Naslovnica
Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Hodak
- Detalji
- Pregleda: 617
Damir Milaković
Zagreb, siječanj 2020.
PREZIME HODAK
Prilog - knjiga je dostupna na linku: http://www.saborsko.net/doc/Hodak_prezime.pdf
Prvotni motiv, značenje, način nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena Hodak danas nije potpuno jasan. Mogući prvotni motiv prezimena je zanimanje ili služba (ist. arm. Hodak, pastir), osobno narodno ime (Hod) ili nadimak (prema osobnoj tjelesnoj značajki i karakterističnom načinu kretanja u prostoru (hod) ili obiteljski nadimak prema osobnom (narodnom) imenu rodonačelnika Hodak). Prezime Hodak može biti preinačeno i imati različite izvedene oblike: Hodal, Hodalo, Hodan, Hodanović, Hodaković, Odak, Odačić, Odaković.
Najstariji spomen imena Hodak nalazi se u osnivačkim poveljama manastira Dečani iz 1330-1345. godine čiji se posjed prostirao na graničnom prostoru između današnje Crne Gore, Srbije, Kosova i Albanije, te molbi Vlaha iz sela Trogirske zagore austrijskom nadvojvodi Karlu iz 1579. godine.
Muster lista (popis vojnika) iz 18. stoljeća (slika lijevo)
Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Matovina
- Detalji
- Pregleda: 5280
Damir Milaković
Zagreb, travanj 2020. godine
PREZIME MATOVINA
Prilog istraživanju jezičnog podrijetla, povijesne i geografske rasprostranjenosti prezimena Matovina
Cijeli članak je dostupan ovdje
Sažetak
U radu se na temelju malobrojnog objavljenog arhivskog materijala i publikacija prikazuje i analizira jezično podrijetlo bunjevačkog prezimena Matovina, njegova povijesna i geografska rasprostranjenost u Republici Hrvatskoj. Dati su i toponimi na području Republike Hrvatske i Crne Gore koji sadrže ime Matovina.
Ključne riječi: Matovina, prezime, ime, Bunjevci, Lika, Podgorje.
Porijeklo Saborčanskih prezimena Conjar, Špehar, Štrk i Galović
- Detalji
- Pregleda: 961
Prezime
Conjar (Zollner) povezuje se s područjem Kočevja (njem. Gottschee) i poviješću tamošnjih Nijemaca (Kočevari), koji su stoljećima činili njemačku jezičnu enklavu u Sloveniji. je njemačkog podrijetla i spada u skupinu prezimena koja su nastala prema zanimanju (profesionalna prezimena).
Ovdje su ključne činjenice o porijeklu i značenju prezimena:
Značenje: Prezime proizlazi iz srednjeg visokonjemačkog jezika, točnije od riječi zöllner, što znači carinik, sakupljač poreza ili ubirač cestarine. Riječ dolazi od korijena zoll (carina/porez).
Povijesni kontekst: U srednjem vijeku, kada su prezimena postajala nasljedna, ovo se ime davalo osobama koje su bile zadužene za naplatu cestarina na cestama, mostovima ili za ubiranje carinskih pristojbi na granicama.
Podrijetlo prezimena: Ime se u povijesnim izvorima navodi među prezimenima stanovnika kočevskog kraja, uz druge specifične oblike poput Špehar ili Galović. Mnogi nositelji ovog prezimena u Hrvatskoj vuku korijene iz sela u blizini granice sa Slovenijom (npr. oko Saborskog ili Gorskog kotara), kamo su se kočevski Nijemci i srodno stanovništvo naseljavali tijekom stoljeća.
Kočevari (Gottscheers): To je bila skupina njemačkih doseljenika (uglavnom iz Koruške i Tirola) koji su u 14. stoljeću naselili šumovito područje Kočevja. Razvili su vlastiti arhaični dijalekt, gottscheerisch, koji se održao više od 600 godina.
Zločin nad Hrvatima u Rakovici, Drežnik Gradu i u "Ustaškim dragama" nakon 2. svjetskog rata
- Detalji
- Pregleda: 749
RAKOVICA / DREŽNIK GRAD - Tijekom 2. svjetskog rata i nakon rata počinjeni su mnogi zločini nad Hrvatskom vojskom i civilnim stanovništvom, a takvi zločini su se dogodili i u Domovinskom ratu. I u svakoj zabilježbi zločina na kraju je pisalo: "ZA ZLOČIN NITKO NIJE ODGOVARAO".
Jedan od takvih zločina nad Hrvatima dogodio se i 19. veljače 1947. godine. Na području općina Rakovica i Drežnik Grad djeluju križarske skupine Pavla Štajduhara iz Rakovice, Đuke Žanića iz Drežnik Grada, Marka Obajdina iz Slunja, Jose Sertića iz Sertić Poljane, Ivana Kukuruzovića i Mile Špehara iz Vaganca.
Pod optužbom da surađuju s križarima stradali su i brojni civili. Tako je OZN-a Rakovica u ljeto 1946. optužila i bez suđenja strijeljala Dragutina Rendulića, Ivana Badanjaka, Tonka Kesera i Milu Štajduhara, u dobi od samo 17 godina.
Njihova su tijela pokopana na mjestu strijeljanja, kraj tzv. žutog puta. Rodbina je tek dvadesetak godina poslije dobila od vlasti odobrenje da posmrtni ostatci strijeljanih mogu biti preneseni u rakovičko groblje.
Najveća grupa križara, 32 pripadnika, pod vodstvom Jose Sertića, likvidirao je KNOJ-a u rano proljeće 1947. godine u šumi Trovrh, iznad Korita. Većina križara je poginula u borbi, a oni koji su zarobljeni bez suđenja su strijeljani, a lokacija njihova strijeljanja i ukopa naziva se Ustaške drage.
Sertići senjski uskoci
- Detalji
- Pregleda: 663
Grbovnica ličke časničke obitelji SertićEvo kako je Ka-portal pisao o nama 2010. godine
- Detalji
- Pregleda: 677
Nije potrebno previše naglašavati važnost interneta, odnosno mogućnosti koje “novi” medij pruža u medijskom i promocijskom smislu. No, ako je suditi po gradovima i općinama Karlovačke županije, njegova je “iskorištenost” gotovo pa nikakva. Dok mnogi načelnici i gradonačelnici romantičarski maštaju o vlastitoj tiskovini kao najboljem poligonu za promociju vlastite političke genijalnosti, a ne mogu je realizirati zbog izuzetno visokih troškova tog medija, internetske stranice općine ili grada kojem su na čelu, najčešće su ili potpuno neugledne ili neažurirane. Krenimo redom.
Malo muzike za puno para - web Županije
Na internetskim stranicama Karlovačke županije – www.kazup.hr, prije nekoliko mjeseci redizajniranima, sada se mogu naći skoro svakodnevne ažurirane informacije. Dizajn i nije toliko loš, a dojam kvari svota od skoro 25 tisuća kuna koliko je župan poduzeću iz Ogulina “iskeširao” za njihovu izradu. Toliko ipak ne vrijede.
Saborsko.net danas slavi 18. rođendan
- Detalji
- Pregleda: 1075
2. veljače 2008. godine započeo je s radom portal saborsko.net.
Prvi dizajn stranice osmislio je i u rad pustio Josip Anušić, vjeroučitelj iz Plaškog. Administrator portala bio je Mario Matovina, tada srednjoškolac, dok je izvještaje pripremao i objavljivao Ivan Matovina. Na portalu su objavljivani i stručni članci prof. dr. sc. Rade Kneževića, prof. pov. umj. Marinke Mužar, dr. Mile Bogovića, prof. Ivana Vukovića i ostalih.
Od samih početaka saborsko.net bavi se istraživanjem povijesti Saborskog i porijekla saborčanskih rodova. Tijekom proteklih 18 godina prikupljeno je gotovo sve što se iz dostupnih povijesnih izvora moglo prikupiti, čime je stvoren vrijedan i jedinstven arhiv o prošlosti našega kraja.
Bile su to prve javne objave u povijesti Saborskog koje su omogućile da svatko, u bilo kojem trenutku i s bilo kojeg mjesta na svijetu, putem interneta vidi što ima novoga u Saborskom. Danas, u vremenu „pametnih“ telefona, to se podrazumijeva – no tada je to bio veliki iskorak.
Danas je ujedno i rođendan urednika portala saborsko.net, koji slavi 63. rođendan. Hvala svima onima koji su nam tijekom svih ovih godina pomagali da opstanemo, bilo to moralno, materijalno ili stručno!
Gatska župa i Brinje (Vukovići i Tomšići su starosjedioci na području srednjovjekovne Gatske)
- Detalji
- Pregleda: 768
Gačani kao naselje zabilježeni su već 818. u vijesti da su na franački dvor došli poslanici Borne, »ducis Guduscanorum«, koji se u Einhardovim analima o tom događaju zovu i Goduscani. Pored Krbave i Like Konstantin Porfirogenet spominje u Hrvatskoj i Gatsku župu kao onu kojom, zajedno sa one prve dvije, upravlja posebno hrvatski ban. Već je spomenuta misao da je ta Gatska bizantinskoga pisca možda zahvatala i Modruš i Vinodol i dio susjedne Istre do Raše. Njoj je u to vrijeme spadao, možebit, i Senj, koji se kasnije kao primorska luka osamostalio.
Kraj Andrija darovao je 1219. cijelu Gatsku župu templarima. Tom prilikom naznačena je u ispravi o tome i njena granica. Ona je počinjala kod potoka Žrnovnice u blizini današnjih Ledenica, a otuda je tekla na Vratnik, odakle je okrenula na Bužane gdje je između te župe i Gatske međa bila kod Krasna. Odavde je granica išla pored Hrastovke, danas šume kod Tisovca, te je otuda udarila na crkve sv. Đure i Marka (u blizini Sinca), a odande na Jesenice (kod Saborskoga) i dalje do Plasa gdje se nalazila međa s Modrušom. Od Plasa tekla je između te dvije župe granica u ravnoj crtina Žrnovnicu. Templarima je kralj 1269. oduzeo Senj i Gatsku i zadržao za sebe, a njima je dao u zamjenu prostranu i plodnu Dubičku župu. Nešto godina poslije toga dvor je i Gatsku i Senj darovao Frankopanima, koji su ih u svojim rukama održali do pada Like i Bužana u turski posjed. Tada je na području Senja, Otočca i Brinja osnovana Krajina, te su utvrđenja u tim mjestima potpala pod nju.
Nakon jake južine proteklih dana, jutros je u Saborskom mirno
- Detalji
- Pregleda: 476
Nakon jake južine, jutros je u Saborskom mirno, najniža jutarnja temperatura iznosila je -0.4 °C u 08:13. Na najvišim vrhovima Kapele, iznad tisuću metara, vidi se snijeg. Najviša dnevna temperatura uz sjeveroistočni vjetar i pretežno sunčano vrijeme iznosila je 5.9 °C u 12:00.
Papa upozorio na zlouporabu umjetne inteligencije za sebičnu korist na štetu drugih
- Detalji
- Pregleda: 606
Evo što papa Lav XIV. kaže o umjetnoj inteligenciji koja sve jače kuca na naša vrata i prijeti da čovjeka pretvori u stroj. Poanta je u tome da ovo više nije “tehnološki” izazov, već “antropološki”. Usred “digitalne revolucije”, papa Lav XIV. u svojoj poruci za 60. Svjetski dan društvenih komunikacija, koji će se slaviti 17. svibnja, preokrenuo je perspektivu. Prava misija povjerena komunikatorima, u društvu koje već prolazi kroz brze promjene, jest “čuvati ljudske glasove i lica” od rizika umjetne inteligencije, kako kaže naslov teksta, objavljenog danas, liturgijskog spomen-obilježja svetog Franje Saleškog. “Glasovi i lica” svake osobe su “sveti” jer, nastavio je Papa, “dani su nam od Boga, koji nas je stvorio na svoju sliku i priliku”. Očuvati ih u njihovoj jedinstvenosti znači “očuvati ovaj pečat, ovaj neizbrisivi odraz Božje ljubavi”, čitamo u uvodnim retcima. I stoga se ne radi o “zaustavljanju digitalnih inovacija”, već o “vođenju istih”, o odgoju u poštovanju ljudskog dostojanstva.
Očuvanje „ljudskih lica i glasova“ i njihove jedinstvenosti znači, prije svega, nastavio je Papa, zaštititi od napada tehnologije one „temeljne stupove ljudske civilizacije“, budući da ljudska bića nisu „vrsta sastavljena od biokemijskih algoritama, unaprijed definiranih“. Umjesto toga, svaka osoba „ima nezamjenjiv i neponovljiv poziv koji proizlazi iz života i očituje se upravo u komunikaciji s drugima“. Umjetna inteligencija, simulirajući ljudske glasove i lica, ne samo da se miješa „u informacijske ekosustave“, već i prodire u „najdublju razinu komunikacije, onu odnosa među ljudskim bićima“. Prevost je više puta osudio rizike povezane s algoritmima, koji „ljude zatvaraju u mjehuriće lakog konsenzusa i lakog ogorčenja“ i „slabe sposobnost slušanja i kritičkog mišljenja“, povećavajući „društvenu polarizaciju“.
Stranica 23 od 262