Glavni izbornik

  • Naslovnica
  • O Saborskom
  • Svi članci
  • Poginuli branitelji Saborskog
  • Masovna grobnica
  • Spomen soba
  • Crkva Rođenja BDM
  • Crkva sv.Ivana Nepomuka
  • Križni put
  • Od Ogulina do Plitvica
  • Saborčanski rodovi
  • Domovinski rat, Ivan Vuković
  • Važnost obrane Saborskog
  • Skrada
  • Lokva u Saborskom
  • Rijeka Jesenica
  • Mogućnosti razvitka
  • Razvojni potencijali
  • Prognoza vremena
  • Zračne snimke
  • Impressum

Korisnički izbornik

  • Zaboravili ste korisničko ime?
  • Zaboravili ste lozinku?

Tražilica

Vrijeme

Udruge



Naslovnica

Varijabilnost populacija običnoga bora (Pinus sylvestris L.) na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele prema morfološkim obilježjima iglica i češera

  • Ispis
Objavljeno: 12 Ožujak 2026
Hitovi: 2843

Šumarski list, Vol. 144 No. 11-12, 2020.

Znanstveni članak

Autori: Igor POLJAK, Joso VUKELIĆ, Antonio VIDAKOVIĆ, Marijan VUKOVIĆ, Marilena IDŽOJTIĆ
- Doc. dr. sc. Igor Poljak, prof. dr sc. Marilena Idžojtić, Antonio Vidaković, mag. ing. silv., Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 23, 10000 Zagreb, Hrvatska.
- Prof. dr. sc Joso Vukelić, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 23, 10000 Zagreb, Hrvatska
- Marijan Vuković, univ. bacc. ing. silv. Završni rad
.

SAŽETAK

U radu je istražena morfološka varijabilnost populacija običnoga bora na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele. Raznolikost i strukturiranost populacija utvrđena je na osnovi deset mjerenih morfoloških značajki iglica i češera, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Provedenim istraživanjem utvrđena je niska varijabilnost morfoloških značajki, a razlike između stabala unutar populacija, kao    i između populacija, potvrđene su za većinu istraživanih svojstava. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim za značajke širina iglice, dužina češera i širina štitića. Istraživanjem je potvrđen i trend variranja populacija po ekološkom principu, kao i specifičan gradijent, odnosno promjena u morfološkoj varijabilnosti s  obzirom na promjenu nadmorske visine. Populacije s nižih nadmorskih visina imale su  manje češere u odnosu na populacije s viših nadmorskih visina. Osim toga, pionirski karakter običnoga bora u kojega ponekad vrlo mali broj jedinki sudjeluje u osnivanju novih populacija, rezultirao je malom varijabilnošću populacija te njihovom velikom diferencijacijom na tako malom području.

"Materijal za morfometrijsku analizu sakupljen je u četiri prirodne populacije običnoga bora na sjeverozapadnomdijelu Male Kapele (slika1). Populacije obuhvaćene istraživanjem bile su: Borik, Kapela, Vukelić Poljana i Mala Titra. Biljni materijal sakupljen je u ožujku 2020. godine."

Opširnije... 2 komentara

Tko to tamo pali ...!?

  • Ispis
Objavljeno: 11 Ožujak 2026
Hitovi: 405

Saborsko je danas poslijepodne bilo u dimu, no nije tako gadno kako izgleda na prvi pogled. Lagana vatrica spuštala se od groblja prema Špejarima i školi. Puno je dima, a malo vatre. Netko je usput malo potpalio suhu travu, koju vatrogasci, dok si rekao "keks", ugase…

Opširnije... Dodaj novi komentar

Porijeklo prezimena Malkoč

  • Ispis
Objavljeno: 10 Ožujak 2026
Hitovi: 393

Evlija Čelebija: Lista bošnjačkih porodica jugoslovenskog prostora spomenutih u Sejahtnami (j-m)

– Malkočević (Malkočzade). Poznati i kao Malkoč, a kasnije i kao Dugalić. Porodica Malkoč spada u najstarije i najuglednije bosanske begovske porodice. Porodica ima turske korijene, tačnije bosanski Malkoči su ogranak porodice Malkočoglu (Malkoçoğlu), jedne od najpoznatijih osmansko turskih porodica. Rodonačelnik porodice Malkočoglu je Malkoč-beg (Malkoç Bey), jedan od osmanskih komadanata iz druge polovine XIV stoljeća. Malkočoglui su u periodu od XIV do XVI stoljeća bili jedni od predvodnika akindžija, specijalnih jednica osmanske vojske (poput danas britanskog RAF-a ili američkih Zelenih beretki). Prvobitno su služili na Balkanu, dajući svoj doprinos osmanskih osvajanjima balkanskih prostora, da bi kasnije, kako je njihov ugled rastao, bojevali i obavljali različite funkcije širom Carstva. Tako su članovi ove porodice uglavnom služili kao begovi, sandžak-begovi, begler-begovi (paše namjesnici), paše, muhafizi (komadanti tvrđava) isl.
 
U Saborskom postoji zaselak Malkoči ispod brda Borik (Borovi vrh), u kojem je od 18. stoljeća pa sve do 70-ih godina živjelo desetak obitelji, zajedno uz Dumenčiće i Šolaje. Danas u Saborskom ima šest kuća u vlasništvu Malkoča, u kojima trenutno žive samo tri do četiri osobe. S obzirom na gornji tekst, naši Malkoči bez sumnje potječu od ovih, ali su očito u tadašnjim povijesnim okolnostima prešli na kršćanstvo I.M.
Opširnije... Dodaj novi komentar

prof. Enver Ljubović: STARO PREZIME SABLJAKOVIĆ-SABLJAK IZ CAZINSKE KRAJINE I OKOLICE OGULINA

  • Ispis
Objavljeno: 09 Ožujak 2026
Hitovi: 415

Priroda u blizini apartmanaOvo je jedno kratko sjećanje na obitelj Sabljaković–Sabljak, čiji su korijeni u Cazinskoj krajini (Pećigrad). Bez obzira na to jesu li Bošnjaci ili Hrvati, ovaj primjer pokazuje da je genetsko porijeklo mnogih naših rodova slično te da je među nositeljima toga prezimena prisutna tradicija o zajedničkom porijeklu Sabljaka i Sabljakovića. I danas neki Sabljakoviće nazivaju starim imenskim prezimenom Sabljaci, što se može čuti u svakodnevnoj jezičnoj komunikaciji. Prezime je nastalo od riječi sablja, a može označavati rodonačelnika koji je oštar i britak, odnosno osobu koja nosi sablju. Također može označavati osobu koja izrađuje ili popravlja sablje, ili pripadnika posebnog vojnog roda – vojnika koji na bojištu nosi posebnu sablju. U Cazinskoj krajini prezime se kod Bošnjaka pojavljuje u obliku Sabljaković, a postoje i jezično srodna prezimena istoga značenja, kao što su Sabljar, Sabljarić i Sabljić. Prezime Sabljak tipično je za ogulinski i modruški kraj, dok je prezime Sabljaković karakteristično za Cazinsku krajinu.

Modruški Sabljaki Jagnjić (foto gore)

Opširnije... 1 komentar

I danas je u Saborskom bilo sunčano

  • Ispis
Objavljeno: 08 Ožujak 2026
Hitovi: 353

Min. temp. -1.8 °C, Max. temp. 15.3 °C. I danas je u Saborskom bilo sunčano.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Danas je u Saborskom održana Supština Udruge hrvatskih branitelja Saborsko

  • Ispis
Objavljeno: 07 Ožujak 2026
Hitovi: 353

Danas je u Saborskom održana prva redovna Skupština novoosnovane Udruge hrvatskih branitelja Saborsko, na kojoj su prezentirana idejna rješenja novih spomenika poginulim hrvatskim braniteljima te su podijeljene iskaznice članovima. Broj članova udruge, od osnivačke skupštine do danas, se povećao i još će se povećati.

Određena je i godišnja članarina u iznosu od 20 eura.

 

Dodaj novi komentar

Danas je održana redovna skupština udruge hrvatskih branitelja Saborsko

  • Ispis
Objavljeno: 07 Ožujak 2026
Hitovi: 94

Danas je održana redovna skupština Udruge hrvatskih branitelja Saborsko, na kojoj nisam bio nazočan, iskazujući na taj način nezadovoljstvo tekstom s naslovnice Facebook profila Branitelji Saborsko, koji mobilizirane branitelje stavlja u ponižavajući položaj u odnosu na dragovoljce, iako je na osnivačkoj Skupštini rečeno da se nećemo dijeliti.

Zbog toga, izvještaja s današnje Skupštine neće biti ...

 

 

 

1 komentar

Proljetnice

  • Ispis
Objavljeno: 07 Ožujak 2026
Hitovi: 372

Raspon današnjih temperatura: -2.3 °C u 06:42, 15.9 °C u 14:21.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Kratka Povijest obitelji Vilhar

  • Ispis
Objavljeno: 05 Ožujak 2026
Hitovi: 557

Korijeni obitelji Vilhar sežu u početak 16. stoljeća. Vjerojatno su njemačkog podrijetla te su nosili prezime Vilicher. Bavili su se veleposjedništvom, trgovinom drvom i raznim poduzetničkim djelatnostima.

Potkraj 18. stoljeća poduzetnik Matej Vilhar, jedan od nasljednika koji je upravljao imanjem u Postojni, kupio je dvorac Kalec. Dvorac se prvi put spominje u 16. stoljeću, a izgradila ga je obitelj Stemberg. Matej Vilhar doselio se u Kalec iz Snežnika, odakle Vilhari izvorno potječu. Dvorac Kalec, koji je i danas dio župe Knežak u Sloveniji, bio je dom nekoliko generacija obitelji Vilhar.

Matejev potomak Aleksandar bio je poštar u Planini, a dvorac je potom preuzeo Miroslav Vilhar. Sredinom 19. stoljeća Vilhari su se bavili poštanskim prijevozom. Nisu bili obični poštari – kočijama su prevozili vrijedne pošiljke, pa čak i novac, na relaciji Ljubljana – Rijeka – Trst.

Izgradnjom željezničke pruge Ljubljana – Trst naselje Planina, kao središte njihova poštanskog poslovanja, gubi na važnosti. Zbog toga se obitelj okreće novim načinima privređivanja. Doznali su da se u Prezidu prodaje Velasijeva pilana te ju poštar Aleksandar Vilhar kupuje. Kasnije ju je naslijedio njegov sin Šćitomir. Dolaskom obitelji Vilhar Prezid doživljava preporod: raste zaposlenost i broj stanovnika, osniva se vatrogasno društvo, otvaraju se knjižnica i dom kulture. Godine 1900. u svojoj 60. godini živora Šćitomir Vilhar, pilane i trgovinu mješovitom robom predaje na upravljenje svom sinu Aleksandru 2., Nakon Šćitomirove smrti 1904. pilane preuzimaju njegovi sinovi. Je li Ivan Vilhar koji je sagradio pilanu u Saborskom 1932. bio Šćitomirov sin ili unuk - nije mi poznato.

Opširnije... 2 komentara

Povodom tv emisije "Preporoditelji" objavljujem: Vilharova pilana u Saborskom 30-tih

  • Ispis
Objavljeno: 04 Ožujak 2026
Hitovi: 543

Godine 1932. Ivan Vilhar izgradio je veliku pilanu u Saborskom (slika gore).

Godine 1932. vrše se pripreme za izgradnju velike pilane u Saborskom. Gradi je Ivan Vilhar iz Prezida - Gorski kotar. U tim je pripremama najveći problem bio dopremiti veliki parni kotao i stroj. Taj veliki pogonski stroj dopremljen je vlakom do Blata. Prijevoz od Blata do Saborskog trajao je deset dana. Ta velika crna grdosija postavljena je na drveno postolje u obliku saonica, na kojem je vožena do Saborskog. Za povlačenje toga tereta trebalo je upregnuti deset pari konja. Dan se smatrao uspješnim ako bi se prešlo nešto više od jednog kilometra.

Opširnije... 1 komentar

Saborsko - kretanje broja stanovništva kroz povijest

  • Ispis
Objavljeno: 04 Ožujak 2026
Hitovi: 343

Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century)

Saborsko 1871. – karta i povijesni podaci

Nakon odlaska Turaka Saborsko se ponovno naseljavalo, a 1726. godine započela je gradnja crkve na temeljima stare crkve iz 15. stoljeća. S vremenom se povećavao broj stanovnika i kuća.

Na Vojnoj karti iz razdoblja 1763.–1787., odnosno prilikom prve numeracije kuća 1780. godine, Saborsko ima 42 kuće i oko 600 stanovnika. Kućni brojevi počinju od Hodaka (Funtane) i protežu se do Borika.

Opširnije... 1 komentar
  1. Rano proljeće
  2. Porijeklo i migracije prezimena Dumenčić
  3. Tragom višestoljetnog zapisa o nalazu ”iznimno velikih ljudskih kostiju” u špilji Bidrilovka (Vidrilovka) u Pišteniku
  4. S današnjim danom je započelo klimatološko proljeće
  5. Ludo iskustvo spuštanja u špilju u kojoj se nalazi duboka jama

Stranica 13 od 254

  • Početak
  • Prethodno
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • Sljedeće
  • Kraj