Evlija Čelebija: Lista bošnjačkih porodica jugoslovenskog prostora spomenutih u Sejahtnami (j-m)– Malkočević (Malkočzade). Poznati i kao Malkoč, a kasnije i kao Dugalić. Porodica Malkoč spada u najstarije i najuglednije bosanske begovske porodice. Porodica ima turske korijene, tačnije bosanski Malkoči su ogranak porodice Malkočoglu (Malkoçoğlu), jedne od najpoznatijih osmansko turskih porodica. Rodonačelnik porodice Malkočoglu je Malkoč-beg (Malkoç Bey), jedan od osmanskih komadanata iz druge polovine XIV stoljeća. Malkočoglui su u periodu od XIV do XVI stoljeća bili jedni od predvodnika akindžija, specijalnih jednica osmanske vojske (poput danas britanskog RAF-a ili američkih Zelenih beretki). Prvobitno su služili na Balkanu, dajući svoj doprinos osmanskih osvajanjima balkanskih prostora, da bi kasnije, kako je njihov ugled rastao, bojevali i obavljali različite funkcije širom Carstva. Tako su članovi ove porodice uglavnom služili kao begovi, sandžak-begovi, begler-begovi (paše namjesnici), paše, muhafizi (komadanti tvrđava) isl.
U Saborskom postoji zaselak Malkoči ispod brda Borik (Borovi vrh), u kojem je od 18. stoljeća pa sve do 70-ih godina živjelo desetak obitelji, zajedno uz Dumenčiće i Šolaje. Danas u Saborskom ima šest kuća u vlasništvu Malkoča, u kojima trenutno žive samo tri do četiri osobe. S obzirom na gornji tekst, naši Malkoči bez sumnje potječu od ovih, ali su očito u tadašnjim povijesnim okolnostima prešli na kršćanstvo I.M.
Ovo je jedno kratko sjećanje na obitelj Sabljaković–Sabljak, čiji su korijeni u Cazinskoj krajini (Pećigrad). Bez obzira na to jesu li Bošnjaci ili Hrvati, ovaj primjer pokazuje da je genetsko porijeklo mnogih naših rodova slično te da je među nositeljima toga prezimena prisutna tradicija o zajedničkom porijeklu Sabljaka i Sabljakovića. I danas neki Sabljakoviće nazivaju starim imenskim prezimenom Sabljaci, što se može čuti u svakodnevnoj jezičnoj komunikaciji. Prezime je nastalo od riječi sablja, a može označavati rodonačelnika koji je oštar i britak, odnosno osobu koja nosi sablju. Također može označavati osobu koja izrađuje ili popravlja sablje, ili pripadnika posebnog vojnog roda – vojnika koji na bojištu nosi posebnu sablju. U Cazinskoj krajini prezime se kod Bošnjaka pojavljuje u obliku Sabljaković, a postoje i jezično srodna prezimena istoga značenja, kao što su Sabljar, Sabljarić i Sabljić. Prezime Sabljak tipično je za ogulinski i modruški kraj, dok je prezime Sabljaković karakteristično za Cazinsku krajinu.
Danas je u Saborskom održana prva redovna Skupština novoosnovane Udruge hrvatskih branitelja Saborsko, na kojoj su prezentirana idejna rješenja novih spomenika poginulim hrvatskim braniteljima te su podijeljene iskaznice članovima. Broj članova udruge, od osnivačke skupštine do danas, se povećao i još će se povećati.
Danas je održana redovna skupština Udruge hrvatskih branitelja Saborsko, na kojoj nisam bio nazočan, iskazujući na taj način nezadovoljstvo tekstom s naslovnice Facebook profila 
Korijeni obitelji Vilhar sežu u početak 16. stoljeća. Vjerojatno su njemačkog podrijetla te su nosili prezime Vilicher. Bavili su se veleposjedništvom, trgovinom drvom i raznim poduzetničkim djelatnostima.
