo kojom drugom vrstom vjeverica (ima ih oko 200) koliko ih ima na Zemlji.
No, posljednjih godina, zoolozi su je počeli zvati crvena vjeverica. Neke žive na drveću, druge u podzemnim jazbinama. Ni jedna vrsta vjeverica ne hibernira, iako su manje aktivne, pa je u hladnim zimama u prednosti siva vjeverica koja nakupi znatno deblji sloj zaliha masti. Podzemne vjeverice (tekunice) hiberniraju određeni period (3 – 5 mj.) zimi te su im tada životne funkcije svedene na minimum.